Kukuruz i tajna njegove nutritivne vrednosti kroz obradu
Prerađena hrana, naročito ona iz kategorije "ultra-prerađene", jedna je od glavnih tema u ishrani danas.
Foto: Pixabay
Većina ljudi, bez obzira na to da li se bavi nutricionizmom ili ne, ima mišljenje o prerađenoj hrani, i ono uglavnom nije pozitivno.
Međutim, to je previše pojednostavljen pogled na složenu temu. I nije potrebno mnogo da se pronađu dokazi da obrada hrane ne samo da može biti korisna, već je možda bila ključna za opstanak naše vrste, prenosi Science Focus.
Uzmimo, na primer, kukuruz. Od tortilja, tamalesa do kuvanog kukuruza na klipu, on je osnova meksičke kuhinje. Za to postoji dobar istorijski razlog, a prerada hrane ima ključnu ulogu.
Za početak, Meksiko je doslovno mesto nastanka kukuruza. Kukuruz je pripitomljen u Oahaki, regionu na jugu zemlje, pre oko 9.000-10.000 godina.
Kukuruz je izuzetno svestran i, u zavisnosti od načina obrade, daje veliki broj različitih namirnica sa različitim teksturama i ukusima. Ako se jednostavno osuši i fino samelje, kao što se radi sa pšenicom, dobija se kukuruzno brašno koje se često koristi za zgušnjavanje sosova. S druge strane, grublje mlevenje zrna daje kukuruzno griz ili palentu.
Ipak, svuda prisutna tortilja ne pravi se od običnog kukuruznog brašna, već od "masa harine". Iako su oba proizvoda od kukuruza, masa harina se dobija od zrna koja su prethodno obrađena potapanjem u kreč - ne voće, već mineralnu supstancu, kalcijum-hidroksid. Ovaj proces se pokazao kao ključan za opstanak domorodačkog stanovništva Meksika.
Alkalnost kreča pomaže razgradnju hemiceluloze, glavne "lepljive" komponente ćelijskih zidova kukuruza, čime se oljušte zrna i omekša kukuruz, a dobijeni proizvod se melje u testo od kojeg se prave sveža masa za tortilje i tamalese.
Ovaj proces se naziva "nikstamalizacija", reč koja potiče iz astečkog jezika. On ima ključnu ulogu u oslobađanju punog nutritivnog potencijala kukuruza. Kukuruz je posebno bogat niacinom, odnosno vitaminom B3. Međutim, bez obrade, ovaj važan nutrijent je hemijski nedostupan ljudskom organizmu i prolazi kroz digestivni sistem bez iskorišćenja.
Ako se ishrana uglavnom zasniva na kukuruzu, može doći do nedostatka niacina, što dovodi do bolesti poznate kao pelagra. Ovu bolest karakterišu dijareja, demencija i osipi na rukama i stopalima. Ako se ne leči, može biti smrtonosna.
Obrada kukuruza potapanjem u alkalni rastvor oslobađa niacin i čini ga dostupnim organizmu tokom varenja. Tokom 10.000 godina od kada je kukuruz pripitomljen, domorodački narodi Meksika razvili su ovu tehniku, verovatno slučajno, čineći ovu osnovnu namirnicu znatno hranljivijom, pa pelagra nije predstavljala problem.
Problem se pojavio nakon dolaska Evropljana u Ameriku, koji su brzo uveli kukuruz u svoju ishranu. Međutim, nisu znali kako da ga obrade nikstamalizacijom - ili, ako jesu, nisu razumeli značaj tog procesa.
Za većinu ljudi koji nisu bili domoroci, nedostupnost niacina iz kukuruza nije bila problem, jer su ga unosili iz drugih izvora, poput mesa i drugih žitarica.
Ipak, kukuruz je bio jeftin i lak za uzgoj, pa je postao osnovna namirnica među siromašnima, što je dovelo do naglog porasta pelagre u toj populaciji.
Tek sredinom 1930-ih i početkom 1940-ih godina pelagra je prepoznata kao bolest uzrokovana nedostatkom niacina i na kraju je iskorenjena obogaćivanjem žitarica i brašna.
Ovo je primer kako je prerada hrane bila ključna za opstanak i razvoj naše vrste, omogućavajući stabilan izvor kalorija tokom sezonskih promena i štiteći nas od ekoloških kriza poput suša.
Zato, iako pojam "prerađena hrana" ima brojne negativne konotacije, ključ je zapravo u detaljima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO: Najređu testeninu na svetu ume da pravi samo nekoliko žena, ni Džejmi Oliver je nije savladao
02.08.2026.•
0
Kada se pomene Sardinija, većina će prvo pomisliti na tirkizno more i prelepe plaže.
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
22
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Objavljena lista 20 najboljih picerija u Evropi
12.07.2026.•
4
Od Londona do Zagreba, nagrade Top Pica Evropa 2026 otkrivaju najbolja mesta za pojesti picu.
VIDEO: Postali hit jer prodaju "dlakave" kroasane
12.07.2026.•
0
Jedna pekara u Pataji postala je hit na društvenim mrežama nakon što je predstavila kroasan sa crnim vlaknima nalik dlakama, koja treba da podsećaju na stidne dlake, izazvavši podeljene reakcije javnosti.
VIDEO: Ova supa se krčka već 52 godine
12.07.2026.•
1
Italijani prodaju sir koji sazreva i do 18 godina. Jedan francuski mesar nudi odreske dovoljno stare da mogu da podnesu zahtev za vozačku dozvolu.
Španske jagode među najčistijima u Evropi: Imaju najmanje pesticida u sebi
12.07.2026.•
0
Jagode uzgojene u Španiji spadaju među najmanje kontaminirane pesticidima u celoj Evropskoj uniji.
Komentari 3
gradjaninX
Marko
Хј
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar