Umetnici u Beogradu koji moraju da napuste BIGZ: Dajte nam prostor za rad

Umetnici koji moraju da napuste BIGZ nakon prodaje zgrade zatražili su danas od nadležnih institucija da obezbede adekvatan prostor za rad nezavisnih umetnika.
Umetnici u Beogradu koji moraju da napuste BIGZ: Dajte nam prostor za rad
Foto: FoNet
Oni su na današnjem skupu, održanom ispred zgrade Beogradskog izdavačko-grafičkog zavoda, naglasili da je zatvaranjem BIGZ više stotina umetnika ostaje bez prostora za stvaranje.
 
Oni od nadležnih institucija traže da obezbede prostor za umetnike u širem centru grada od najmanje 3000 kvadratnih metara koji ne zahteva velika infrastrukturna ulaganja zakupaca i koji, po potrebi, može da bude prilagođen potrebama umetnika u saglasnosti sa zakupodavcem.
 
Umetnici traže i da "mesečne dažbine budu po priuštivoj ceni, poput uslova koje je davao BIGZ, kao i fiksne troškove održavanja, struje i komunalija".
 
Umetnici traže garanciju nadležnih institucija da će taj prostor moći neograničeno i neometano da koriste za potrebe umetničkog stvaralaštva, kao i mogućnost da raspolažu kapacitetom i resursima tog prostora u svrhu organizacije okupljanja, umetničkih aktivnosti, konkursa i održavanja kulturnih projekata u skladu sa zakonom, odredbama i merama na snazi.
 
Umetnici su na skupu poručili da prodajom i prenamenom zgrade BIGZ ne gube samo oni , već i kulturna ponuda Beograda i pozvali institucije da im pomognu i stave tačku na višedecenijski problem nezavisne umetničke scene.
 
Boris Vlastelica, iz grupe Repetitor, rekao je da je "za njega i njegov bend ova zgrada bila sve", da su taj prostor koristili 14 godina, da su "tu napravili svaku notu, tekst, pesmu, svaki album i da su odatle otišli na svaku turneju gde su širili kulturu ovog grada i države".
 
Vlastelica je istakao da je BIGZ bio "utočište za sve nekomercijalne, alternativne, nezavisne, omladinske kulturne sadržaje", a da je više od 40 muzičkih prostorija iseljeno, uz desetine ateljea i drugog multimedijalnog, umetničkog i svakog drugog sadržaja.
 
"Ovo je bio ventil ovog grada, a tamo gde nema ventila preti da popuca sve po šavovima", istakao je on.
 
Vlastelica je, u ime organizatora skupa, pozvao "nadležne institucije na dijalog, da se neki kvadrati od milliona kvadrata slobodnog prostora koji je u vlasništvu Grada, u našem vlasništvu da nezavisnoj kulturi, nezavisnoj kulturnoj sceni".
 
On je rekao da već godinu dana ne mogu da rade, da zarađuju i sebe izdržavaju od onoga što znaju da rade, a sada im se umesto da država pomogne, oduzima ono najvažnije, a to je prostor za rad i stvaranje, bez kog kultura i umetnost ne postoje".
 
"Čvrsto verujemo da je Gradu Beogradu u interesu ono što je nama cilj, a to je da nađemo prostor za rad, jer grad bez sadržaja su samo zgrade i poslovni prostor.Tražimo prostor za umetnike", istakao je on. 
 
Učesnici skupa potpisivali su i podršku osnivanju udruženja nezavisnih umetnika, a na zgradi BIGZ bio je istaknut veliki transparent na kome je pisalo "Prostor za umetnike". 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Xyz

    27.03.2021 18:58
    Da
    Su stranci dobili bi sve-i novac i prostor i ...Ali kako su domaci-uzmi im sve i trazi jos.Zao mi je sto zivimo u ovakvim vremenima i ...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Koliko je pismenih u Srbiji?

Od ukupnog broja stanovnika Srbije uzrasta 15 i više godina, 53,1 odsto završilo je srednju školu, 22,4 odsto je steklo više ili visoko obrazovanje, 17,8 odsto je završilo osnovnu školu.