Ove godine dužnosti razrešeno 17 izvršitelja, novčane kazne zanemarljive

Tokom 2018. godine, 17 javnih izvršitelja je razrešeno dužnosti.
Ove godine dužnosti razrešeno 17 izvršitelja, novčane kazne zanemarljive
Foto: Pixabay
Kako je u Komori izvršitelja potvrđeno za Insajder, 12 je razrešeno jer nisu položili pravosudni ispit u skladu sa zakonom, četiri javna izvršitelja su razrešena dužnosti zbog obavljanja nespojivih poslova, dok je jedan izvršitelj razrešen na lični zahtev.
 
Međutim, interesantno je da, uprkos velikom broju prigovora i žalbi građana, nijedan izvršitelj nije razrešen zbog propusta u radu i kršenja zakona. I dok u Komori izvršitelja smatraju da je najveći broj pritužbi neosnovan, aktivisti koji se bave problemom izvršenja smatraju da je zakon izvršiteljima dao prevelika ovlašćenja, kao i da je kontrola rada izvršitelja na niskom nivou.
 
Kako je 021 već pisao, sve krivične prijave protiv novosadskih izvršitelja odbačene su kao neosnovane, a u svakom slučaju bilo je reči o krivičnom delu zloupotreba položaja. Međutim, sud u svom odlučivanju nije smatrao da su izvršitelji zloupotrebili položaj.
 
Aleksandra Trešnjev, predsednica Komore izvršitelja, kaže da kontrolu nad radom javnih izvršitelja vrše Ministarstvo pravde i Komora javnih izvršitelja, ali i sudovi, reagujući po žalbama učesnika u postupku. Prema njenim rečima, mali broj sankcionisanih izvršitelja samo govori o tome da je broj utvrđenih nepravilnosti u njihovom radu zanemarljiv.
 
"Podaci o broju do sada pokrenutih disciplinskih postupaka i izrečenih disciplinskih mera ne mogu svedočiti o odsustvu kontrole nad radom javnih izvršitelja, već upravo govore u prilog činjenici da je, uprkos ovakvoj sveobuhvatnoj kontroli, broj utvrđenih nepravilnosti u radu javnih izvršitelja zanemarljiv, naročito ako se ima u vidu broj predmeta u kojima su javni izvršitelji postupali i okončali, odnosno u kojima postupaju", kaže Trešnjev za Insajder.
 
Uvođenje institucije privatnih izvršitelja 2011. godine predstavljeno je kao lek za efikasniju naplatu dugova za komunalne usluge i konačno rasterećenje preokupiranih sudova u Srbiji.
 
Međutim, građani i organizacije koje se bave ovim pitanjem godinama ukazuju na nepravilnosti u radu izvršitelja, ističući da izvršitelji veštački podižu troškove, zbog čega dolazi do toga da troškovi izvršenja budu nekoliko puta veći nego inicijalni dug. Takođe, žale se i da izvršitelji ne dostavljaju rešenja o izvršenju, već ona završavaju na oglasnoj tabli suda, pa građani ostaju bez prava na prigovor.
 
Jovan Ristić, pravnik iz organizacije Efektiva, kojoj građani godinama šalju različite pritužbe za izvršenja, kaže da je sam zakon veliki problem, ali da je iz javno dostupnih podataka jasno i da oni koji kontrolišu rad izvršitelja - svoj posao ne rade na pravi način.
 
"Ima nečeg u podatku da je prvi izvršitelj disciplinski kažnjen zbog kršenja zakona u maju 2015. godine – dakle tek tri godine posle uvođenja te profesije. Takođe, od juna 2012. godine do kraja prošle godine disciplinski su kažnjena razrešenjem samo četiri izvršitelja i to zbog kršenja zakona i procedura. Jedan od njih je to činio pune četiri godine na velikom broju dužnika za komunalne usluge s obzirom da njihove uplate nije prosleđivao izvršnom poveriocu. Da sa njegovim poslovanjem nešto krupno ne valja moglo se videti barem dve godine pre no što je razrešen", kaže Ristić za Insajder.
 
Prema podacima Ministarstva pravde, koje je i uvelo izvršitelje u zakonski okvir, do sada su određene 33 disciplinske mere izvršiteljima.
 
Prema Zakonu, sankcije za teže disciplinske prekršaje izvršitelja se kreću od javne opomene, preko novčane kazne u visini od jedne do 12 prosečnih mesečnih plata sudije osnovnog suda - pa do privremene ili trajne zabrane vršenja delatnosti javnog izvršitelja.
 
Međutim, kada je reč o novčanim kaznama, s obzirom na novac koji izvršitelji zarade na slučajevima na kojima su angažovani, finansijska visina kazni deluje zanemariljivo, pokazuje analiza Insajdera.
 
Ubedljivo najveća finansijska kazna je određena 2015. izvršitelju Žikici Trajkoviću u visini od 500.000 dinara - i to zbog nepokornosti sudskoj odluci da otkloni nepravilnosti u svom radu. Trajković je godinu dana kasnije trajno razrešen dužnosti zbog drugog slučaja. Naime, kako se vidi iz odluke Disciplinske komisije, on je prinudnom naplatom iznudio predujam troškova od poverioca u iznosu od 9,6 miliona dinara, a zatim je zahtev za otklanjanje nepravilnosti odbacio kao neblagovremen.
 
Interesantan je i slučaj izvršitelja Dragana Dragovića, koji je 2015. kažnjen sa samo 50. 000 dinara - zbog telefonskih pretnji izvršnom dužniku i pokušaja fizičkog nasrtaja.
 
Prema Zakonu, sporovi oko vlasništva koji su u toku ne odlažu prinudna iseljenja za koja postoji sudska odluka, zbog čega izvršitelji prinudno iseljuju ljude iz stanova, ne ulazeći u to da li su oni u pravu, odnosno da li su oni pravi vlasnici.
 
Zbog toga se u nekoliko slučajeva koje su analizirali novinari Insajdera desilo da ljudi koji su uredno kupili stan i poseduju sve dokumente kojim to dokazuju, na kraju završili na ulici.
 
Aleksandra Trešnjev kaže za Insajder da izvršitelj nema nikakvu odgovornost u takvim slučajevima, jer on samo sprovodi odluku suda koja je, kako navodi, pravnosnažna i izvršna.
 
"Po slovu zakona, javni izvršitelji su dužni da sprovedu odluku suda u tačno propisanim rokovima inače rizikuju da učine nepravilnost koja ih može izložiti disciplinskoj odgovornosti za naknadu štete, o čemi je već bilo reči. Sporove oko vlasništva, kako ih nazivate, javni izvršitelji ne mogu da rešavaju, te sporove mogu rešavati samo sudovi u predviđenom sudskom postupku", kaže predsednica Komore izvršitelja.
 
Jedno od zakonskih načela koje se u praksi često krši je i načelo srazmere prema kome javni izvršitelj ne bi smeo da proda nečiju imovinu zbog duga koji je mnogo manji od vrednosti prodate imovine. Upravo ovo se nedavno dogodilo u Novom Sadu, a kako je 021 pisao, izvršitelj Aleksandar Durkulić prodao je imovinu jedne porodice u višestrukoj vrednosti duga - a ostatak novca, koji je bio dužan da vrati porodici, nije vratio. Taj ostatak je u iznosu od 20 miliona dinara. O ovom slučaju, koji čeka epilog disciplinske komisije, čitajte OVDE.
 
Savet za borbu protiv korupcije u izveštaju o reformi pravosuđa iz 2014. skrenuo je Vladi Srbije pažnju na ogromne nepravilnosti u radu privatnih izvršitelja. U izveštaju se navodi da je izvršiteljima omogućeno sticanje visokog profita, dok zauzvrat država ne dobija ništa osim poreza. Savet je ukazao i da državna komunalna preduzeća prilikom izbora izvršitelja ne primenjuju Zakon o javnim nabavkama.
 
Izmenama Zakona 2015. godine upravo je državnim preduzećima onemogućeno da sami biraju izvršitelje, što je bio veliki izvor korupcije. Sada izvršitelje bira Komora prema mestu boravišta dužnika, dok je ranije određivano prema mestu boravišta poverioca.
  • Dragan

    24.10.2020 12:11
    Lopovluk
    Javni Izvrsitelja u Srbiji su banda lopova, koju stiti drzavna. Ajd da i mi damo Izvrsitelja da naplate od drzave ratne dnevnice.
  • Teodora Sr. Kamenica

    17.06.2018 21:31
    Aaaaaaaaa
    Evo meni krenula pegla...ali bez zezanja!!!Keve mi!!!
  • Dule

    17.06.2018 21:06
    Tvrdim a imam i snimak sa nadzorne kamere zgrade da izvrsitelji najvise zloupotrebljavaju dostavu ...Dodju u zgradu ni ne traze duznika napisu da lice nije na adresi ili da nije moguca dostava posle toga stave to na oglasnu tablu 8 dana i racuna se da je resenje uruceno i da se niko nije zalio..E to najvise zloupotrebljavaju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.