Pritvor posle prvostepene presude krši pretpostavku nevinosti

Pravilo o pretpostavci nevinosti uglavnom je prekršeno kada sud odredi pritvor posle prvostepene presude, osim ako postoji opasnost od ponavljanja zločina, smatraju pravnici.
Pritvor posle prvostepene presude krši pretpostavku nevinosti
Foto: 021.rs
"Sporna je odredba da sud posle prvostepene presude okrivljenom koji se brani sa slobode može odrediti pritvor, ako su način izvršenja ili težina posledice doveli do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje postupka. Naime, svaki čovek je nevin dok sud pravosnažno ne utvrdi suprotno, a pritvor prema Ustavu nije kazna, već mera neophodna radi sprovođenja krivičnog postupka. Ipak, po svojoj suštini, pritvor je kazna koja prethodi presudi, pa se postavlja pitanje otkud sudiji pravo, osim na osnovu prava jačeg, da kažnjava građanina dok još nije jasno da li je kriv ili nevin", objašnjava za Politiku beogradski advokat Dušan Bratić.
 
On podseća da je nekadašnji Savezni ustavni sud 2001. godine utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima odredba tadašnjeg Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) o pritvoru koji se određuje zbog uznemirenja javnosti.
 
"Na ovu odluku uticala je činjenica da je ta odredba često zloupotrebljavana u političke svrhe. Ako uznemirenje javnosti može da utiče na sudski postupak, postavlja se pitanje, ko sudi - javnost ili sudsko veće", navodi Bratić.
 
Ipak, mnogo je životnih situacija u kojima je neophodno okrivljenog zadržati u pritvoru i posle prvostepene presude, na primer da bi se prekinuo niz dela koja uzastupno čini, a pritom je uračunljiv.
 
"Pritvor posle presuđenja ima opravdanja, ali razlozi moraju biti striktno propisani, a ne opisani standardima poput uznemirenja javnosti. Reakcija društva na zločin, koja se pretežno svodi na kažnjavanje, pokazala se apsolutno nedelotvornom u pravcu prevencije zločina. Pooštravanje kaznene politike ne utiče na smanjenje stope kriminaliteta i tu je zamka iz koje naše društvo već godiname ne nalazi izlaz, a on je u spoznaji da je zločine bolje sprečavati, nego ih kažnjavati", smatra Bratić.
 
Sličnog je mišljenja i njegov kolega Sead Spahović. "Činjenica da prvostepeno osuđeni za ubistvo čoveka nisu u pritvoru ne mora sama po sebi da izaziva zgražavanje. Ako im je određen kućni pritvor, sudija je procenio da oni mogu da sede u svojim kućama i da redovno dolaze na suđenje, kao što je bilo u slučaju ubistva Slavka Ćuruvije. Nezgodno je povući paralelu između ubistva životinje i ubistva čoveka, ali u oba slučaja pravnike ne može da zbuni ukidanje pritvora do pravosnažnosti presude", kaže Spahić.
 
Dodaje da podržava svako ukidanje pritvora do pravosnažnosti presude.
 
"Čini mi se da je slučaju u Obrenovcu gde se radi o optuženima, a sada i osuđenima, za ubistvo psa, produženje pritvora bilo preterana reakcija koja je povezana sa nekom emocijom ili pritiskom javnosti. Kao čovek sam zgrožen tim krivičnim delom, ali kao pravnik ne bih bio iznenađen da je pritvor ukinut posle izricanja prvostepene presude. Odluka suda o produženju pritvora za delo za koje je zaprećena kazna do godinu dana mora da bude debelo obrazložena", navodi Spahović.
 
Podseća da je pritvor samo mera obezbeđenja prisustva okrivljenog u krivičnom postupku. Ipak, pretpostavlja da je sudija iskoristio zakonski osnov za produženje pritvora zbog opasnosti od ponavljanja dela.
 
Velika je razlika u tome da li će osuđenik koji se branio sa slobode ili iz kućnog pritvora, otići u zatvor na 20 godina, ili će pritvorenik, koji se branio iz zatvora ostati iza rešetaka nekoliko meseci.
 
Prema ZKP-u, sud može posle izricanja kazne zatvora da produži pritvor onima koji su tokom suđenja bili pritvorenici, ali može i da odredi pritvor onima koji su se branili sa slobode. Međutim, pritvor ne sme da bude kazna, naročito ako se ima u vidu da konačna presuda može da bude oslobađajuća.
  • ADVOKAT

    18.04.2019 14:43
    Svaki pritvor krši pretpostavku nevinosti, jer pravosnažna osudjujuća presuda nije doneta.
    Kada se pravosnažna osudjujuća presuda donese osudjeni se upućuje na izdržavanje kazne ako mu je izrečena kazna zatvora.


  • Армаггедон

    18.04.2019 06:36
    Далеко смо ми од правне државе,тако да је све ово нажалост нормална појава.
  • Clan biblioteke

    17.04.2019 23:41
    Nema stida ni srama
    Sudije koje u vanpretresnim sednicama produzavaju pritvore do beskonacnosti i bez zakonskog osnova, nakon oslobadjajuce presude i placanja ogromnog novca iz budzeta, ne iskazuju ni minimum stida i srama zbog nezakonitog i stetnog rada.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Konkurs za posao u zatvorima u Srbiji

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija raspisala je danas konkurs za prijem u stalni radni odnos u deset kazneno-popravnih ustanova 32 pripadnika Službe za obezbeđenje.