Vojska Srbije žilet žicom ograđuje centre za migrante; Eksperti: Ti centri nisu nadležnost Vojske

Ministarstvo odbrane Srbije kupuje skoro 2,5 tone žilet-žice za ograđivanje prihvatnih centara za smeštaj migranata i centara za smeštaj azilanata, navodi se u pozivu javne nabavke objavljenom na sajtu te institucije.
Vojska Srbije žilet žicom ograđuje centre za migrante; Eksperti: Ti centri nisu nadležnost Vojske
Foto: Pixabay
Kako se navodi u dokumentaciji, koju je Ministarstvo odbrane objavilo 15. maja, pored žilet-žice, nabavlja se i gvožđe u šipkama i žica za vezivanje. Kao naručilac navedena je Vojna pošta u Kraljevu, a nabavka se sprovodi kao pregovarački postupak, objavio je Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Navode da od Ministarstva odbrane nisu dobili odgovor na pitanje zbog čega se žilet žica postavlja oko centara i koji će centri biti ograđeni.
 
U dokumentaciji stoji da je Kopnena vojska dobila zadatak koji inače ne izvršava u miru, da obezbeđuje prihvatne centre i centre za azil migranata, "te shodno tome eventualna nabavka dobara nije mogla biti predviđena i planirana godišnjim planom nabavki za 2020. godinu".
 
Obezbeđivanje migrantskih centara nije nadležnost Vojske
 
"Nejasno je zbog čega se Vojska Srbije bavi obezbeđivanjem centara za azil i prihvatnih centara za migrante, jer ona za to nema ovlašćenja", kaže za RSE Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila. On dodaje da treba praviti razliku između centara za azil i prihvatnih centara za migrante.
 
"Centri za azil su mesta gde se smeštaju ljudi koji žele da traže azil u Srbiji. To su lica koja se ni na koji način nisu ogrešila o naš zakon niti postoji bilo koji osnov da se njima ograniči kretanje. To su ljudi koji žele zaštitu Republike Srbije i onda nema nikakve potrebe da se takvi kampovi ograđuju žilet-žicom", kaže Đurović.
 
"S druge strane, ako su u pitanju prihvatni centri za migrante, dakle za ljude koji ne žele da traže azil ovde i koji bi morali da budu u nekom pravnom postupku, onda sve zavisi od karaktera takvog kampa, odnosno od konkretnog slučaja ljudi koji su tu smešteni, da li treba da im se ograniči kretanje ili ne. To nije u nadležnosti Vojske. Tada bi takve centre, koji bi možda služili za deportaciju, trebalo da vodi Granična policija zajedno sa Komesarijatom za izbeglice i migracije. Vojska tu nema svoje mesto po postojećoj legislativi", navodi Đurović. 
 
U Srbiji trenutno postoji pet centara za azil i 14 prihvatnih centara. Problem je, smatra Đurović, što nadležne institucije smeštaju ljude u te centre nasumično, a oni koji ne žele da zatraže azil ostaju u neregulisanom pravnom statusu: "Kada ljudi ne postoje za oči sistema, a smeštaju se u državne institucije, onda postoji nedoumica kako se prema njima ponašati i koje su prava i obaveze koje država ima".
 
 
Prema njegovom mišljenju, podizanje žilet-žice nagoveštava da je Srbija u političkom smislu pošla putem restrikcija, kojim je već krenula Mađarska, gde postoji slična praksa ograđivanja kampova.
 
"U mnogim drugim zemljama u Evropi ograđivanje kampova na taj način je retkost, naravno, u zavisnosti od karaktera kampa. Neki deportacioni kampovi su ograđeni. S druge strane, centri za azil su samo ograđeni običnom ogradom. Ali da Vojska obezbeđuje centre za azil, to ne postoji kao učvršćena praksa u razvijenim zemljama Zapadne Evrope", zaključuje Đurović.
 
Tokom vanrednog stanja u Srbiji zbog korona virusa, migranti su 53 dana bili u 24-časovnoj izolaciji, a objekte u kojima se nalaze čuvala je Vojska Srbije. Po ukidanju vanrednog stanja obezbeđenje je preuzela policija, dok je migrantima dozvoljen izlazak uz dozvolu uprava centara u kojima borave.
 
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naredio je sredinom maja upotrebu dela snaga Vojske Srbije na teritoriji opštine Šid radi pružanja pomoći Ministarstvu unutrašnjih poslova u obezbeđenju centara za azil i prihvatnih centara, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
 
Odgovarajući na pitanje zašto je bilo potrebno da se pošalju jedinice u Šid, Vučić je rekao da se građani Šida "osećaju nebezbedno". Komesarijat za izbeglice naveo je u saopštenju 16. maja da se vojska u Šidu raspoređuje iz predostrožnosti, te da do sada tamo nije bilo većih incidenata.
 
Više ekstremno desničarskih grupa organizovalo je 13. maja protest ispred Prihvatnog centra za migranate u Obrenovcu. Komesar Srbije za izbeglice i migracije Vladimir Cucić je nakon tog incidenta izjavio da mora prestati sejanje mržnje prema migrantima.
  • Stanoje

    21.05.2020 07:52
    @Kaćanka

    To što kažeš da je lako tudjim gloginje mlatit, podseća me na Bugojno 80-ih godina. A za ostatak vaših komentara nemam reći
  • Propala država

    21.05.2020 06:44
    Sve razumem, ali ne shvatam zasto ne mozes da protestvujes u demokratiji? Zasto se to zove incident i sejanje mrznje? Da li su ti ljudi sto su iskazali svoje misljenje nekog opljackali, prebili, silovali i sl.?
    U demokratiji mozes slobodno da izrazis svoje misljenje ili ne?
  • Kaćanka

    21.05.2020 05:56
    E moj Stanoje pa lako je tuđim gloginje mlatiti..
    ..... da imaš kuću u Srbiji rado bi je dao..... Hahaha..... Nemam svoju al rado bih dao tvoju.... neverovatno!
    Budi srećan tamo daleko

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija