Srbija bi radije plaćala odštetu nego ispitala slučajeve nestalih beba

Srbija je dužna da ispita sumnje roditelja da su njihova deca u prethodnih 40-50 godina ukradena u porodilištima, a ova dužnost ne proizilazi samo iz prava na porodični život koje je garantovano Ustavom i zakonima, već i zato što Srbiju na to obavezuje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Srbija bi radije plaćala odštetu nego ispitala slučajeve nestalih beba
Foto: Pixabay
Roditeljima je u celoj situaciji najmanje važna novčana odšteta koju nudi država jer oni žele da istraga pokaže da li je njihovo dete možda živo i, ako jeste, gde se nalazi, piše Insajder
 
Državi bi, s druge strane, bilo u interesu da posle nekoliko decenija stavi tačku na sumnje da su institucije učestvovale u organizovanom kriminalu krađe beba i da preuzme odgovornost, ukoliko jesu. Svi postupci predstavnika države u proteklih 15 godina, međutim, ukazuju da su, izgledi za to, veoma mali.
 
Između 350 i 650 roditelja izrazilo je sumnju da je njihovo dete u porodilištima u Srbiji ukradeno, a država do kraja nije pristupila tome da istraži ove sumnje.
 
Prvo je 2005. osnovan skupštinski Anketni odbor koji je trebalo da dâ smernice institucijama kako da pristupi utvrđivanju činjenica o tome šta se zaista dogodilo s bebama. Odbor je, između ostalog, preporučio da se formira specijalizovana jedinica u MUP-u koja će se baviti istraživanjem slučajeva nestalih beba i da se postupci vode pred specijalnim sudom za organizovani kriminal. Ove smernice na kraju nisu realizovane.
 
Potom je 2010. osnovana radna grupa za promenu zakonodavstva, odnosno donošenje zakona o nestanku novorođenčadi, ali ni to nije dovelo do konkretnih rezultata.
 
"Ako nešto hoćeš da uradiš, nađeš način, ako nećeš, formiraš radnu grupu", rekla je tada Mirjana Novokmet iz Beogradske grupe roditelja.
 
Roditelji su se od 2002. godine formalno obraćali nadležnim institucijama, sudovima, ali do danas ne postoji ni jedan epilog prijava, niko nije osuđen, a brojni slučajevi su proglašeni zastarelim.
 
Upravo zato što joj država kontinuirano nije pružala bilo kakve informacije o sudbini njenog sina, Zorica Jovanović je u aprilu 2008. tužila državu. Zorici Jovanović su doktori 31. oktobra 1983. godine saopštili da je njeno dete umrlo, nije joj bilo omogućeno da ga vidi, u dokumentaciji stoji da je uzrok smrti nepoznat. Smrt njene bebe nije zavedena u matičnoj knjizi umrlih. Telo bebe nikada nije predato porodici.
 
Pet godina kasnije nakon tužbe, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Zorici Jovanović povređeno pravo na porodični život i naložio Srbiji da joj isplati 10.000 evra.
 
Sud je naložio Srbiji i da godinu dana od pravosnažnosti presude preduzme mere kako bi bio uspostavljen mehanizam za obezbeđenje pojedinačnog obeštećenja svim roditeljima koji su u situaciji poput Zorice Jovanović. Jedan od tih mehanizama bi trebalo da bude usvajanje tzv. zakona o nestalim bebama.
 
Međutim, ni šest godina od pravosnažnosti presude Srbija nije usvojila zakon čiji je zvaničan naziv – zakon o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji. Predlog ovog zakona je u skupštinskoj proceduri od marta ove godine.
 
Savet Evrope je u nekoliko navrata pozivao Srbiju da ispuni svoje obaveze iz presude. Poslednji put to je učinjeno pre sedam dana.
 
Ministarstvo pravde, predlagač zakona, u odgovoru Insajderu navodi da je sa Savetom Evrope dogovoreno da Srbija do decembarske sednice SE usvoji zakon.
 
"Dogovoreno je i da Srbija do naredne sednice Saveta Evrope u septembru ove godine dostavi pisanu informaciju o napretku u sprovođenju mera za izvršenje presude Evropskog suda za ljudska prava", navodi Ministarstvo.
 
Iz Komiteta pravnika za ljudska prava (Jukom), nevladine organizacije koja sarađuje s roditeljima koji imaju sumnje da su im deca nestala i koja se ovim problemom bavi godinama, ocenjuju da ovaj zakon ne bi mogao da pruži odgovore brojnim roditeljima jer se istragom bavi vanparnični sudija.
 
"Istraga pretpostavlja da postoji stručni aktivni rukovodilac istrage, a ovim Predlogom rukovodilac istrage je vanparnični sudija. Kako očekivati da neko ko nema pristup svim dokumentima i organima sagleda u kom pravcu treba tragati i koje dokaze treba prikupljati? Kako očekivati da sudije koje rade vanparnicu (postupke kao što su lišenje poslovne sposobnosti, deoba imovine, uređenje međa i sl.) imaju iskustva da rukovode ovakvom istragom? Predviđena je svojevrsna asistencija posebno obučenih službenika kriminalističke policije, ali ne i kakva je to vrsta obuke", ističe za Insajder predsednica Jukoma Katarina Golubović.
 
Zakonom je predviđeno da sprovođenje istražnih radnji u postupku na zahtev suda obavljaju "posebno obučeni policijski službenici kriminalističke policije". Dodaje se i da se ne planira zapošljavanje novih ljudi u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
 
Golubović ukazuje i na to šta, prema njenoj mišljenju, najviše dovodi u sumnju da će postojati volja da se do kraja utvrde činjenice o sumnjama roditelja.
 
"Predviđeno je da sud može da donese rešenje kojim konstatuje da ne može da se utvrdi status nestalog novorođenog deteta. Ovde imamo situaciju da je sud ovlašćen da konstatuje ono stanje u kome se roditelji već nalaze, pa se postavlja pitanje koji je smisao ovakvog rešenja", ističe Golubović.
 
Zakon bi onda, kako ona kaže, omogućio samo novčanu naknadu za povredu prava.
 
"Ali, poznavajući dosta roditelja, to nije njihova želja", poručuje predsednica Jukoma.
 
Ona ipak navodi da svaki korak nakon decenijskog stajanja u mestu, pa i usvajanje ovakvog zakona, jeste pomak.
 
Inače, nakon donošenja presude, Evropski sud za ljudska prava je zastao sa svim drugim tužbama roditelja dok se ne vidi kako će biti primenjena presuda.
 
S obzirom na to da Srbija još ne ispunjava svoje obaveze iz presude, Katarina Golubović kaže za Insajder da postoji mogućnost da se sve predstavke roditelja nestalih beba aktiviraju i da evropski sud u svim slučajevima utvrdi odgovornost Srbije uz obavezu naknade štete.
 
Tekst u celini čitajte OVDE.
  • Aha

    16.06.2019 22:31
    Mafija
    A zasto podrazumevate da su ta deca sad u zivotu tamo negde i na boljem mestu Zapadne Evrope? A sta ako su otisla odmah na neki operacioni sto da im se izvade organi za neku decu bogatasa? Zar ne mislite da je u trgovini organima suvise velika, a laka lova da bi je mafija prepustila slucaju?
    Siguran sam da bi istraga dodirnula mnoge ljude koji su sve vreme bili anonimni i zasticeni, a sasvim sigurno mnogo mocni i prebogati, sto su i danas. Letele bi glave svakom ko bi im prisao i na kilometar, sa sve podrskom lokalnih mocnika i politicara koji to ustvari nisu.
    A da drzava vadi iz dzepa da placa "odstete" ne zvuci mi fer, jer iz tog istog dzepa treba da budu placeni oni koji bi progonili krivce, a ne zastita krivaca. Na kraju krajeva, sve su to NASE PARE, koje nam opusteno otimaju svaki dan na sve strane! Koga mi to onda placamo i zasto?
  • treba nam vulkan

    16.06.2019 22:24
    Trgovina ljudima,trgovina organima,trgovina bebama!!!
    Šta smisleno i kulturno odgovoriti???
  • Preambula

    16.06.2019 22:15
    Ne bi da budem deo histerije teorija zavere,ali ,uz celu aferu vukla se nit o ukljucenosti DBa. Bez pune istrage ne moze se doci do istine. Sudeci po cenama prodate dece,dugi niz godina,neki se zlocinac,ili vise njih ,bas opario.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Preminuo novinar Bojan Tončić

U Beogradu je u 57. godini, nakon duge bolesti, preminuo novinar Bojan Tončić, saopštilo je danas Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Uhapšen zbog pokušaja ubistva u Mirijevu

Policija u Beogradu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsila M. P. (41) zbog sumnje na pokušaj ubistva, saopštili su danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova.