Domovi za decu sa smetnjama u razvoju: Kad neko dospe u ustanovu, teško iz nje izlazi
U domovima u Srbiji boravi oko 600 dece sa smetnjama u razvoju, u kojima se zbog veoma loših uslova i nebrige oštećuje njhov razvoj.
Foto: Pixabay
Za poboljšanje položaja dece sa invaliditetoim koja žive u ustanovama socijalne zaštite najvažnija je deinstitucionalizacija i potpuno zatvaranje tih ustanova, za šta se zalažu nevladine organizacije.
Da bi to bilo moguće, neophodno je da se obezbede određeni preduslovi: da se razviju usluge u zajednici u čemu država mora aktivno da učestvuje.
Na višestruko kršenje ljudskih prava ukazala je Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI, kada je krajem juna ove godine objavila šokantan izveštaj o životu dece u domovima.
Deca i mladi bez roditeljskog staranja, sa smetnjama u razvoju puštena su da umru u ustanovama socijalne zaštite u Srbiji - dane provode u metalnim krevetima, atrofirani i u bolovima - samo je deo zaključaka do kojih je došla ova organizacija nakon boravka u više institucija.
Rezultate istraživanja je na detaljan način prvi preneo 021.rs, nakon reakcije grupe nevladinih organizacija. Ovom temom su zatim počeli da se bave i nacionalni mediji. Resorno ministarstvo tada je optužilo nevladine organizacije da iznose paušalne navode o stanju u domovima u kojima su deca sa smetnjama u razvoju sa, kako kažu, jasnim ciljem da se uruši sistem socijalne zaštite. Ministrastvo je kasnije ipak odlučilo da formira stručni tim za rešavanje ovih problema.
Pet meseci kasnije razgovaramo sa istraživačicom organizacije MDRI i jednom od autorki publikacije "Zaboravljena deca Srbije" Snežanom Lazarević. Pitali smo je najpre ima li pomaka na terenu i jesu i se nadležne institucije uključile u rešavanje problema dece koja žive u institucijama.
Ono što je novo je da je 30. novembra održan sastanak, koji su organizovali Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI i platforme organizacija koje se bave praćenjem preporuka različitih tela Ujedinjenih nacija, a uz podršku OEBS-a Srbije. Tema je bio izveštaj "Zaboravljena deca Srbije", ali u svetlu standarda ljudskih prava sadržanih u Konvenciji o pravima osoba sa mentalnim invaliditetom.
Ključni zaključci sastanka su da mora da se krene u hitnu deinstitucionalizaciju dece iz ustanova socijalne zaštite, jer taj boravak jako oštećuje njihov razvoj. Da bi to bilo moguće, neophodno je da se obezbede određeni preduslovi: da se razviju usluge u zajednici.
"Prvo, da porodicama dece sa smetnjama u razvoju mora da bude dostupno i pristupačno sve ono na šta i druga deca imaju pravo: pregledi lekaru u najbližem domu zdravlja, vrtić, jaslice, škola, uopšte obrazovanje. Međutim, njima je veoma često neophodna i neka dodatna pomoć i podrška, a to mogu da budu razni specijalizovani servisi, kao što su razne vrste asistencije, a vrlo često je tim porodicama potrebna i materijalna pomoć, jer njihov život više košta nego kod prosečnih porodica", obašnjava naša sagovornica.
Lazarević smatra da je veoma važna prevencije institucionalizacije.
"Zato što kada neko već dospe u ustanovu, veoma teško iz nje izlazi i u našem izveštaju se pokazalo da većina korisnika ustanova u njima živi više od deset godina. Vrlo često žive i ceo svoj život. Najčešći razlog izlaska iz ustanove je smrt. Veoma je važno da sprečimo da neko uđe u dom. Iz ličnog iskustva bih rekla, pošta sam mama mladića koji ima autizam - kad saznate dijagnozu, bilo da je to na samom rođenju deteta, ili kao što je u našem slučaju bilo tri godine, vi morate da imate na koga da se oslonite. Morate da znate ko je ta osoba koja će vama pružiti sve moguće informacije o tome na šta vi imate pravo i kako da ga ostvarite. To kod nas nedostaje", navodi Lazarević.
Kako dodaje, roditelji se informišu između sebe, teško ostvaruju neka prava i osećaju se napušteno.
"Nekada se čini kao da ti državni službenici više energije utroše u to da vam objasne zašto ne možete nešto da dobijete, nego da vam pomognu da to pravo ostvarite. Često vam treba da vam neko dođe kući, da vas odmeni kada idete na posao, pijacu, da obavljate neke druge stvari. Veoma često jedan od roditelja dece sa smetnjama u razvoju napušta posao, da bi mogao da brine o svom detetu i to veoma otežava funkcionisanje porodice. Onda su sa manje prihoda, a često teško možete da pronađete nekoga ko će vam pričuvati dete na sat, dva. To bi sve morala lokalna zajednica da vam obezbedi", naovdi naša sagovornica.
Izveštaj MDRI-ja izazvao je veliku pažnju, a Lazarević navodi da je najupečatljivija reakcija bila kod Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanje, zato što su ustanove socijalne zaštite pod njihovom ingerencijom.
Snežanu Lazarević smo pitali koliko bi resorna ministarstva i institucije mogli više da se uključe u ovaj složeni problem i spreče da se krše prava dece koja žive u domovima.
"Druga ministarstva su ostala nema, a veoma je važno da se svi oni uključe, pre svega Ministarstvo zdravlja, jer smo mi u ustanovama zatekli decu sa ozbiljnim zdravstvenom poteškoćama, ali sa neadekvatnom zdravstvenom negom koju dobijaju zato što ustanove nisu opremljene za neke visoko specijalizovane usluge, već za osnovnu zdravstvenu zaštitu. Mi smo u ustanovama videli decu sa netretiranim hidrocefalusom, na primer, što se sigurno ne dešava kada su u pitanju deca koja imaju isti poremećaj, a žive u porodici, jer se njihovi roditelji za njih bore", kaže ona.
Ministarstvo prosvete takođe treba da reaguje, napominje Lazarević, jer deca iz ustanova još uvek ne idu u škole i vrtiće, iako je to njihovo zakonsko pravo. Potom Ministarstvo lokalne samouprave, zato što se usluge u zajednici prema našim propisima finansiraju iz lokalnih budžeta.
"Ono što je naša država uradila i što je pozitivno jeste da postoje takozvani namenski transferi. Lokalne samouprave imaju pravo da potražuju sredstva iz centralnog budžeta i da iz tih sredstava finansiraju razvoj usluga u zajednici. Ono što je veoma problematično jeste da oni to zapravo ne čine, odnoso čak i kada dobiju novac, oni ga na kraju godine vrate, a deca i osobe sa invaliditetom ostaju uskraćeni za te usluge", dodaje Lazarević.
Organizacijama civilnog sektora posebno su otežani uslovi za ulazak u same institucija zbog pandemije korona virusa. Snežana Lazarević ukazuje na to koliko je važno da im se sistemski omogući ulazak u ustanove, kako bi mogli da prate stanje na terenu i o tome izveštavaju nadležne.
"Sada su ustanove još zatvorenije. Mi smo do sada radili tri nezavisna monitoringa. Ukoliko nam se omogući da uđemo u ustanove, ulazimo uvek, ali sveobuhvatne posete više različitih ustanova radimo u većim vremenskim intervalima, jer se sistem ne može promeniti tako brzo. Mi pratimo promene sistema, gledamo da li su se ustanove transformisale, na koji način, da li se u njima smanjio broj korisnika, da li se poboljšao kvalitet nege i da li korisnici lakše i bolje ostvaruju svoja prava. To su sistemske promene koje se dešavaju sporo. Mi smo pored toga bili i članovi Nacionalnog preventivnog mehanizma, koji funkcioniše pri zaštitniku građana i deo njihovog tima koji je svake godine posećivao ustanove socijalne zaštite, bilo za smeštaj dece ili odraslih. Stanje u ustanovama pratimo kontinuirano tako što komuniciramo sa nekim od korisnika, pa i sa nekim od zaposlenih, ali i tako što pratimo razne uredbe, instrukcije, pravilnike koje donosi ministarstvo i koji bliže uređuju funkcionisanje tih domova", objašnjava naša sagovornica.
Snežana Lazarević napominje da je za poboljšanje položaja dece sa invaliditetoim koja žive u domovima najvažnija deinstitucionalizacija i potpuno zatvaranje tih ustanova.
"Naša organizacija se zalaže za potpuno zatvaranje. Smatramo da je to moguće ostvariti jer Srbija nema visoku stopu institucionalizacije dece. Njih ima oko 600 u domovima, što nije velik broj. U narednih pet godina je moguće da se organizuje njihovo izmeštanje, bilo tako što bi se oni vratili u svoje biološke porodice, ili bi bili smešteni u srodničke i hraniteljske porodice, jer život u domu jako oštećuje razvoj deteta i ni na koji način ne doprinosi kvalitetu njihovog života", poručuje naša sagovonica.
O ovoj temi još detaljnije saznajte u emisiji iz serijala "Preseci krug", koja vam je dostupna u nastavku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Brnabić: Srbija će posle litijuma biti kao Norveška posle nafte
29.03.2024.•
0
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je danas izjavila da je "oduvek" smatrala da je eksploatacija nalazišta litijuma dobra za Srbiju.
Hoti: Članstvo Kosova u Savetu Evrope otvara put da tužimo Srbiju za počinjene zločine
29.03.2024.•
0
Predsednik kosovske komisije za nestale Andin Hoti izjavio je da će članstvo u Savetu Evrope (SE) otvoriti put Kosovu da tuži Srbiju za počinjene zločine.
REM nije podnosio prijave protiv televizija, one zarađivale: Zekić kaže - nikom ništa
29.03.2024.•
7
Više od godinu dana REM nije podnosio prijave protiv televizija zbog mogućeg kršenja Zakona o oglašavanju.
Uhapšeni Srbin, Indijac, Pakistanac i Bangladežanin zbog otmice - tražili 40.000 evra
29.03.2024.•
1
Četvorica muškaraca uhapšena su zbog sumnje da su u Beogradu oteli dvadesetjednogodišnjeg muškarca iz Bangladeša.
Azilant iz Pakistana dobio odobrenje za stalni boravak
29.03.2024.•
2
Muškarcu iz Pakistana, koji je 2019. dobio azil u Srbiji, uručeno je rešenje kojim mu se odbrava stalno nastanjenje u Srbiji.
I dalje se traga za dvogodišnjom Dankom Ilić
29.03.2024.•
0
I dalje se traga za dvogodišnjom devojčicom Dankom Ilić iz okoline Bora.
AMSS: Očekuje se pojačan saobraćaj popodne
29.03.2024.•
0
U popodnevnim satima danas očekuje se više automobila na putevima što može dovesti do češćih zastoja i povremenih prekida saobraćaja.
Sve za klik: Huškanje iz Informerovog studija da se udari ujak nestale devojčice
29.03.2024.•
23
Potraga za nestalom Dankom Ilić iz Bora i dalje traje. U međuvremenu pojavile su se brojne informacije, pa i one da je živa i zdrava.
Minhenski portal: Otpor Putinu ne opravdava savezništvo EU s autokratama poput Vučića
28.03.2024.•
15
Premijer Bavarske i predsednik konzervativne Hrišćansko socijalne unije (CSU) Markus Zeder zauzeo se za prijem Srbije u Evropsku uniju, sigurno i zato da bi se suzbio uticaj Rusije i Kine.
Granični prelaz Horgoš 2 od večeras radi od 5 do 23 časa
28.03.2024.•
0
Granični prelaz Horgoš II, između Srbije i Mađarske "počevši od večeras pa nadalje", biće otvoren od 5 do 23 sata.
Građani u Valjevu prekinuli tribinu o projektu Jadar, Rio Tinto saopštio da ne žele dijalog
28.03.2024.•
5
Kompanija Rio Tinto organizovala je danas u Valjevu prezentaciju projekta "Jadar" koju su prekinuli građani i ekološki aktivisti.
Viceprmijer Crne Gore o prijemu Kosova u Savet Evrope: "Kosovo je nezavisno i pouzdan je partner"
28.03.2024.•
9
Potpredsednik Vlade Crne Gore Nik Đeljošaj kaže da to što je šefica crnogorske delegacije u PSSE Maja Vukićević glasala protiv prijema Kosova u Savet Evrope, ne znači da je to zvanična politika Vlade.
Arhitekta: Zgrada Generalštaba predstavlja simbol modernosti Srbije
28.03.2024.•
1
Arhitekta Bojan Kovačević rekao je danas da zgrada Generalštaba u Beogradu nije srušena, već urušena i ocenio da ona predstavlja simbol modernosti Srbije.
Savet bezbednosti UN ponovo nije prihvatio raspravu o NATO bombardovanju Jugoslavije
28.03.2024.•
8
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO bombardovanju Jugoslavije pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela.
Dečak preminuo nakon povrede glave u školi, Ministarstvo upoznato sa slučajem
28.03.2024.•
4
U beogradskoj Srednjoj zanatskoj školi 18. marta jedan učenik jej preminuo nakon povreda u školi, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu prosvete.
Tvrdili da imaju saznanja o nestanku devojčice i tražili novac: Uhapšene tri osobe u BiH
28.03.2024.•
6
Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su tri osobe u Hadžićima u Kantonu Sarajevo, jer su tvrdili da su povezani sa nestankom dvogodišnje Danke Ilić u Srbiji, preneo je danas RTRS.
Vučić otkrio kada se obraća javnosti: Sutra u 18 časova
28.03.2024.•
7
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratiće su javnosti u petak u 18 časova u Palati Srbija, najavljeno je danas iz njegovog kabineta.
ODIHR: Promene manje ključnih aspekata izbornog zakona moguće i pre lokalnih izbora u Srbiji
28.03.2024.•
4
Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) saopštila je da bi Skupština Srbije mogla i uoči predstojećih lokalnih izbora da razmotri neke izmene izbornog zakona.
Potraga za devojčicom Dankom: Pristigli bageri, raščišćava se teren oko kuće
28.03.2024.•
0
Trećeg dana potrage za dvogodišnjom Dankom Ilić mini bagerom raščišćava se dvorište i teren oko kuće od raznog šiblja i drveća kako policija ne bi previdela eventualno neki trag, rečeno je u policiji.
Počela distribucija računa za struju u četiri opštine na severu KiM
28.03.2024.•
0
Kompanija Elektrosever objavila je danas da je počelo uručenje računa za utrošenu električnu energiju u četiri opštine na severu Kosova i Metohije i plaćanje cene struje po nižoj tarifi.
Vučić: Modernizacija železničke pruge Niš-Dimitrovgrad koštaće 430 miliona evra, deo poklon EU
28.03.2024.•
9
Modernizacija železničke pruge Niš-Dimitrovgrad i obilazna pruga oko Niša koštaće 430 miliona evra, od čega je 108 miliona poklon EU, a radovi bi trebalo da se završe do kraja 2027. godine.
Komentari 7
Damir
Ljubičica
Potencirati ovu temu i dalje.
Vrsiti pritisak da se napravi savremen stacionar i dnevni boravak za nepokretne.
Bravo 021! Jedini se setite ove dece!
Lola
Nehumani smo zato su nam takvi domovi i odnos prema nesretnoj deci.
Ni jedna vlast nije napravila savremen dom zadnjih 50 god. Sramota i grehota!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar