Bolesti srca i krvnih sudova i dalje odnose gotovo svaki drugi život u Srbiji.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", od ovih bolesti je tokom 2024. godine umrla 46.841 osoba, što je 47,7 odsto umrlih u zemlji. U proseku je to 128 ljudi dnevno, odnosno jedan izgubljen život na svakih jedanaest minuta.
Žene su češće umirale od bolesti srca i krvnih sudova (54,6 odsto) nego muškarci. Registrovan je 21.654 slučaj akutnog koronarnog sindroma, od čega je akutni infarkt miokarda dijagnostikovan kod 15.693 osobe, dok je od akutnog koronarnog sindroma umrlo 4.588 ljudi. Svaka peta osoba koja je umrla od akutnog koronarnog sindroma nije doživela 64. godinu, a najviše stope obolevanja zabeležene su u južnoj i istočnoj Srbiji.
Ni svetska slika nije ohrabrujuća. Kardiovaskularne bolesti svake godine odnesu više od 20 miliona života, iako se veliki deo tih smrti može sprečiti. Zato Svetska federacija za srce ovogodišnji Svetski dan srca drugu godinu zaredom obeležava kampanjom "Uhvati ritam srca", posvećenom prepoznavanju simptoma bolesti srca koji često ostaju neprimećeni sve dok ne bude kasno.
"Svaki peti čovek koji je umro od akutnog koronarnog sindroma nije doživeo 64. godinu, što znači da ljude gubimo u najproduktivnijem dobu. Zato je važno da pacijenti znaju da prepoznaju prve znake bolesti i da se lekaru jave na vreme, ali i da, kada se bolest javi, ne odustaju od terapije i redovnih kontrola", rekao je predsednik Udruženja kardiovaskularnih pacijenata Savo Pilipović.
Od zdravstvenog sistema očekuje se, kako je dodao, da savremena dijagnostika i terapija budu dostupne svima kojima su potrebne, bez obzira na to u kom delu Srbije žive, jer svaki pacijent ima pravo na duži i kvalitetniji život.
Predsednica Udruženja kardiologa Srbije Ivana Nedeljković istakla je da savremena kardiologija mora biti usmerena pre svega na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.
"Kardiovaskularne bolesti ostaju jedan od najvećih zdravstvenih izazova u Srbiji i vodeći uzrok obolevanja i smrtnosti. Zato savremena kardiologija mora biti usmerena ne samo na lečenje već razvijene bolesti, već pre svega na njeno pravovremeno otkrivanje i prevenciju. Kontrola krvnog pritiska, holesterola, šećerne bolesti, telesne težine, pušenja i fizičke neaktivnosti predstavlja osnovu smanjenja kardiovaskularnog rizika", rekla je Nedeljković.
Među najznačajnijim faktorima rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su povišen krvni pritisak, kojem se na globalnom nivou pripisuje 13 odsto smrtnih ishoda, upotreba duvana (devet odsto), povišen nivo šećera u krvi i fizička neaktivnost (po šest odsto), kao i gojaznost (pet odsto).
Svetski dan srca obeležava se od 2000. godine na inicijativu Svetske federacije za srce, sa ciljem da se podigne svest o tome da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti u svetu.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar