Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Foto: 021.rs (AI)
Urolog dr Mutahar Ahmed upoređuje telo s automobilom kako bi naglasio važnost prevencije.
"Nećete valjda čekati da počne da se dimi iz motora i tek onda promeniti ulje, zar ne? Ista je stvar i s vašim organima", ističe on za Parade.
Studija provedena u Velikoj Britaniji 2023. na više od 5.500 ljudi pokazala je da gotovo 20 odsto ispitanika ima barem jedan organ koji ubrzano stari.
Nažalost, to može povećati rizik od smrti. Ipak, taj ishod nije neizbežan, a razumevanje koji su delovi tela podložniji bržem starenju ključan je korak u preuzimanju kontrole nad sopstvenim zdravljem.
Prema mišljenju stručnjaka, bubrezi su organ koji može da stari brže od ostalih, što predstavlja značajan zdravstveni problem.
"Bubrezi su glavni sistem za filtriranje u telu, a svaki dan prečiste gotovo 190 litara krvi. Oni uklanjaju otpadne materije i višak tečnosti, uravnotežuju ključne minerale poput natrijuma i kalijuma, pomažu u regulaciji krvnog pritiska, aktiviraju vitamin D za zdravlje kostiju i proizvode hormone koji podstiču stvaranje crvenih krvnih zrnaca", objašnjava dr Dejvid A. Taub, direktor urološke onkologije na Institutu za rak Lin, prenosi Index.hr.
Naučna zajednica još pokušava precizno da utvrdi zašto bubrezi stare brže od drugih organa.
"Ne znamo zašto se to događa", priznaje dr Samir Parik, načelnik odeljenja za nefrologiju na "UT Southwestern". Njegov tim nedavno je objavio studiju s teorijom da se trošenje bubrega može otkriti merenjem oštećenja "baterija" koje pokreću funkcije u našim ćelijama.
"Te 'baterije' su naše mitohondrije. Mitohondrije sadrže sopstveni genetski kod i smatramo da se to trošenje upisuje u mitohondrijsku DNK na način koji oštećuje funkciju bubrežnih ćelija", kaže dr Parik.
Ova teorija nudi nadu jer, kako dodaje, "otvara mogućnost merenja trošenja pre nego što postane medicinski problem, a potencijalno i intervencije za popravak DNK koda".
Drugi lekari, poput dr Tauba, ističu da su bubrezi jedan od "metabolički najaktivnijih organa u telu" i da njihov neprestani rad doprinosi bržem starenju.
"Bubrezi svakog dana desetak puta profiltriraju celokupnu zalihu krvi, izlažući svoje osetljive strukture toksinima, oscilacijama krvnog pritiska i oksidativnom stresu", objašnjava dr Taub.
Dodaje da uobičajena stanja poput visokog krvnog pritiska, povišenog šećera u krvi i gojaznosti mogu direktno oštetiti bubrege. Dr Ahmed se slaže i napominje da bubrezi sporije stare kod osoba bez tih bolesti.
"Za razliku od nekih organa, bubrezi imaju i ograničenu sposobnost regeneracije; jednom izgubljene jedinice za filtriranje, zvane nefroni, ne mogu se zameniti", zaključuje dr Taub.
Šta se događa u telu dok bubrezi stare?
Starenje bubrega podrazumeva postepeno slabljenje njihove sposobnosti filtriranja, što se događa s vremenom.
"S godinama se broj nefrona prirodno smanjuje, a krvni sudovi koji ih snabevaju mogu otvrdnuti", kaže dr Ahmed. To smanjenje čini bubrege manje efikasnim, poput začepljenog filtera za kafu.
"I dalje radi, ali ne tako dobro kao pre", slikovito objašnjava.
Kako bubrezi gube na efikasnosti, otpadne materije se mogu taložiti u krvi.
"Telo može da zadržava višak tečnosti i soli, što može uzrokovati oticanje i visok krvni pritisak. Takođe se može poremetiti ravnoteža minerala u krvi, što može uticati na druge organe i sisteme", upozorava dr Ahmed.
Ipak, starenje bubrega je prirodan proces.
"Počevši od 30-ih i 40-ih godina života, funkcija bubrega svake godine se pomalo smanjuje, u proseku oko jedan odsto ili manje kod zdravih ljudi. Mnogi i u 70-im ili 80-im godinama imaju sasvim adekvatnu funkciju bubrega", kaže dr Ahmed.
Problem je što ni normalno starenje ni stvarna bolest bubrega često ne daju jasne simptome.
"Zapravo, devet od deset Amerikanaca kojima je dijagnostikovana bolest bubrega nije imalo nikakve značajne simptome pre dijagnoze. Najlakši način da proverite zdravlje svojih bubrega jeste da poznajete svoje zdravstvene pokazatelje - krvni pritisak, šećer u krvi i da li je vaša težina previsoka za vašu građu", ističe dr Parik.
Ako ste zabrinuti, razgovarajte sa doktorom. S napredovanjem bolesti mogu se pojaviti simptomi poput umora, problema s koncentracijom i spavanjem, suve kože koja svrbi, češćeg mokrenja i oticanja nogu i gležnjeva.
Šta možete preduzeti?
"Dobra vest je da se na starenje bubrega, iako je donekle neizbežno, može uticati", poručuje dr Taub. Stručnjaci predlažu tri ključna koraka.
Prvo, kontrolišite krvni pritisak i šećer u krvi. Hipertenzija i dijabetes vodeći su uzroci bolesti bubrega.
"Tokom vremena, oni mogu oštetiti osetljive krvne sudove u bubrezima. Održavanje tih vrednosti u zdravom rasponu najvažnija je stvar koju možete učiniti za svoje bubrege", naglašava dr Ahmed.
Drugo, hranite se uravnoteženo. Dr Taub preporučuje ishranu poput mediteranske ili DASH dijete, bogate voćem, povrćem, celim žitaricama i mahunarkama.
"Ove dijete smanjuju upalu, snižavaju krvni pritisak i smanjuju proizvodnju otpadnih materija koje bubrezi moraju da filtriraju. Održavanje unosa natrijuma ispod 2.300 mg dnevno pomaže u zaštiti bubrega od štetnih efekata visokog krvnog pritiska", objašnjava.
Treće, pijte dovoljno tečnosti.
"Pijenje dovoljno vode pomaže bubrezima da izbace natrijum i toksine iz tela. Zamislite to kao pomoć pri ispiranju filtera. Ciljajte na oko 1,5 do dve litre dnevno, ali to može varirati u zavisnosti od individualnih potreba", savjetuje dr Ahmed.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar