Banke uzvraćaju udarac: Tuže bivšeg advokata koji je protiv njih vodio više hiljada predmeta

Nakon brojnih protesta advokata zbog izmene stava Vrhovnog kasacionog suda u Beogradu o troškovima obrade kredita, banke su rešile da uzvrate udarac.
Banke uzvraćaju udarac: Tuže bivšeg advokata koji je protiv njih vodio više hiljada predmeta
Foto: Pixabay

Nekadašnji advokat, a sada notar u Aleksandrovcu, koji je imao nekoliko hiljada predmeta građana protiv banaka, susreće sa višemilionskom tužbom. Banka, čije je ime poznato redakciji Nova.rs, tereti B. P. za nezakonito pribavljanje klijenata i potražuje čak 529 miliona dinara na ime odštete.

Pomenuta banka, sa kojom redakcija portala Nova.rs nije uspela da stupi u kontakt, potražuje od B. P. i advokatice S. S. da im isplati 529.809.460 dinara, plus zateznu kamatu i troškove postupka, jer su u sporovima između banaka i građana nezakonito pribavljali klijente.

Naime, iz banke tvrde da je B. P. suprotno Kodeksu profesionalne etike advokata, pribavljao klijente. Oni navode da je faktički nemoguće da je u određenom periodu, koji se navodi u tužbi, imao broj klijenta koje je zastupao.
 
Tvrde da optuženi drži značajni broj bankarskih predmeta na tržištu u Srbiji, a on je samo u 2020. godini pred Osnovnim sudom u Novom Sadu pokrenuo 4.533 postupaka, dok je taj broj impozantno veći u Beogradu, a broj postupaka u Kruševcu, odakle je bivši advokat, nije poznat.
 
Kako ga banka tereti za protivpravno pribavljanje klijenata, tako se u tužbi navodi i podatak da je u januaru ove godine protiv B. P. koji je u međuvremenu napustio advokaturu i prešao u javne beležnike, podneta disciplinska prijava od strane Advokatske komore Vojvodine zbog teže povrede dužnosti advokata i ugleda advokature. Prijava se upravo odnosi na način pribavljanja klijenata.
 
Naime, tuženi je organizovao i koristio usluge posrednika radi pribavljanja klijenata, u čiju svrhu posrednicima ostavlja blanko punomoćja radi dalje raspodele potencijalnim klijentima.
 
"Fizički, ali i teorijski je nemoguće da se tuženi sastao sa navedenim brojem klijenata, upoznao sa njihovim predmetima i pribavio punomoćja u skladu s Kodeksom", navodi se u obimnoj tužbi.
 
Kako je B. P. u međuvremenu prešao u notare, njegove poslove nastavila je advokatica S. S. koja je takođe tužena.
 
Advokatska komora Vojvodine podnela disciplinsku prijavu
 
Inače, o bivšem advokatu B. S. ranije je već pisano, a upravo zbog broja predmeta kojim je zatrpao sud u Novom Sadu, zbog čega je zaradio disciplinsku prijavu.
 
Naime, Advokatska komora Vojvodine podnela je disciplinsku prijavu zbog nelojalne konkurencije protiv trojice kolega iz Kruševca, među kojima je i B. P. koji su samo prošle godine "zatrpali" novosadski sud sa više od 6.000 parničnih predmeta, zastupajući klijente koje nikada nisu ni videli.
 
Imajući u vidu da prosečan parničar godišnje vodi oko tridesetak slučajeva, u AKV tvrde da kruševačke kolege ovim teško krše advokatski kodeks, ali i da rade na štetu sopstvenih klijenata. Pored toga, ovakva praksa do te mere otežava i usporava rad suda, da se redovna parnična ročišta u Novom Sadu zakazuju tek za 2023. godinu.
 
"Prijavljeni advokati B. P, Z. P. i M. B. iz Kruševca organizuju i koriste usluge posrednika radi pribavljanja klijenata, u koju svrhu pojedincima ostavljaju blanko punomoćja radi dalje raspodele potencijalnih klijenata", navodi se u prijavi AKV.
 
Za uzvrat, nevidljivi klijent dobije odštetu od 800 pa do nekoliko hiljada dinara, dok opunomoćenom advokatu pripadaju "svi troškovi parničnog postupka", što se u proseku po postupku kreće od 50 do 80.000 dinara.
 
U većini slučajeva pomenuti kruševački advokati su do novosadskih klijenata stizali preko Udruženja za zaštitu prava potrošača "Delta plus 2020" iz Kovina, koje nudi usluge "naplate naknade za obradu svih tipova kredita" koje su im banke naplatile u bilo kom periodu.
Promena stava i pritisak bankarskog lobija
 
Podsećanja radi, proteklih meseci u Beogradu je bilo više protesta zbog stava Vrhovnog kasacionog suda o troškovima obrade kredita. Sud je promenio stav u odnosu na onaj iz 2018. godine, a koji je išao u korist građana.
 
Pravni stav Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda iz 2018. doveo je do masovnih tužbi građana koji su dobijali sporove protiv banaka za naknadu obrade kredita. Pravnici tvrde da je nova promena stava iz septembra ove godine nastupila pod pritiskom bankarskom lobija.

Podrži 021

021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.

  • RVosha

    09.12.2021 09:35
    Smrdija
    Kakve banke takva i drzava.
  • Gaga1985

    09.12.2021 08:57
    Vrati uzeto
    Pa sto banka ne vrate klijentima uzete iznose bez posrednika I tako smanje troskove koje isplacuju advokatima.
  • NS

    09.12.2021 08:21
    @ma...
    Bankama zapravo nije u interesu da vam zapleni nekretninu koju ste upisali kao kolateral kredita. To su samo dodatni troškovi+što je često nekretninu jako teško prodati. To znači da se onda ide na nižu cenu i čist gubitak za banku. Ako takvih klijenata ima previše, profit se topi, a time i bonusi menadžmenta banke.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija