Izveštaji Zaštitnika građana i Poverenika uskoro u skupštinskoj sali

Skupštinski odbor za pravosuđe razmatrao je danas izveštaje Zaštitnika građana za 2018. godinu, kao i izveštaj o sprovođenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i uputiće ih parlamentu na izjašnjavanje.
Izveštaji Zaštitnika građana i Poverenika uskoro u skupštinskoj sali
Foto: Pixabay
Generalni sekretar stručne službe Zaštitnika građana Olja Jovičić rekla je na Odboru da su oni završili rad na ukupno 3.789 predmeta prošle godine i uputili 497 preporuka organima uprave.
 
"Najveći broj pritužbi građana se odnosio na rad predstavnika izvršne vlasti, posebno ministarstava, oko 20 odsto svih pritužbi, dok je procenat pritužbi koji se odnosio na rad opština iznosio oko 13 odsto. Takođe, građani su imali prtužbe i na rad pravosudnih organa, oko 11 odsto", rekla je Jovičić.
 
Kako je navela, u najvećem broju građani su imali pritužbe na kršenje prava dobre uprave i to u ekonomskoj, imovinskoj, socijalnoj i kulturnoj sferi.
 
"Pritužbe građana govore o egizstencijalnim problemima i nezaposlenosti, ali i neefikasnoj državnoj upravi koja ćuti kad treba da postupi u korist građana. U radu organa uprave učestalo dolazi do povrede ili uskraćivanja prava građana kao i ponavljanje istih ili sličnih problema u radu", rekla je ona.
 
Zamenica Poverenika za informacije od javnog značaja Stanojla Mandić ocenila je da je 2018. bila godina sa najviše izazova u radu Poverenika, ali istovremeno i godina najobimnijeg rada.
 
Ona je dodala da je Poverenik prošle godine rešio više od 14.000 predmeta.
 
Prema njenim rečima, do 2015. godine je postojao kontinuirani napredak u ostvarivanju prava, ali su, kaže, u poslednje tri godine zabeleženi negativni trendovi koji su "posledica nefunkcionisanja mehanizama koji nisu u nadležnosti Poverenika".
 
"Mislim na odsustvo odgovornosti za povredu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer upravna inspekcija prošle godine nije podnela nijedan zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. To su činili samo građani, mada rezultat tog zahteva nije tako ohrabrujući s obzirom da je svega oko pet odsto osuđujućih presuda. Većina zahteva je iz nekih formalnih razloga bila odbačena", rekla je Mandić.
 
Navela je da je stepen izvršenja Poverenikovih odluka prošle godine bio najniži, a da je "jedina sreća" što je veliki broj organa postupio pre donošenja rešenja, kada su saznali za žalbu.
 
"Problem izvršenja odluka Poverenika je naglašen od prošle godine kada je donet Zakon o opštem upravnom postupku, jer su prestali da funkcionišu klasični mehanizmi kažnjavanja koje je Poverenik imao kao mogućnost", istakla je Mandić.
 
Poručila je takođe da Zakon o zaštiti podataka, koji je Narodna skupština usvojila prošle godine, nije moguće primeniti bez njegove dorade.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija