U teoriji podsticaji za prvo, drugo i treće dete, u praksi diskriminacija

Nekoliko kategorija zaposlenih majki, odnosno trudnica i porodilja, oštećeno je pri isplati naknada za trudničko i porodiljsko odsustvo sa posla.
U teoriji podsticaji za prvo, drugo i treće dete, u praksi diskriminacija
Foto: Pixabay
Kako piše Danas, one ostaju diskriminisane i posle najnovijih izmena zakona koje je država donela kako bi regulisala njihov položaj. 
 
Najugroženije su one majke čiji poslodavci nisu uplaćivali poreze ili doprinose za zaposlene – da li zato što su koristili državne mere pomoći za borbu protiv pandemije ili zbog svoje neodgovornosti i problema u poslovanju, a sa posebnim preprekama se suočavaju žene koje su preduzetnice.
 
Iako se o merama pomoći porodici sa decom govori mnogo, a majkama obećavaju različiti novčani i nematerijalni podsticaji kako bi se odlučile da imaju prvo, drugo, pa i treće dete, situacija u praksi – kada pokušavaju da ostvare pravo na naknadu za odsustvo sa posla, mnoge je majke dovela do brige za egzistenciju, ne samo deteta nego i svoju ličnu.
 
Kategorija majki koje su se najskorije suočile sa nelogičnostima socijalnih mera pomoći jesu trudnice i porodilje čiji su poslodavci koristili mere pomoći države u borbi protiv pandemije kako bi odložili plaćanje poreza i doprinosa za zaposlene.
 
Ovu meru pomoći na kraju nije platila država, već majke. One koje su koristile trudničko ili porodiljsko bolovanje u mesecima nakon što su njihovi poslodavci iskoristili tu meru ili će koristiti u narednim mesecima – sada nailaze na problem. Njihove naknade za porodiljsko odsustvo biće umanjene za one mesece tokom koji poslodavac nije uplaćivao poreze i doprinose.
 
Iako je država uredbom navodno rešila ovaj problem, kada majke uđu u proceduru za obračun naknade, administracija vidi samo nulu na njihovim računima.
 
Jedna od njih je E. N. Iz Beograda. Kako je ona rekla u Danasovoj anketi, još uvek joj nije zvanično izvršen obračun za naknadu ali su joj iz službi za socijalna pitanja rekli da meseci za koje poslodavac nije uplatio doprinose jednostavno neće ući u obračun.
 
"Na moje pitanje 'da li mi se meseci za koje je moja firma prihvatila pomoč drzave, koja podrazumeva plaćanje doprinosa na odloženo do 2023. godine, računaju kao nula tj. ne ulaze u obračun od poslednjih 18 meseci zarade?'  dobila sam odgovor – tako je. Biće mi refundirana razlika kad poslodavac uplati ta četiri meseca, ako dostavim dokumentaciju koja to potvrđuje", navela je ona.
 
Za nju ovo znači da naknadu neće dobiti kada joj je najpotrebnija – što je sada, već 2023. godine, uz to da će dve godine biti u nezivesnosti da li će poslodavac uopšte isplatiti doprinose u celosti i da li će odluka o refundaciji uopšte važiti po isteku tog perioda.
 
Sa posebnom vrstom problema susreću se žene preduzetnice – one koje su samozaposlene ili vode svoje firme – njih država ne prepoznaje kao kategoriju koja ima jednaka prava kao trudnice i porodilje zaposlene kod poslodavca, niti imaju mogućnost da odu na porodiljsko odsustvo već mogu da primaju tzv. "ostale" naknade.
 
Na ove probleme se požalila Marija Nastić, preduzetnica koja kaže da je najveći problem to što preduzetnice ne mogu jednostavno da odu na bolovanje već moraju da nađu nađu nekog drugog ko će biti odgovorno lice za njihovu firmu ako žele da ona nastavi da radi, u suprotnom će imati prekid i u poslovanju i u radnom stažu.
 
"Problem je što ne daju novac trudnicama preduzetnicama ili vlasnicama firmi/udruženja građana. Zašto te žene nemaju pravo na trudničko bolovanje? Zašto se čeka po nekoliko meseci na uplatu bolovanja od države", upitala je ona.
 
Sa pričama žena koje su nailazile na sve ove i mnoge druge probleme neposredno se susretala i Jasmina Mihnjak, urednica portala Bebac, koja za Danas potvrđuje da su među majkama – one koje su preduzetnice i one čiji su poslodavci koristili mere pomoći – trenutno značajno diskriminisane.
 
"U praksi se sada dešava da, zbog mera koje je koristio određeni broj poslodavaca, porodilje i trudnice su ostavljene na cedilu i ne postoji nikakvo rešenje za njih. To se dešava i u drugim slučajevima kada poslodavci iz različitih razloga ne plaćaju redovno poreze i doprinose, ali naknada zarade na porodiljskom i trudničkom odsustvu ne sme da zavisi od toga da li je poslodavac izmirio svoje oaveze. Država će svakako od tog poslodavca da zahteva nekako da plati, a trudnica ili prodilja ne može da čeka i da retroaktivno traži svoj novac nazad zato što je njoj novac potreban tada u trenutku kada je dobila dete", ističe Mihnjak.
 
Ona naglašava da je najbolje rešenje za ovakav problem – da država isplaćuje nakande majkama koje su u stalnom radnom odnosu nezavisno od toga da li su dažbine izmirene, a da svakako potražuje od poslodavca sredstva koja on duguje kao što bi činila u bilo kom drugom slučaju i za šta postoje mehanizmi.
 
Problem je, kaže, to što, iako država nije namerno oštetila majke, nadležni ne nalaze način da prevaziđu probleme iako im majke i drugi upućeni stručnjaci stalno ukazuju šta treba promeniti.
 
"Nažalost, u celoj administrativnoj zbrci oko primene zakona – ispaštaju trudnice i porodilje. Zaključak je da su ti propusti nadležnih zapravo nedostatak sistema. Mi kao građani vidimo kako država pada na ispitu kada je rešavanje takvih problema u pitanju – kada nam je država potrebna oni ne uspevaju da reše problem, čak i ako postoji volja", naglašava ona.
 
Pravnica udruženja "Mame su zakon" Marica Bursać ocenila je za Danas da je bilo mnogo propusta prilikom donošenja Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, kojim se uređuje isplata naknada trudnicama i porodiljama, ali i više oblika diskriminacije što je potvrdio i Ustavni sud. U julu ove godine donete su poslednje izmene i dopune Zakona kojima je zagarantovano da naknada ne sme biti manja od minimalca.
 
"Rezultat ovakve odluke Ustavnog suda jeste da majke koje su se porodile posle 1. jula 2018. godine sada imaju pravo na obeštećenje do iznosa u visini republičkog minimalca. Pravo na obeštećenje imaju samo majke koje su pre otvaranja porodiljskog odsustva bile zaposlene po osnovu ugovora o radu i koje su za vreme porodiljskog odsustva primale naknadu zarade koja je manja od republičkog minimalca", istakla je. 
 
Opširnije na portalu Danas.
  • Ice

    17.08.2021 10:43
    Da li je iko uopšte sumnjao da u Srbistanu stanje u praksi neće biti različito od stanja na papiru?
  • Wnj

    17.08.2021 09:18
    Još koji dan pa će puna 2 meseca od kako smo dobili prvo dete, od države bi trebalo da dobijemo 100.000, a od grada Novog Sada 30.000 dinara, naravno još uvek nema uplate i ko zna kada će. Bebi oprema je najskuplja u regionu i šta mi naknadno vredi ta pomoć, kada smo mi u startu morali snaći i sve iskeširati.
  • @Jana

    17.08.2021 09:11
    @Jana
    Vi ocigledno ne znate kako drzavna kasa radi. Da bi uzimali nesto iz nje, vi morate prvo da u nju nesto i stavite.
    Ne mozete ocekivati da dobijete porodiljsko/trudnicko, a da pritom niste radili ili vam poslodavci nisu uplacivali doprinose. Sta zene koje su godinama radile i planirale treba onda da dobiju? Medalje + pare?
    Ukoliko ste bili neprijavljeni, znalo se sta vam je ciniti, lepo inspekcija, prijava poslodavca i traznje drugog posla jer ste trebali da planirate za buducnost, ovako cutanjem samo doprineli generalnom problemu rada na crno.
    Ukoliko ste bili nezaposleni, pa onda ste sami krivi sto nemate porodiljsko/trudnicko.
    Sad kad vas starost pita gde vam je mladost, sad su drugi krivi. Pa ne ide to tako.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Počinje popis belih roda u Srbiji

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je danas da će od 22. aprila do 31. maja raditi prvi krug popisa belih roda u Srbiji, a u drugom krugu popisivaće rode od 17. juna do 15. jula.