Subvencije za razvoj javna preduzeća troše na plate

U nenamenskom trošenju novca poreskih obveznika prednjače lokalne samouprave, što se vidi na primeru subvencija koje javna preduzeća dobijaju iz budžeta trošeći ih na tekuće poslovanje i pokriće gubitaka, umesto da investiraju u razvoj.
Subvencije za razvoj javna preduzeća troše na plate
Foto: 021.rs
Prema podacima Državne revizorske institucije (DRI), od 57,5 milijardi dinara, koliko su sve opštine i gradovi dodelili javnim preduzećima u periodu od 2015. do 2017. godine, čak 71 odsto novca potrošeno je za isplatu zarada, na zaostala dugovanja za struju, za poreze i doprinose, za pokriće gubitaka i održavanje tekuće likvidnosti. Samo trećina novca završila je u kapitalnim projektima kojima se poboljšava lokalna infrastruktura, prenosi "Politika".
 
U prošlogodišnjem izveštaju o reviziji svrsishodnosti, koji se odnosio na subvencije javnim preduzećima, revizori su analizirali Beograd, Kragujevac, Suboticu, Pančevo, Smederevsku Palanku, Bor, Grocku i Obrenovac. Izračunali su da tekuće subvencije, koje služe za pokriće tekućih troškova, čine više od tri četvrtine subvencija.
 
Kragujevac, na primer, putem tekućih subvencija pomaže preduzeću "Šumadija sajam" čija je pretežna delatnost organizovanje sastanaka i sajamskih manifestacija, a gazduju i odmaralištem na Kopaoniku.
 
"Preduzeće je u 2016. godini poslovalo sa gubitkom, da bi, zahvaljujući subvencijama, 2017. završilo sa dobitkom. Učešće subvencija u poslovnim prihodima preduzeća raste i u 2017. godini i iznosi skoro 70 odsto ukupnih prihoda", zaključuje DRI.
 
Uočeno je i da u osam naseljenih mesta u Pančevu postoje formirana preduzeća za obavljanje komunalne delatnosti na svojoj teritoriji, kao što je JKP "Naseljena mesta".
 
"U posmatranom periodu, uz ostala davanja iz budžeta u iznosu od 95 miliona dinara, JKP 'Naseljena mesta' prenete su i subvencije od oko 60 miliona dinara", navodi se u izveštaju.
 
U ovome prednjače javna preduzeća opštine Bor, koja se u najvećoj meri finansiraju iz subvencija. Tako učešće subvencija u lokalnom zoološkom vrtu iznosi 90 odsto ukupnih poslovnih prihoda ovog preduzeća. 
 
Smederevska Palanka prenela je sedam odsto ukupnih kapitalnih subvencija javnim preduzećima za poboljšanje infrastrukture, dok je 93 odsto ukupnih tekućih subvencija preneto za pokriće obaveza iz prethodnog perioda. 
 
Kao najčeće uzroke zbog kojih planirane kapitalne subvencije nisu izvršene, u lokalnim samoupravama navode razne probleme u sprovođenju postupaka javnih nabavki i velik i broj žalbi ponuđača.
 
I Fiskalni savet iz godine u godinu ukazuje na isto, navodi "Politika".
 
Prema njihovoj računici gradovi i opštine u poslednjih pet godina za javne investicije izdvajaju po oko 0,8 odsto BDP-a (300 miliona evra), što je dva puta manje nego u zemljama centralne i istočne Evrope, koje su u istom periodu za ove namene izdvajale oko 1,6 odsto BDP-a za kanalizaciju, deponije i ostalu komunalnu infrastrukturu.
 
"Zbog toga je Srbija i dalje jedna od malobrojnih evropskih zemalja u kojima lokalni nivo vlasti u drugoj deceniji 21. veka ne uspeva građanima da obezbedi dostupnost osnovnih usluga u skladu sa svojim nadležnostima. Stanovništvo u mnogim gradovima i opštinama nema pristup pijaćoj vodi zadovoljavajućeg kvaliteta, dok su neki važni segmenti komunalne infrastrukture (kanalizacione mreže, sistemi za prečišćavanje kanalizacionih voda i preradu smeća) i dalje u početnim fazama razvoja", naveo je Fiskalni savet u mišljenju na Fiskalnu strategiju 2019-2020.
 
Lokalne samouprave mogle bi da na srednji rok povećaju investicije za 300 miliona evra ako bi smanjile subvencije lokalnim komunalnim preduzećima i poboljšale naplatu prihoda.
  • Samo kažem

    22.05.2019 13:14
    To je tako oduvek.
    Samo u Srbiji JP koje je na osnovu sopstvenog poslovanja gubitaš isplaćuje ogromne plate, umesto minimalnih, jer pare za to dobije iz budžeta
  • Defender

    22.05.2019 12:06
    Vučićeva moderna Srbija.
  • Dalibor Cirih

    22.05.2019 10:55
    Sve će to narod opet glasati
    Radio u sanitarnoj higijeni u Novom Sadu kao diplomirani sanitarni inženjer i diplomirani hemijski tehničar-stariji DDD majstor do 2015 e godine skoro 18 godina radnog iskustva.

    Pre nego sam otisao iz Srbije poterivali su me da radim ne samo ne terenu vec i da obučavam na kompjuteru tetke,strine i ujke šefova u bivsoj državnoj firmi u Novom Sadu "da rade na kompjuteru".

    Tetka nema pojma sa zivotom niti je interesuje uopšte bilo šta u životu osim "koliko je kilogram kupusa na pijaci" i da li je "izasao oglas za jeftini odmor u Grckoj za četiri osobe..".

    Tetka u startu bez ikakvog radnog iskustva samo zato sto je rodjakinja bivšeg šefa ima 52 hiljada dinara plate ja sa 18 godina radnog iskustva i sa preko 8-9 hiljada intervencija na terenu sa manje od 1% reklmacija 28 hiljada dinara plate.

    Kad mi je plata kasnila i tih 28 hiljada nakon obuke tetkama i strinama iako mi to nije u opisu posla bilo jer sam terenac po struci ali reko ajde da ispadnem kolega na mestu elem kad su me zeznuli i za tih 28 hiljada a tetka koja lakira nokte celog dana na izmišljenom radnom mestu dobila svojih 52 hiljada na vreme odlucio sam da dignem sidro iz takve države i od takvog naroda.

    Sa svojim znanjem o DDD uslugama i nešto malo prinaučenog nemačkog jezika sam u roku od 4 meseci našao posao u Svajcarskoj gde sam i sad.Da i dnevnica mi je u dinarima 28 hiljada ovde umesto mesečnih 28 hiljada dinara u Srbiji.Ljudi presrečni i prezadovoljni sa mnom.Radim 7 sati.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija