Prpa: Ulica Draže Mihailovića u centru Srbije, iako istorijske rehabilitacije nikad nije bilo

Vest o tome da je jedna ulica u Desimirovcu, kod Kragujevca, dobila ime po četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću, izazvala je veliku pažnju javnosti.
Dok većina Desimirovčana ne želi javno da govori o ovom pitanju, tridesetpetogodišnji Aleksandar Radenković se ne ustručava. On za Radio slobodna Evropa kaže da je srećan što će komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini dobiti ulicu u Desimirovcu. 
 
"Ja i moji prijatelji smo dosta čitali o đeneralu, slušali objektivne istoričare i priče naših dedova koji su ratovali uz Dražu Mihalovića na osnovu čega smo zaključili da su on i Jugoslovenska vojska u otadžbini bili jedine svetle tačke u Srbiji u Drugom svetskom ratu i jedina nada za porobljenu Srbiju", kaže Radenković i dodaje da su i njegove komšije podržale ideju da Mihailović dobije svoju ulicu.
 
Meštanka Mirjana smatra da će nazivanje ulice po četničkom vođi izazvati nove podele na četnike i partizane, a da će ljudi u svetu loše misliti o žiteljima ovog dela Srbije.
 
"Veličanje Draže Mihailovića može biti veoma uznemirujuće za mnoge ljude u Srbiji ali i van naše zemlje. U krajnjoj liniji meni je svejedno da li će se ulice zvati Đenerala Mihailovića ili Šumadijska, jer mi je važnije kako ćemo živeti, a živimo veoma loše", kaže Mirjana.
 
Miroslav Petrašinović, predsednik Skupštine grada Kragujevca, koja je donela odluku o imenovanju ulice, kaže za RSE da je to jedna od preko 1.200 ulica i 115 zaseoka koji su dobili nazive u okviru projekta Vlade Srbije u cilju ažuriranja adresnog registra. Projekat je osmišljen kako bi sve ulice u zemlji dobile ime.
 
"Savet građana Mesne zajednice je odlučio da jedna od ulica dobije naziv đenerala Mihailovića. Taj predlog bio je razmatran i na vladinoj komisiji, pa se tek onda našao pred odbornicima Skupštine grada koji su ga usvojili. Vladina komisija bila je veoma rigorozna prilikom odlučivanja o predlozima i pretpostavljam, s obzirom da je Draža Mihailović rehabilitovan odlukom Višeg suda u Beogradu u maju 2015, da nije imala nikakvih dilema u vezi sa usvajanjem tog predloga", kaže Petrašinović i dodaje da postoje građani koji takvu odluku hvale, kao i oni koji je osuđuju, ali da je njemu bitno da je sve urađeno po slovu zakona.
 
Govoreći za RSE o motivima za pokretanje inicijative da Mihailović dobije svoju ulicu, kao i novom "ratu" koji se tim povodom rasplamsao između četnika i partizana na društvenim mrežama, predsednik Pokreta za obnovu Kraljevine Srbije (POKS) Mirko Čikiriz, kaže za RSE da je sve to posledica "lažne istorije".
 
Po njemu, ona je doskora izučavana u školama u Srbiji. Uveren je i da su nove generacije komunista "nesposobne da se suoče sa istorijskim lažima formiranim tokom diktature Josipa Broza Tita".
 
U Gradskom odboru SUBNOR (Savez udruženja boraca narodno-oslobodilačkog rata) Kragujevca oštre su reakcije na odluku Skupštine grada koju smatraju sramnom i politikantskom.
 
Komentarišući činjenicu da je jedna ulica u kragujevačkom prigradskom naselju i zvanično dobila naziv Đenaral Draža Mihailović, istoričarka Branka Prpa ukazuje da do istorijske rehabilitacije Mihailovića nije ni došlo. Ona podvlači da "proces koji je vođen na zahtev pripadnika njegove familije odnosio se samo na nepravilnosti sudskog procesa u kojem je on bio, ali to se nije odnosilo na vrednovanje onog što je Draža Mihailović ostavio iza sebe".
 
"Prema tome, on nije rehabilitovan. Dakle, ako hoćete nekog da rehabilitujete, morate da organizujete ponovno suđenje, da bi onda ishod tog suđenja bio - kriv je ili nije kriv. To se nije dogodilo. Prema tome, ne može Draža Mihailović da uživa počasti rehabilitovane osobe", ukazuje Prpa za RSE.
 
Međutim, to što su najviši organi vlasti u Kragujevcu doneli odluku o davanju naziva ulici u čast generalu Draži Mihailoviću, Prpa ocenjuje kao sramotu za taj grad koji je, kako ističe, "imao toliko žrtava u Drugom svetskom ratu".
 
"Ne mogu gradovi u Srbiji dobijati nazive po Draži Mihailoviću. To su vrlo ozbiljna pitanja. To čak više nisu ni pitanja revizije istorije, pa sad imamo ovakvo ili onakvo stanovište o toj temi, istupajući sa ovim ili onim argumentima. To je civilizacijsko pitanje. To su jako ozbiljne stvari za budućnost jedne zemlje i uopšte za definiciju šta je to njeno kulturno-civilizacijsko nasleđe", zaključuje Prpa.
  • Drr

    06.11.2019 01:11
    Ima razlik
    Postoji jedna bitna razlika između četnika i partizana:partizani NIKADA nisu sarađivali sa okupatorom koji je streljao i ubijao žene i decu. NIKADA. Tačka. Komunisti su se bezuslovno suprotstavili nacističkoj mašineriji smrti. Umesto da se time ponosimo, mi danas rehabilitujemo kolaboratore..
  • Петровград

    05.11.2019 21:56
    Komunista

    Управо тако. Сами сте криви за то.
    Својим дрским, иритантним и непромишљеним понашањем сте довели до тога да вас се одричу и потомци првобораца. Гнусно је трубити о идеолошком непријатељу и ''чистити своје двориште'', док ти ''сународнике'' мало даље и левичари и десничари сложно држе на нишану. Знаци навода јер су српски левичари српски само по називу. Делујете, дишете и живите југословенски. Миљама далеко од правовремених политика Владимира Бакарића, Тодора Живкова, итд.
  • Komunista

    05.11.2019 21:38
    ali, pravi!
    Najgore je, što su 90% današnjih pristalica Četnika, zapravo deca/unuci/praunuci komunista. I, sad, kao, svi znaju šta je bilo onomad. Sikter, bre!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija