U Japanu više od 1.000 godina bilo zabranjeno da se jede meso

Na šta prvo pomislite kad je reč o vrhunskoj japanskoj hrani? Na savršeni Vagju odrezak, piletinu kacu, donburi ili sukijaki.
U Japanu više od 1.000 godina bilo zabranjeno da se jede meso
Foto: Pixabay
Popis japanskih jela koja se moraju probati zvuči kao raj za ljubitelje mesa. Zato je teško poverovati da je sve do pre dvestotinak godina jedenje mesa u Japanu bilo zabranjeno.
 
Nije to bila kratkotrajna zabrana, već je potrajala gotovo 1.200 godina. Od 675. godine, kada je car Tenmu zabranio konzumaciju goveda, konja, pasa, majmuna i kokošaka, pa sve do 1872, kada je car Meidži okončao zabranu javno pojevši govedinu, piše Tasting Table, prenosi Index.hr.
Koreni zabrane uglavnom su verske prirode. I budizam i šintoizam, religije široko rasprostranjene u Japanu, branile su ubijanje ili nanošenje bola životinjama. Budisti su, štaviše, verovali da se ljudi mogu reinkarnirati u životinje, što je dodatno pojačalo tabu jedenja mesa. Drugi važan faktor bio je sam predeo Japana - planinske ostrvske države s malo obradive zemlje, ali s obiljem ribe.
 
Ljudi su ipak pronalazili načine da zaobiđu zabranu. Neki su jeli divljač poput jelena i divlje svinje, nazivajući ih "planinskim kitovima". Ratnički klanovi u 15. i 16. veku jeli su svinjetinu radi preživljavanja, a njihova se snaga pripisivala ishrani "hodajućim povrćem". Ipak, japanska kuhinja se tokom tih vekova uglavnom razvijala oko povrća i ribe, čiji se uticaj oseća i danas.
Ako se odmaknete od mesnih jela u japanskoj kuhinji, primetićete koliko se ukusa izvlači iz biljne hrane. Od gljiva i sezonskog povrća do fermentisane soje, od tofua i edamamea do misa i morskih algi, japanska vegetarijanska hrana ima dubok i prepoznatljiv profil ukusa. To je povezano s kulinarskom tradicijom zvanom "shojin ryori" - budističkom kuhinjom koja je pretežno biljna i poznata po korišćenju lokalnih i sezonskih namirnica.
 
Shojin ryori takođe sledi pravilo petorke: pet boja (bela, zelena, žuta, crna i crvena), pet ukusa (slatko, kiselo, slano, gorko i umami) i pet tehnika kuvanja (sirovo, dinstano, kuvano na pari, kuvano i pečeno) kako bi se stvorio savršeno uravnotežen obrok koji treba da zaokupi svih pet čula osobe koja ga jede.
 
Još jedna posledica zabrane mesa je nivo sofisticiranosti koju je u Japanu dostiglo kuvanje s morskim plodovima. Majstorstvo u pripremi morskih plodova daleko nadilazi suši, njihov najpoznatiji kulinarski izvoz. Od poznavanja udela masnoće u ribi do tehnika konzerviranja koje su uključivale sake, so, morske alge i sirće, morski plodovi ostaju središnji deo japanske kuhinje.
 
Kako je onda zabrana koja je trajala više od 1.200 godina - i koja je tako snažno oblikovala japansku kuhinju - konačno ukinuta? Od običnog naroda do carskog dvora, uvek je bilo onih koji su pronalazili načine da zaobiđu pravila. Prosečna visina japanskog muškarca u sedmom veku iznosila je 163 centimetra, da bi se do 19. veka smanjila na 157 centimetara. To se pripisivalo nedostatku mesa u ishrani.
Drugi značajan događaj u 19. veku bilo je otvaranje Japana zapadnom svetu nakon 200 godina izolacije, a s tim i spoznaja da su ljudi na Zapadu znatno krupniji i jači. I to se pripisivalo njihovoj ishrani baziranoj na mesu.
 
Car Meidži smatrao je da je za uključivanje u moderni svet ključno da Japanci ponovo počnu da jedu meso pa je uzdrmao poredak javno konzumirajući govedinu kako bi prekinuo hiljadugodišnji tabu. Grupa monaha u znak protesta napala je carsku palatu, a neki od njih su i poginuli, ali car nije odustao.
 
Odjednom, nakon 1.200 godina zabrane, jedenje mesa postalo je znak napretka. Proizvodnja govedine porasla je trinaest puta, a rase goveda koje su se do tada uzgajale za rad u poljoprivredi postale su izvor nekih od najcenjenijih govedina na svetu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće