Bura oko izveštavanja Studija B o protestu opozicije proteklog vikenda, sa kojeg se javila Barbara Životić, ne prestaje, i dok je direktorka i glavna urednica Studija B Ivana Vučićević brani, novinar Srđan Škoro tvrdi da Životić uopšte nije novinarka.
Društvene mreže prepune su osude, a urednica Studija B brani Barbaru Životić. Način na koji je Životićeva izveštavala i sam izveštaj izazvali su lavinu negativnih komentara na društvenim mrežama.
Između ostalog, njoj su upućene i uvrede ali i pretnje, što urednica direktorka i glavna urednica Studija B Ivana Vučićević osuđuje u svakom smislu.
"Barbara je nečija ćerka, sestra... ne postoji opravdanje za takvo nasilje", kazala je ona u Jutranjem programu TV Prva, prenosi B92.
Vučićević je sve vreme pokušavala da odbrani izveštaj koleginice tvrdeći, između ostalog, da ceo izveštaj nije "namešten".
S druge strane, novinar Srđan Škoro insistirao je na tome da nije reč o novinaru jer novinar ne sme da laže. Obraćajući se urednici TV Studija B, rekao je da je za nju skandalozan izveštaj u redu i da je reč o režimskoj televiziji na kojoj se novinari zapošljavaju po partijskoj liniji. Po njegovim rečima, u ovom slučaju se "dogodilo nasilje nad istinom, u kojem su učestvovale Ivana Vučićević i mlada nazovi novinarka sa svojim izveštajem".
"Barbara je žrtva partijskog zapošljavanja, ona nije novinar i vi ste kao partijski kadar došli na čelo te televizije", rekao je Škoro urednici Studija B i dodao da televizija na čijem je čelu Ivana Vučićević laže građane svaki dan.
Vučićević je branila tezu da je Barbara Životić objektivno izveštavala sa protesta opozicije i da nije iznela neistine već činjenice, a Škoro je nastavio sa protiv-tezom da u tom izveštaju nema nikakvih činjenica.
"Svaki normalni urednik koji ima pet godina iskustva rekao bi: 'devojko, nemoj to da radiš, nije dobro'. Sve ovo što mi pričamo, i Vučić i Ivana (Vučićević), to će jednog dana biti juče, a vi ćete sa svojom sramotom da ostanete da živite u ovom gradu, jer je jako velika sramota lagati", dodao je Škoro.
Ivana Vučićević je na pitanja voditelja jutarnjeg programa TV Prva neretko umesto odgovora postavljala kontra-pitanja. Tako je na pitanje da li privatni mediji, sa privatnim vlasnikom, ima pravo da određuje svoju uređivačku politiku tačno kako on misli da treba ili postoji nešto što se zove novinarski kodeks i neka vrsta objektivnog novinarstva, Vučićević odgovorila:
"Evo recite mi da li je uređivačka na svakom mediju ista i da li može biti ista? Da li svi mi kao građani Srbije imamo pravo na svoje slobodno mišljenje? Da li je jedino ono što u ovom trenutku kaže opozcija, oni koji su bili, i ja zaista smatram da svi oni koji su bili u prvim redovima na ovom protestu, jeste neko ko je profitirao u trenutku kad je bio na vlasti, zaradio preko 500 miliona evra, obogatio se i sada protestuje nazivajući ovo građanskim protestom, što uopšte nije bio, nego je ovo bio politički protest..."
U vezi sa ovim slučajem oglasilo se Udruženje novinara Srbije, koje je navelo da kršenje profesionalnih standarda nije izgovor za pretnje fizičkim nasiljem. UNS je ukazao da mediji imaju pravo na različite uređivačke koncepte, ali je obaveza novinara i urednika da prave jasnu razliku između činjenica koje prenose, komentara, pretpostavki i nagađanja.
Neke je izveštaj emitovan na Studiju B podsetio da izveštavanje režimskih medija tokom devedesetih. Autor serijala "Slike i reči mržnje" Lazar Lalić, kaže da je recept vlasti za zloupotrebu medija ostao isti u odnosu na devedesete.
"E, to je Milošević patentirao - da se oslonim na televiziju kao na četvrti stub držanja vlasti. Ovaj, naravno - koji je izašao iz Miloševićevog i Šešeljevog šinjela - samo to usavršava", poručio je Lalić za N1.
Novinarka nedeljnika "Vreme" Jovana Gligorijević osvrnula se i na izjavu predsednika države Aleksandra Vučića, koji je posle skupa poručio da protestanti mogu da "šetaju do mile volje" i da im nijedan zahtev neće ispuniti. Prema rečima Gligorijevićeve, Srbija od Slobodana Miloševića tako nešto nikada nije čula.
Ja sam mislio da je novinarstvo u Hrvatskoj dno dna. No vidim da se moze jos dublje zaglibiti. Novinari trebaju da budu sol drustva svojim savjesnim radom a ako to ne umiju neka traze neki drugi posao. Zavrsicu Prevertovim stihovima "Barbara, ne ljuti se što ti kažem ti" ali neces se ti ni novinarskog kruha ni hleba najesti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Ambasador i šef delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat u intervjuu za 021.rs govori o putu Srbije ka EU, problemima koji su uočeni i njihovom prevazilaženju, ali i o nepoverenju u društvu.
Uklanjanje ruskog vlasništva iz NIS-a donelo bi značajnu korist za Srbiju, jer bi se time bitno povećala energetska bezbednost, podstakle investicije i prosperitet u regionu.
Vlada Srbije je, na današnjoj sednici donela odluku da se obilaznica oko Beograda nazove imenom Milutina Mrkonjića, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Đorđe Prelić, jedan od vođa nekadašnje navijačke grupe Partizana koji je osuđen za ubistvo francuskog navijača Brisa Tatona, bio je angažovan na poslovima izgradnje Expo.
Predsednik SNS Miloš Vučević ocenio je da će za tu stranku biti teški predstojeći lokalni izbori u Negotinu, Sečnju i Mionici, i da shvataju da su na njima studentske liste favoriti.
Uništavanje kulturnog nasleđa je zločin, a ako to neko radi svojoj zemlji, onda je to jasan čin izdaje, kažu konzervatori Republičkog zavoda za zaštitu spomenika.
Mobilni kontejner koji služi kao stražarska kućica za ulaz na plato ispred Skupštine Srbije, gde su od aprila postavljeni šatori pristalica vlasti, postavljen je sinoć na kružnom na Trgu Nikole Pašića.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju sednicu objedinjenom načelnom raspravom o svih 58 tačaka dnevnog reda, među kojima je i Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu.
Mladi u Srbiji imaju veliku želju za promenom u društvu i nisu ideološki ekstremni, a mada veliki deo njih nema poverenja u evropski put Srbije, ipak se nadaju njenom članstvu u EU.
Organizacije civilnog društva koje rade na zaštiti ljudskih prava i ravnopravnosti upozoravaju da sa institucijom Poverenika za zaštitu ravnopravnosti neće sarađivati ako na čelo iste dođe Milan Antonijević.
Sednica Skupštine Srbije na kojoj se, između ostalog, razmatra i predlog budžeta za 2026. godinu i set pratećih zakona, nastavlja se u četvrtak, 27. novembra, od 10 časova.
Ukoliko je istina da tužiteljka Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu nije mogla da izvrši uviđaj u "Ćacilendu", to bi značilo potpuni slom države, smatraju sagovornici Danasa.
Na prostoru ispred Narodne skupštine, gde se nalazi šatorsko naselje poznatije kao "Ćacilend", ponovo je došlo do sukoba između političara i osoba koje se nalaze u tom naselju.
Predlog za autentično tumačenje jednog člana leks specijalisa o Generalštabu, koji je na dnevnom redu Skupštine Srbije, sporan je zato što se pod njegovim okriljem proširuju i uvode nove stavke tog posebnog zakona.
Senat Univerziteta u Beogradu doneo je odluku koja se odnosi na upisnu politiku za školsku 2025/2026. godinu, uključujući korekcije u broju studenata, kao i izmene konkursa za upis na sve nivoe studija.
Komentari 74
Majka
Ko nije gledao neka saslusa!
E Barbara da si moja cerka ja bih te se odrekla preko novina.
Nisam robot
Hrvat
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar