Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Foto: 021.rs (AI)
Urolog dr Mutahar Ahmed upoređuje telo s automobilom kako bi naglasio važnost prevencije.
"Nećete valjda čekati da počne da se dimi iz motora i tek onda promeniti ulje, zar ne? Ista je stvar i s vašim organima", ističe on za Parade.
Studija provedena u Velikoj Britaniji 2023. na više od 5.500 ljudi pokazala je da gotovo 20 odsto ispitanika ima barem jedan organ koji ubrzano stari.
Nažalost, to može povećati rizik od smrti. Ipak, taj ishod nije neizbežan, a razumevanje koji su delovi tela podložniji bržem starenju ključan je korak u preuzimanju kontrole nad sopstvenim zdravljem.
Prema mišljenju stručnjaka, bubrezi su organ koji može da stari brže od ostalih, što predstavlja značajan zdravstveni problem.
"Bubrezi su glavni sistem za filtriranje u telu, a svaki dan prečiste gotovo 190 litara krvi. Oni uklanjaju otpadne materije i višak tečnosti, uravnotežuju ključne minerale poput natrijuma i kalijuma, pomažu u regulaciji krvnog pritiska, aktiviraju vitamin D za zdravlje kostiju i proizvode hormone koji podstiču stvaranje crvenih krvnih zrnaca", objašnjava dr Dejvid A. Taub, direktor urološke onkologije na Institutu za rak Lin, prenosi Index.hr.
Naučna zajednica još pokušava precizno da utvrdi zašto bubrezi stare brže od drugih organa.
"Ne znamo zašto se to događa", priznaje dr Samir Parik, načelnik odeljenja za nefrologiju na "UT Southwestern". Njegov tim nedavno je objavio studiju s teorijom da se trošenje bubrega može otkriti merenjem oštećenja "baterija" koje pokreću funkcije u našim ćelijama.
"Te 'baterije' su naše mitohondrije. Mitohondrije sadrže sopstveni genetski kod i smatramo da se to trošenje upisuje u mitohondrijsku DNK na način koji oštećuje funkciju bubrežnih ćelija", kaže dr Parik.
Ova teorija nudi nadu jer, kako dodaje, "otvara mogućnost merenja trošenja pre nego što postane medicinski problem, a potencijalno i intervencije za popravak DNK koda".
Drugi lekari, poput dr Tauba, ističu da su bubrezi jedan od "metabolički najaktivnijih organa u telu" i da njihov neprestani rad doprinosi bržem starenju.
"Bubrezi svakog dana desetak puta profiltriraju celokupnu zalihu krvi, izlažući svoje osetljive strukture toksinima, oscilacijama krvnog pritiska i oksidativnom stresu", objašnjava dr Taub.
Dodaje da uobičajena stanja poput visokog krvnog pritiska, povišenog šećera u krvi i gojaznosti mogu direktno oštetiti bubrege. Dr Ahmed se slaže i napominje da bubrezi sporije stare kod osoba bez tih bolesti.
"Za razliku od nekih organa, bubrezi imaju i ograničenu sposobnost regeneracije; jednom izgubljene jedinice za filtriranje, zvane nefroni, ne mogu se zameniti", zaključuje dr Taub.
Šta se događa u telu dok bubrezi stare?
Starenje bubrega podrazumeva postepeno slabljenje njihove sposobnosti filtriranja, što se događa s vremenom.
"S godinama se broj nefrona prirodno smanjuje, a krvni sudovi koji ih snabevaju mogu otvrdnuti", kaže dr Ahmed. To smanjenje čini bubrege manje efikasnim, poput začepljenog filtera za kafu.
"I dalje radi, ali ne tako dobro kao pre", slikovito objašnjava.
Kako bubrezi gube na efikasnosti, otpadne materije se mogu taložiti u krvi.
"Telo može da zadržava višak tečnosti i soli, što može uzrokovati oticanje i visok krvni pritisak. Takođe se može poremetiti ravnoteža minerala u krvi, što može uticati na druge organe i sisteme", upozorava dr Ahmed.
Ipak, starenje bubrega je prirodan proces.
"Počevši od 30-ih i 40-ih godina života, funkcija bubrega svake godine se pomalo smanjuje, u proseku oko jedan odsto ili manje kod zdravih ljudi. Mnogi i u 70-im ili 80-im godinama imaju sasvim adekvatnu funkciju bubrega", kaže dr Ahmed.
Problem je što ni normalno starenje ni stvarna bolest bubrega često ne daju jasne simptome.
"Zapravo, devet od deset Amerikanaca kojima je dijagnostikovana bolest bubrega nije imalo nikakve značajne simptome pre dijagnoze. Najlakši način da proverite zdravlje svojih bubrega jeste da poznajete svoje zdravstvene pokazatelje - krvni pritisak, šećer u krvi i da li je vaša težina previsoka za vašu građu", ističe dr Parik.
Ako ste zabrinuti, razgovarajte sa doktorom. S napredovanjem bolesti mogu se pojaviti simptomi poput umora, problema s koncentracijom i spavanjem, suve kože koja svrbi, češćeg mokrenja i oticanja nogu i gležnjeva.
Šta možete preduzeti?
"Dobra vest je da se na starenje bubrega, iako je donekle neizbežno, može uticati", poručuje dr Taub. Stručnjaci predlažu tri ključna koraka.
Prvo, kontrolišite krvni pritisak i šećer u krvi. Hipertenzija i dijabetes vodeći su uzroci bolesti bubrega.
"Tokom vremena, oni mogu oštetiti osetljive krvne sudove u bubrezima. Održavanje tih vrednosti u zdravom rasponu najvažnija je stvar koju možete učiniti za svoje bubrege", naglašava dr Ahmed.
Drugo, hranite se uravnoteženo. Dr Taub preporučuje ishranu poput mediteranske ili DASH dijete, bogate voćem, povrćem, celim žitaricama i mahunarkama.
"Ove dijete smanjuju upalu, snižavaju krvni pritisak i smanjuju proizvodnju otpadnih materija koje bubrezi moraju da filtriraju. Održavanje unosa natrijuma ispod 2.300 mg dnevno pomaže u zaštiti bubrega od štetnih efekata visokog krvnog pritiska", objašnjava.
Treće, pijte dovoljno tečnosti.
"Pijenje dovoljno vode pomaže bubrezima da izbace natrijum i toksine iz tela. Zamislite to kao pomoć pri ispiranju filtera. Ciljajte na oko 1,5 do dve litre dnevno, ali to može varirati u zavisnosti od individualnih potreba", savjetuje dr Ahmed.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Uticaj mikroplastike na zdravlje i kako se zaštititi - šta je važno da znamo?
01.07.2026.•
0
Ostaci plastičnih materija koji zagađuju životnu sredinu postaju sve veći problem, a sa hranom i vodom ulaze i u ljudski organizam.
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
1
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
4
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar