Istraga u Boru: Kako je od zlata ostala voda?

U toku kampanje za proizvodnju zlata u pogonu "Zlatara" Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) "Bor", od 2014. do 2017. godine, kada je registrovan potencijalni manjak tog plemenitog metala od gotovo 900 kilograma, bilo je čak - 10 "potkampanja", i potpuno je, prema izveštaju sudskog veštaka, nejasno zašto je to rađeno.
Istraga u Boru: Kako je od zlata ostala voda?
Foto: Pixabay
U izveštajima postoje podaci o ispirnim vodama, ali nigde nema zlata, pišu Novosti.
 
Naime, dobijanje zlata iz anodnog mulja u RTB obavljalo se periodično, i to kada se sakupi dovoljna količina tog materijala nastala topljenjem koncentrata bakra u topionici, što se stručnim jezikom naziva "kampanjom dobijanja zlata". Ali, tokom 2014. bilo je pet, naredne godine dve, a 2016. još dve "potkampanje", koje su se, kako se navodi u dokumentaciji u posedu "Novosti", "bile poslednje u nizu kampanja i odnosile su se samo na ispirne vode".
 
Kako se navodi u izveštaju, prilikom "potkampanja", u raportnim i knjigama poluproizvoda "uopšte se nisu spominjali ulazno neafinisano zlato, niti kasnije operacije 'afinacije'", odnosno postupka dobijanja zlata kvaliteta 99,99 procenata. Postavlja se pitanje - odakle potiču ispirne vode?
 
Takođe, navodi se i da je vreme sušenja različito po "potkampanjama", što "nije ni ekonomski ni energetski isplativo". A sve to ukazuje i na mogućnost "nastajanja propusta u toku procesa koji treba da ima svoje optimalne parametre".
 
U izveštaju se takođe navodi i da se "hemijski sastav neafinisanog zlata dosta promeniio od 2014. do 2016. godine". Kako se podvlači, "neafinisano zlato je ulazna sirovina za dobijanje čistog zlata, nastala iz prethodnog postupka elektrolize srebra". Posebno se podvlači da je u knjigama predstavljano da je u ulaznoj sirovini povećavana količina srebra, što je dovodilo u pitanje efikasnost postupka dobijanja neafinisanog zlata, odnosno, kasnije i čistog zlata".
 
Zbog svega toga, kako se navodi, "količine ispirnih voda su varirale po godinama, što je prouzrokovalo i da udeo zlata u njima - varira". Iz svega navedenog, gotovo je izvesno da je u pitanju bila sistemska krađa zlata, a ne sporadični slučajevi nestanka ovog plemenitog metala, što je i predmet istrage koju vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
 
U RTB "Bor" se poslednjih desetak godina, prema zvaničnim podacima, godišnje dobijalo između 700 i 1.200 kilograma zlata. To, pak, ukazuje na mogućnost da je, sudeći po izveštaju sudskog veštaka, cela jednogodišnja produkcija tog plemenitog metala - "isparila".
  • Lakii

    12.05.2019 20:33
    Uzeli ga radnici koji su krali otpusteni sposla pa vraceni jos im dali sve plate kolko nisu radelii sramota za srbiju
  • Chapi chap

    11.05.2019 12:50
    "Zlatno doba", ispravno su izjavili.
  • patak

    11.05.2019 12:34
    bor zlati
    Zuta podmornica,nesretnici sve pokrali.eto ti.koji likovi.pisast.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija