Iznenađujuće namirnice koje mogu izazvati kamen u bubregu
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati i ono što jedete i pijete.
Foto: 021.rs (AI)
To znači da ljudi koji su skloni ovom problemu možda mogu koristiti ishranu kako bi sprečili povratak ovog stanja.
Kako znate da imate kamen u bubregu?
"Većina ljudi koji imaju kamen u bubregu nosi ga bez da to shvata. Kamenčići mogu mirno da stoje u bubregu i da nema nikakvih nagoveštaja da nešto nije u redu", objašnjava dr Ivo Đukić, konsultant urološki hirurg u Univerzitetskim bolnicama Birmingem NHS fondacije, prenosi BBC.
Lekari često pronađu ove "tihe kamenčiće" slučajno, tokom ultrazvuka ili CT skenera koje rade iz drugih razloga.
"Vremenom će neki kamenčići porasti ili se pomeriti i dovesti do klasičnih simptoma oštrog bola sa strane, krvi u urinu ili ponovljenih urinarnih infekcija", kaže Đukić.
Bol "obično ide prema prednjem delu stomaka i može biti povezan sa češćom potrebom za mokrenjem i hitnim odlaskom u toalet".
"[Medicinsko] lečenje je potrebno samo ako porastu, izazivaju bol ili urinarne infekcije, ili ugrožavaju bubreg blokiranjem njegovog sistema za odvod mokraće."
Ključna promena koju treba napraviti
"Glavni faktor rizika za nastanak kamena u bubregu jeste nedovoljno unošenje vode ili tečnosti", kaže Đukić.
Suštinski, što manje vode pijete svakog dana, veća je verovatnoća da ćete dobiti kamen u bubregu.
Đukić objašnjava da ljudi skloni kamenu u bubregu treba da vode računa da piju od dva do 2,5 litara vode dnevno. To je dodatno na tečnost koju unosite kroz druga pića i hranu.
Namirnice koje bi moglo pomoći da smanjite
"Stručnjaci i studije se ne slažu oko toga koje namirnice verovatno formiraju različite vrste kamenčića, a postoji vrlo malo randomizovanih kontrolisanih istraživanja o različitim dijetama i kamenu u bubregu", kaže Đukić.
Ali poznato je da neke namirnice menjaju sastav urina, povećavajući koncentraciju minerala koji stvaraju kamenčiće ili smanjujući supstance koje pomažu da se oni ne formiraju.
Zato redovno konzumiranje velikih količina određenih namirnica može povećati vaše šanse za nastanak kamena u bubregu.
Namirnice bogate oksalatima
"Najčešća vrsta kamena u bubregu jeste kalcijum-oksalatni kamen. Za ljude sklone njima, smanjenje unosa hrane bogate oksalatima - prirodnim jedinjenjem koje se nalazi u biljkama - može biti ključno. Namirnice bogate oksalatima uključuju spanać, rabarbaru, bademe i neke druge orašaste plodove, određene vrste krompira i pasulja."
Moglo bi pomoći da smanjite unos oksalata na manje od 100 mg dnevno ako patite od ovih vrsta kamenčića.
Namirnice bogate solju
"Ishrana bogata solju, kada jedete više od šest grama dnevno, predstavlja veliki faktor rizika."
To je zato što so sadrži mnogo natrijuma, a njegov višak uzrokuje da bubrezi izlučuju više kalcijuma u urin.
"Ova visoka koncentracija kalcijuma u urinu dramatično povećava rizik od stvaranja kamenčića na bazi kalcijuma", kaže Đukić.
Veoma je korisno da vodite računa o prerađenoj i brzoj hrani u ishrani.
"Konzervirane supe i suhomesnati proizvodi često su prepuni natrijuma."
Životinjski proteini
"Velike količine životinjskih proteina mogu povećati rizik i od kalcijumskih i od mokraćnokiselinskih kamenčića. Oni povećavaju nivoe kalcijuma i mokraćne kiseline u urinu, dok istovremeno smanjuju nivoe citrata, hemikalije koja pomaže da se kamenčići ne formiraju."
Ovo važi za sve vrste životinjskih proteina, uključujući crveno meso, živinu, jaja i ribu. Đukić savetuje da pokušate da ograničite unos životinjskih proteina na 40-50 g dnevno ako često dobijate kamen u bubregu.
Namirnice koje mogu pomoći u zaštiti bubrega
Namirnice bogate kalcijumom
Pošto je većina kamenčića napravljena od kalcijuma, postoji zabuna oko toga da li treba unositi mnogo kalcijuma.
"Ljudi veruju da treba da izbegavaju kalcijum, ali istina je suprotna. Kalcijum štiti, jer sprečava da se oksalati apsorbuju u krv i izluče u urin. Bolje je unositi kalcijum iz hrane (poput mlečnih ili obogaćenih proizvoda) nego iz suplemenata, koji su povezani sa većim rizikom od kamenčića ako se ne uzimaju pravilno uz obroke", kaže Đukić.
Voće i povrće
"Ishrana bogata voćem i vlaknima smanjuje rizik od hospitalizacije zbog kamena u bubregu. Generalno, preporučujemo i unos pet porcija voća i povrća dnevno. Takođe, dodavanje limunovog ili limetinog soka hrani ili piću smatra se korisnim jer sadrži citrate, koji prirodno sprečavaju stvaranje kamenčića."
Preporučuje se dodavanje 60 ml soka po litru vode.
Da li muškarci treba posebno da budu oprezni?
"Muškarci imaju dva do tri puta veću verovatnoću da će tokom života dobiti kamen u bubregu. Muškarci obično unose više životinjskih proteina i soli. Međutim, njihov povećani rizik verovatno je povezan i sa biologijom i genetikom. Muškarci češće razvijaju metaboličke poremećaje poput gojaznosti i dijabetesa u mlađem uzrastu i izlučuju više kalcijuma i oksalata u urinu. Uravnotežena ishrana sa visokim unosom tečnosti najbolja je zaštita od kamena u bubregu za sve polove", kaže Đukić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Uticaj mikroplastike na zdravlje i kako se zaštititi - šta je važno da znamo?
01.07.2026.•
0
Ostaci plastičnih materija koji zagađuju životnu sredinu postaju sve veći problem, a sa hranom i vodom ulaze i u ljudski organizam.
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
1
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
4
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar