Domovi za decu sa smetnjama u razvoju: Kad neko dospe u ustanovu, teško iz nje izlazi
U domovima u Srbiji boravi oko 600 dece sa smetnjama u razvoju, u kojima se zbog veoma loših uslova i nebrige oštećuje njhov razvoj.
Za poboljšanje položaja dece sa invaliditetoim koja žive u ustanovama socijalne zaštite najvažnija je deinstitucionalizacija i potpuno zatvaranje tih ustanova, za šta se zalažu nevladine organizacije.
Da bi to bilo moguće, neophodno je da se obezbede određeni preduslovi: da se razviju usluge u zajednici u čemu država mora aktivno da učestvuje.
Na višestruko kršenje ljudskih prava ukazala je Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI, kada je krajem juna ove godine objavila šokantan izveštaj o životu dece u domovima.
Deca i mladi bez roditeljskog staranja, sa smetnjama u razvoju puštena su da umru u ustanovama socijalne zaštite u Srbiji - dane provode u metalnim krevetima, atrofirani i u bolovima - samo je deo zaključaka do kojih je došla ova organizacija nakon boravka u više institucija.
Rezultate istraživanja je na detaljan način prvi preneo 021.rs, nakon reakcije grupe nevladinih organizacija. Ovom temom su zatim počeli da se bave i nacionalni mediji. Resorno ministarstvo tada je optužilo nevladine organizacije da iznose paušalne navode o stanju u domovima u kojima su deca sa smetnjama u razvoju sa, kako kažu, jasnim ciljem da se uruši sistem socijalne zaštite. Ministrastvo je kasnije ipak odlučilo da formira stručni tim za rešavanje ovih problema.
Pet meseci kasnije razgovaramo sa istraživačicom organizacije MDRI i jednom od autorki publikacije "Zaboravljena deca Srbije" Snežanom Lazarević. Pitali smo je najpre ima li pomaka na terenu i jesu i se nadležne institucije uključile u rešavanje problema dece koja žive u institucijama.
Ono što je novo je da je 30. novembra održan sastanak, koji su organizovali Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI i platforme organizacija koje se bave praćenjem preporuka različitih tela Ujedinjenih nacija, a uz podršku OEBS-a Srbije. Tema je bio izveštaj "Zaboravljena deca Srbije", ali u svetlu standarda ljudskih prava sadržanih u Konvenciji o pravima osoba sa mentalnim invaliditetom.
Ključni zaključci sastanka su da mora da se krene u hitnu deinstitucionalizaciju dece iz ustanova socijalne zaštite, jer taj boravak jako oštećuje njihov razvoj. Da bi to bilo moguće, neophodno je da se obezbede određeni preduslovi: da se razviju usluge u zajednici.
"Prvo, da porodicama dece sa smetnjama u razvoju mora da bude dostupno i pristupačno sve ono na šta i druga deca imaju pravo: pregledi lekaru u najbližem domu zdravlja, vrtić, jaslice, škola, uopšte obrazovanje. Međutim, njima je veoma često neophodna i neka dodatna pomoć i podrška, a to mogu da budu razni specijalizovani servisi, kao što su razne vrste asistencije, a vrlo često je tim porodicama potrebna i materijalna pomoć, jer njihov život više košta nego kod prosečnih porodica", obašnjava naša sagovornica.
Lazarević smatra da je veoma važna prevencije institucionalizacije.
"Zato što kada neko već dospe u ustanovu, veoma teško iz nje izlazi i u našem izveštaju se pokazalo da većina korisnika ustanova u njima živi više od deset godina. Vrlo često žive i ceo svoj život. Najčešći razlog izlaska iz ustanove je smrt. Veoma je važno da sprečimo da neko uđe u dom. Iz ličnog iskustva bih rekla, pošta sam mama mladića koji ima autizam - kad saznate dijagnozu, bilo da je to na samom rođenju deteta, ili kao što je u našem slučaju bilo tri godine, vi morate da imate na koga da se oslonite. Morate da znate ko je ta osoba koja će vama pružiti sve moguće informacije o tome na šta vi imate pravo i kako da ga ostvarite. To kod nas nedostaje", navodi Lazarević.
Kako dodaje, roditelji se informišu između sebe, teško ostvaruju neka prava i osećaju se napušteno.
"Nekada se čini kao da ti državni službenici više energije utroše u to da vam objasne zašto ne možete nešto da dobijete, nego da vam pomognu da to pravo ostvarite. Često vam treba da vam neko dođe kući, da vas odmeni kada idete na posao, pijacu, da obavljate neke druge stvari. Veoma često jedan od roditelja dece sa smetnjama u razvoju napušta posao, da bi mogao da brine o svom detetu i to veoma otežava funkcionisanje porodice. Onda su sa manje prihoda, a često teško možete da pronađete nekoga ko će vam pričuvati dete na sat, dva. To bi sve morala lokalna zajednica da vam obezbedi", naovdi naša sagovornica.
Izveštaj MDRI-ja izazvao je veliku pažnju, a Lazarević navodi da je najupečatljivija reakcija bila kod Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanje, zato što su ustanove socijalne zaštite pod njihovom ingerencijom.
Snežanu Lazarević smo pitali koliko bi resorna ministarstva i institucije mogli više da se uključe u ovaj složeni problem i spreče da se krše prava dece koja žive u domovima.
"Druga ministarstva su ostala nema, a veoma je važno da se svi oni uključe, pre svega Ministarstvo zdravlja, jer smo mi u ustanovama zatekli decu sa ozbiljnim zdravstvenom poteškoćama, ali sa neadekvatnom zdravstvenom negom koju dobijaju zato što ustanove nisu opremljene za neke visoko specijalizovane usluge, već za osnovnu zdravstvenu zaštitu. Mi smo u ustanovama videli decu sa netretiranim hidrocefalusom, na primer, što se sigurno ne dešava kada su u pitanju deca koja imaju isti poremećaj, a žive u porodici, jer se njihovi roditelji za njih bore", kaže ona.
Ministarstvo prosvete takođe treba da reaguje, napominje Lazarević, jer deca iz ustanova još uvek ne idu u škole i vrtiće, iako je to njihovo zakonsko pravo. Potom Ministarstvo lokalne samouprave, zato što se usluge u zajednici prema našim propisima finansiraju iz lokalnih budžeta.
"Ono što je naša država uradila i što je pozitivno jeste da postoje takozvani namenski transferi. Lokalne samouprave imaju pravo da potražuju sredstva iz centralnog budžeta i da iz tih sredstava finansiraju razvoj usluga u zajednici. Ono što je veoma problematično jeste da oni to zapravo ne čine, odnoso čak i kada dobiju novac, oni ga na kraju godine vrate, a deca i osobe sa invaliditetom ostaju uskraćeni za te usluge", dodaje Lazarević.
Organizacijama civilnog sektora posebno su otežani uslovi za ulazak u same institucija zbog pandemije korona virusa. Snežana Lazarević ukazuje na to koliko je važno da im se sistemski omogući ulazak u ustanove, kako bi mogli da prate stanje na terenu i o tome izveštavaju nadležne.
"Sada su ustanove još zatvorenije. Mi smo do sada radili tri nezavisna monitoringa. Ukoliko nam se omogući da uđemo u ustanove, ulazimo uvek, ali sveobuhvatne posete više različitih ustanova radimo u većim vremenskim intervalima, jer se sistem ne može promeniti tako brzo. Mi pratimo promene sistema, gledamo da li su se ustanove transformisale, na koji način, da li se u njima smanjio broj korisnika, da li se poboljšao kvalitet nege i da li korisnici lakše i bolje ostvaruju svoja prava. To su sistemske promene koje se dešavaju sporo. Mi smo pored toga bili i članovi Nacionalnog preventivnog mehanizma, koji funkcioniše pri zaštitniku građana i deo njihovog tima koji je svake godine posećivao ustanove socijalne zaštite, bilo za smeštaj dece ili odraslih. Stanje u ustanovama pratimo kontinuirano tako što komuniciramo sa nekim od korisnika, pa i sa nekim od zaposlenih, ali i tako što pratimo razne uredbe, instrukcije, pravilnike koje donosi ministarstvo i koji bliže uređuju funkcionisanje tih domova", objašnjava naša sagovornica.
Snežana Lazarević napominje da je za poboljšanje položaja dece sa invaliditetoim koja žive u domovima najvažnija deinstitucionalizacija i potpuno zatvaranje tih ustanova.
"Naša organizacija se zalaže za potpuno zatvaranje. Smatramo da je to moguće ostvariti jer Srbija nema visoku stopu institucionalizacije dece. Njih ima oko 600 u domovima, što nije velik broj. U narednih pet godina je moguće da se organizuje njihovo izmeštanje, bilo tako što bi se oni vratili u svoje biološke porodice, ili bi bili smešteni u srodničke i hraniteljske porodice, jer život u domu jako oštećuje razvoj deteta i ni na koji način ne doprinosi kvalitetu njihovog života", poručuje naša sagovonica.
O ovoj temi još detaljnije saznajte u emisiji iz serijala "Preseci krug", koja vam je dostupna u nastavku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Zaposleni na Filozofskom fakultetu u Nišu prvo ostali bez plata, a sad i bez zdravstvenog osiguranja
10.09.2026.•
0
Ministarstvo prosvete prestalo je da uplaćuje i zdravstveno osiguranje zaposlenima na Filozofskom fakultetu u Nišu, saopštio je istraživač-saradnik Milan Videnović.
Vučić: Srbija bi mogla da ima svoje male satelite
10.09.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je po dolasku na Međunarodni samit o svemiru u Parizu izjavio da je taj skup veoma važan i za našu zemlju i da bismo mogli da imamo svoje male satelite.
Požar na Suvoj planini i dalje gori duž čitavog planinskog venca
10.09.2026.•
0
Požar na Suvoj planini i dalje bukti na velikom broju lokacija duž čitavog planinskog venca, a vatra se polako spušta niz litice i obronke, izjavio je komandant niške Vatrogasno-spasilačke brigade Marko Radovanović.
Marićević o kampanji koja sledi nakon objave Studentske liste: Medijski pritisak neslućenih razmera
10.09.2026.•
0
Politička kampanja će se ogledati medijskim pritiscima neslućenih razmera, kada se bude objavila studentska lista videće se srazmere verbalne kampanje koja će se obrušiti na sve, kaže politikolog Lazar Marićević.
Crnogorska partija odlučila da ne izlazi na izbore, podržaće Studentsku listu
10.09.2026.•
0
Crnogorska partija saopštila je da neće učestvovati na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, već da će na tom glasanju podržati Studentsku listu.
Kandidat na Studentskoj listi o Vučićevoj tvrdnji: Blokade fakulteta za sada nepotrebne, a za dalje - videćemo
10.09.2026.•
0
Jedan od kandidata na budućoj Studentskoj listi, akademik i profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Radomir Saičić izjavio je da ne smatra da su blokade fakulteta u ovom trenutku neophodne.
Kos: EU će razmotriti da li je Srbija i dalje pogodna da bude kandidat za članstvo
10.09.2026.•
0
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da posle sahrane Ratka Mladića zvaničnici EU treba da razjasne veoma važno pitanje da li je Srbija i dalje pogodna da bude kandidat za članstvo.
Evroposlanik Štir: Srbija jedina u regionu sprovodi multivektorsku politiku na putu ka EU
10.09.2026.•
1
Poslanik Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir izjavio je da je Srbija jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja sprovodi multivektorsku spoljnu politiku u procesu pridruživanja EU.
Šta je Macutova vlada ostavila za sobom: Od "dobrih rezultata" do "teškog nereda"
10.09.2026.•
3
Posle nešto manje od godinu i po dana, Vlada Đura Macuta završila je mandat. Dok vlast ekonomske pokazatelje vidi kao uspeh, kritičari ukazuju na probleme koji su se tokom njenog mandata nagomilali.
Uhapšen zbog sumnje da je svom desetogodišnjem sinu dao pištolj i rekao mu da puca
10.09.2026.•
0
Muškarac iz okoline Obrenovca je uhapšen zbog sumnje da je svom 10-ogodišnjem sinu dao pištolj, iz kog je maloletnik ranio drugog muškarca, saznaje Tanjug.
Vodostaj Dunava kod Bezdana na rekordno niskom nivou
10.09.2026.•
0
Na ulaznom profilu kod Bezdana jutros u šest časova izmeren je vodostaj Dunava od minus 172 centimetra, što predstavlja novi istorijski minimum.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - bez premišljanja
10.09.2026.•
2
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Vučić: Ljudi toliko žele samo fotelju, dok ja celo veče sanjam velike snove i ne jedem ništa
10.09.2026.•
25
Kandidat za premijera Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Parizu da je glas za bilo koju drugu listu koja nije "Ujedinjena Srbija" glas za blokadere.
Vučić dve godine izbegavao da raspiše izbore: "Neće dozvoliti da bude poražen na miran i demokratski način"
10.09.2026.•
44
Kupovina političkog vremena posle pada nadstrešnice u Novom Sadu i pogibije 16 osoba zvanično je završena raspisivanjem vanrednih izbora u Srbiji, piše Dojče vele.
Slučaj Asomakum i Andrej Vučić: Posle 11 godina svedoci kažu - "ne sećam se"
10.09.2026.•
10
Na ročištu u predmetu "Asomakom", nazvanom po firmi za koju se tvrdi da je osnovana korišćenjem falsifikovane lične karte Andreja Vučića, nastavljeno je saslušanje svedoka.
Tadić: Podržaćemo Studentsku listu, svi naši resursi su im na raspolaganju
10.09.2026.•
19
Predsednik SDS i bivši predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da će ta stranka i on lično na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima podržati Studentsku listu i staviti joj raspolaganje sve svoje resurse.
Kompanija Ekspo ponovila: Potrebna saglasnost roditelja za posetu učenika izložbi
10.09.2026.•
6
Kompanija "Ekspo 2027" ponovila je da će za organizovane školske posete specijalizovanoj izložbi u Beogradu biti pripremljena posebna saglasnost roditelja, namenjena isključivo toj poseti.
Bakić: Vučić će izbore izgubiti, samo je pitanje s kolikom razlikom
10.09.2026.•
13
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić raspustio je Skupštinu Srbije i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar.
Terzić o reakciji odbojkašica tokom prijema kod Vučića: Ubeđen sam da je to bilo zbog straha, a ne ubeđenja
10.09.2026.•
50
Ženska odbojkaška reprezentacija Srbije osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu održanom, a tim povodom ih je ugostio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Korupcija u Srbiji samo se povećava: 2012. bili smo 98. u svetu, sad smo 138.
10.09.2026.•
6
Korupcija u Srbiji ne samo da nije pod kontrolom i da se ne smanjuje, kako su najavljivali prestavnici vlasti, već se snažno povećava.
Komentari 7
Damir
Ljubičica
Potencirati ovu temu i dalje.
Vrsiti pritisak da se napravi savremen stacionar i dnevni boravak za nepokretne.
Bravo 021! Jedini se setite ove dece!
Lola
Nehumani smo zato su nam takvi domovi i odnos prema nesretnoj deci.
Ni jedna vlast nije napravila savremen dom zadnjih 50 god. Sramota i grehota!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar