Deca okružena retorikom mržnje
Govor mržnje među decom je česta pojava, a teško je očekivati od njih da ne diskriminišu svoje vršnjake ukoliko su okruženi retorikom mržnje, smatraju sagovornici 021.rs.
Govor mržnje može da se definiše kao izražavanje netrpeljivosti ili mržnje prema pojedincima ili grupama na osnovu nacionalne, verske, rasne, etničke, društvene pripadnosti. Međutim, deca se neretko diskriminišu i zbog svog materijalnog položaja, kako od strane svojih vršnjaka, tako i od celokupnog sistema koji im ne pruža jednake šanse.
Ono oko čega uglavnom nema polemike jeste tvrdnja da se deca govoru mržnje uče kroz svoje odrastanje. Da "zakače" nešto diskriminatorno prema određenim društvenim grupama, nacionalnim manjima, nije teško, jer se sve može čuti u medijima, ali i u svakodnevnom govoru.
Pravnica Milena Vasić iz Komiteta pravnika za ljudska prava kaže za 021.rs da su deca okružena govorom mržnje od najranijeg uzrasta.
"Deca su okružena tom vrstom govora, počevši od one pretnje kako će 'odneti Cigani ako ne budu dobri', pa do govora mržnje koji se nastavlja u školi ili putem medija. Jednostavno su sa svih strana okruženi govorom mržnje, a u zavisnosti i od porodičnog okruženja zavisi da li će taj govor biti intenzivan ili manje intenzivan. Svi smo u toku odrastanja bili suočavani sa tim, a govor mržnje se normalizovao. Postavili smo prevelika očekivanja od dece, jer ona nisu izolovana od društva u kom žive. Kada ste okruženi retorikom mržnje, koja i kada ne predstavlja govor mržnje vrlo je granična sa tim, teško je napraviti razliku između prihvatljivog i neprihvatljivog. Očekivati od dece da to razumeju bi bilo jako zahtevno. Ne mogu oni kada čuju to na televiziji i kod kuće, pa i u školi, svakog dana, da pomisle kako je to društveno neprihvatljivo ponašanje", smatra Vasić.
Srednjoškolac Đorđe Plavšić iz Unije srednjoškolaca Srbije primećuje da je govor mržnje česta pojava koja se ne shvata dovoljno ozbiljno, jer se o problemu govori tek kada se dogodi ozbiljniji incident. S druge strane, sagovornici primećuju i da je fizički izgled deteta neretko polazište za diskriminaciju.
Sociološkinja i srednjoškolska nastavnica Sanja Vuković ukazuje na to da je veliki problem normalizacija ove pojave, te govor mržnje ne ostaje unutar grupa koje deca formiraju, nego se on izražava i na samim časovima. Jedan slučaj iz njene prakse pokazao je i da sami nastavnici mogu da budu meta govora mržnje za neke učenike.
"Protiv jednog učenika poveden je disciplinski postupak, jer je uvredio nastavnicu, nazvavši je retardiranom. Kod njih se takvo nešto svakodnevno čuje. Međutim, on je bio pomalo zatečen propisanom merom, jer nije bio svestan da je rekao bilo šta ekstremno. Kada smo razgovarali o tome, jedna koleginica je upitala kako ona da prepozna šta je nasilje. To je bio prosvetljujući momenat na jedan negativan način. Ukoliko mi kao prosvetni radnici koji svakodnevno rade sa decom nismo u stanju da prepoznamo bilo koji oblik nasilja ili ponašanje koje može da pređe u verbalno ili fizičko nasilje, kako onda da očekujemo od dece da prepoznaje i ne prelaze tu granicu", poručuje Vuković.
Poslušajte radijsku emisiju ovde:
Kada su u pitanju grupe koje su najčešće diskriminisane , Đorđe Plavišić navodi da je meta neretko LGBT populacija, iako su, kako ocenjuje, današnje generacije tolerantnije prema njima, nego što je to bio ranije slučaj.
"Ipak, i dalje je prisutan taj vid diskriminacije, a ona potiče od nametanja stavova odraslih i već izgrađenih predrasuda. U osnovnim školama diskriminišu se deca lošijeg materijalnog statusa ili deca iz viših razreda jednostavno maltretiraju mlađe učenike. Takođe, postoji diskriminacija na osnovu fizičkog izgleda, čemu su izloženija deca iz nižih razreda. Prema Romima su izgrađene predrasude kojima se mladi uče, zbog čega ova populacija najčešće bude isključena iz društva", primećuje Plavšić.
Tokom 2015. godine Yucom je radio istraživanje na temu diskriminacije. Razgovarali su sa mladima, ali su uradili i anketu, koja je pokazala da ni sami učenici nisu svesni šta je tačno diskriminacija.
"Na pitanje sa kojim od navedenih grupa se ne biste družili, mladi su, kao tri najdiskriminisanije grupe, istakli Albance, muslimane i LGBT populaciju. To su ljudi sa kojima se oni ne bi družili. Gotovo da je 90 odsto mladih odobravalo neku vrstu diskriminacije LGBT osoba. Međutim, na pitanje da li su nekada bili diskriminisani, tu se vide razlike u odgovorima, što pokazuje da oni sami nisu baš svesni da li su bili diskriminisani. Ipak, u gotovo 100 odsto slučajeva su odgovorili da su prisustvovali nekoj diskriminaciji. Mislim da oni negde imaju naznaku oko toga šta je diskriminacija, ali da nisu baš sigurni kada se njima dešava da li je to diskriminacija. Kroz razgovore sa mladima vidite da oni često sami koriste govor mržnje kao oblik diskriminatornog ponašanja, ni ne znajući da to rade", dodaje Vasić.
Sanja Vuković je kroz svoj rad sa učenicima trećeg i četvrtog razreda primetila direktan upliv dnevne politike među njih, što takođe izaziva određene podele i ostavlja mogućnost za diskriminaciju po toj osnovi. Kako kaže, prema Albancima je upućeno najviše netrepeljivosti i govora mržnje, učenici sami na časovima potežu pitanje Kosova, a "na udaru" je uvek i LGBT populacija, posebno u periodu održavanja "Parade ponosa".
"Mahom nisu sposobni da prihvate da postoji neko čiji identitet nije crno-beli, muško-žensko ili hetero. Svet im je pomalo crno-beli, ali su ta deca odrasla u takvom okruženju i predstavljaju sliku i priliku društva, kao i vremena u kojem živimo. Oni su proizvod i ogledalo toga", smatra Vuković.
Zbog svega navedenog moralo bi još dosta da se radi na edukacije same dece, ali i nastavnika i roditelja. Sve bi to, smatra Đorđe Plavšić, bilo dobro kako bi se podigla svest o posledicama, koju nemaju ni deca, ali ni roditelji.
"Veliki problem je to što ni roditelji nisu dovoljno upoznati sa pitanjem diskriminacije kako bi mogli svoju decu da upute na pravi put, kako ispravno da razmišljaju o toj temi. S druge strane, deca na svakom koraku mogu da svedoče nekom vidu diskriminacije, kako na ulici, tako u školama i u ostalim institucijama", zaključuje naš sagovornik.
Situacija bi morala da se menja i kada je u pitanju nastavni program ukoliko bismo želeli društvo sa manje diskriminacije. Po rečima Sanje Vuković, tema govora mržnje i diskriminacije nije navedena u Sociologiji, ali ni u Građanskom vaspitanju, pa se stvar često svodi na samu inicijativu nastavnika.
"Mi imamo slobodu da manervišemo sa 20-30 odsto nastavnog plana, tako da na kraju zavisi od nastavnika da li hoće ili neće da iskoristi taj prostor da se bavi ovom temom koja je važna", ukazuje Vuković za 021.rs.
Milena Vasić podseća na to da u školama postoje timovi za borbu protiv nasilja, ali da i oni ponekad funkcionišu na nivou ličnog entuzijazma nastavnog kadra. Između ostalog, dodaje i da je na snazi i pravilnik o postupanju ustanove u slučaju diskriminacije, koji je, kako kaže, veoma kvalitetan i u kom se navodi niz mera za sprečavanje diskriminatornog ponašanja, kao i postupanje u slučaju kada se diskriminacija nad nekim detetom već primeni.
Iako ocenjuje da se vidi jedan pozitivan pomak u ovoj oblasti i politička volja da se govor mržnje u školama svede na minimum, Vasić ukazuje na to da sami nastavnici traže još usavršavanja kako bi izašli na kraj sa ovim problemom, zbog čega bi država morala da uloži napore i sredstva u tom pravcu.
Pisanje ovog teksta pomoglo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije podržavajući projekat Radija 021 "Reci ne, nasilje nije moj izbor". Sadržaj teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Ministarstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Požari u Srbiji: Na Stolovima uspostavljena poslednja linija odbrane, u Deliblatskoj peščari mirno
02.09.2026.•
0
Posle skoro mesec dana borbe sa vatrom, požar na planini Stolovi je pod kontrolom.
Električni trotineti su zabranjeni za decu mlađu od 14 godina: "Roditelji mogu i krivično da odgovaraju"
02.09.2026.•
15
Saobraćajne nezgode u kojima učestvuju deca na električnim trotinetima sve su češća pojava u Srbiji.
Jovanović: Srbija je svetski lider u novim tehnologijama - od fabrike humanoidnih robota do napredne eUprave
02.09.2026.•
13
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihajlo Jovanović izjavio je da otvaranje fabrike humanoidnih robota u Šapcu pozicionira Srbiju ne samo kao regionalnog, već i kao svetskog lidera u oblasti AI i novih tehnologija.
"Isključenje Ružića iz SPS je Dačićevo dodvoravanje Vučiću": Ovo su njihovi mogući dalji potezi pred izbore
02.09.2026.•
13
Nakon što ga je SPS isključio iz stranke, Branko Ružić poručuje da ga to ne iznenađuje i da nastavlja da se bavi politikom.
Miting SNS-a u Užicu kao "pokazna vežba": Da li će i ostatak kampanje tako izgledati?
01.09.2026.•
6
Incidenti i atmosfera tokom mitinga Srpske napredne stranke u Užicu, kao i protesta građana, mogu se tumačiti kao neformalni početak izborne kampanje, tokom koje se može očekivati isti nivo tenzija.
Komemorativna šetnja održana i u Beogradu: Žrtve pada nadstrešnice nisu zaboravljene
01.09.2026.•
0
Sa skupa studenata u blokadi i građana u Beogradu je zatražena istina i odgovornost za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice novosadske železničke stanice.
Policija posle godinu dana pronašla begunca iz Zabele
01.09.2026.•
0
Policija je pronašla i uhapsila S.B. (59), koji je pobegao iz Kazneno-popravnog zavoda Zabela.
Branko Ružić o isključenju iz SPS-a: Odluka politički doneta na drugom mestu
01.09.2026.•
29
Bivši potpredsednik Socijalističke partije Srbije Branko Ružić ocenio je da je odluka o njegovom isključenju politički doneta na drugom mestu.
Skandiranje Ratku Mladiću: "Deca koja danas skandiraju Mladiću su rođena nakon što je on otišao u Hag"
01.09.2026.•
24
Smrt Ratka Mladića ponovo je otvorila pitanje načina na koji se njegova ličnost i ratno nasleđe pojavljuju u javnom prostoru, posebno na stadionima, gde su njegov lik i ime godinama deo navijačkog repertoara.
Kamioni na granici sa Hrvatskom čekaju četiri sata
01.09.2026.•
0
Kamioni na graničnim prelazima sa Hrvatskom Batrovci, Šid i Bezdan, na izlazu iz Srbije čekaju četiri sata, saopšteno je večeras iz Auto-moto saveza Srbije (AMSS).
ANEM dobio šest novih članova
01.09.2026.•
1
Asocijaciji nezavisnih elektronskih medija (ANEM) pristupilo je šest novih članica, pa ta mreža trenutno okuplja 53 organizacije.
Okončano partnerstvo N1 i CNN-a
01.09.2026.•
3
Dugogodišnje partnerstvo televizije N1 i američke medijske kuće CNN okončano je, nakon što je 31. avgusta istekao ugovor o saradnji.
Zaposlenima na Filozofskom u Nišu nije isplaćena julska plata, rok istekao 31. avgusta
01.09.2026.•
2
Zaposleni na Filozofskom fakultetu u Nišu još nisu primili platu za jul, iako je juče, 31. avgusta, istekao zakonski rok za isplatu.
Koliko Srbiji treba kontrolora za fer izbore: 15 ili 50 hiljada?
01.09.2026.•
20
Formirana je poslanička grupa "Poslanici uz studente - za kontrolu izbora" koja trenutno broji 16 poslanika. DS tvrdi da se tako povećava mogućnost kontrolisanja izbora, ali koliko Srbiji zaista treba kontrolora.
Istekla koncesija na prelazu Pavlovića most kod Badovinaca, od danas bez naplate
01.09.2026.•
6
Na graničnom prelazu Pavlovića most kod Badovinaca posle 30 godina je istekla koncesija i od danas se više ne naplaćuje prelaz preko mosta na Drini.
Prvi školski dan za pamćenje: Univerexport obradovao 22.000 prvaka širom Srbije
01.09.2026.•
0
Fondacija Univerexport jedanaestu godinu zaredom pripremila je poklon pakete za prvake širom Srbije.
Komentari 8
Andrija Šrek
kimi
Pa sto se tice onoga sto upijaju od okoline, kako mogu da skontaju sta je ok a sta nije ,kada uce upravo od licemera ,odraslih!
Odrasli kazu ,NE ovo nije za decu ,ne valja,steti itd ,reci cigare ,cuga.. kao odrasli ZNAJU bolje, i to kazu deci , a oni samo to koriste .. i sta onda dete da misli kada mu odrasla osoba nesto ne dozvoljava jer to nije za decu nego za odrasle ,a to nesto je inace stetno i nema ni jednu pozitivnu svrhu?? Pa ja kao odrstao ne mogu to da razumem a ne dete ..!
Sto se tice nametanja stavova odraslih .. pa zar nije SVE tako??
Od odece,muzike,fudalskog kluba, dal si nudista il textilac ,hejter ili ne , pa sve do nekih "normi" .. namece im se sve na TV i to sve sto je circa za njih nedostupno ,zabranjeno , a ovamo im se servira u facu 24/7 kao da je sve cool i normalno ,i kako onda da shvate to ,sta mi pokazujes nesto sto ja ne mogu da radim ,imam itd itd.. kazes mi da je normalno a nije za mene ,muzicki idoli pevaju o ubijanju sexu drogi .. izgledaju kao da su iz pornica izasli..
Dakle ko je tu kriv? I sta je ustvari normalno? Msm ovo nije samo kod nas tako ,nego svuda u svetu .. i to bas najvise na zapadu ..
Sto se LGBT tice i prajda , pa mozda kada ne bi bili tako agresivni ,mozda bi ljudi generalno manje obracali paznje na njih ,ali u sustini, uciti o "toleranciji" .. zar nije i to nametanje stavova??
U sustini je sve nametanje stava, samo nzm zasto je jedno ok a drugo nije?
Scotch Bonnet
Da ne počinjem o raznim defektnim primerima iz politike koji mržnjom vladaju na ovim prostorima i pune svoje bankovne račune na Kipru i ko zna gde još.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar