
Pristup ženama sa invaliditetom seksualnom i reproduktivnom zdravlju jedan vid prevencije nasilja
Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se širom sveta 3. decembra.

Foto: Pixabay
Institucije se i danas kao i svake godine redovno oglašavaju da ukažu na njihov položaj i barijere sa kojima se svakodnevno susreću, a stvarnih pomaka i sistemskih rešenja godinama unazad skoro da nema.
Samo neki od problema sa kojima se oni suočavaju su diskriminacija, siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost, a pandemija je znatno pogoršala položaj žena sa invaliditetom, gde su one pod povećanim rizikom od nasilja.
Kao jedna od stvari u prevenciji nasilja nad ženama sa invaliditetom, jeste njihova briga o reproduktivnom zdravlju, ali i pristupačne usluge kako bi one mogle redovno da odlaze na ginekološke i druge preglede.
Kako se sve ženama sa invaliditetom mogu približiti ove usluge i učiniti dostupnim, bavimo se u novoj emisiji "Preseci krug", koja ima za cilj da što više žena koje nisu, čuje za ove usluge i počne da ih koristi.
Iako je pravo na reproduktivno zdravlje i porodicu jedno od osnovnih ljudskih prava, garantovano različitim međunarodnim i nacionalnim propisima, ono je i dalje u velikoj meri nedostupno ženama sa invaliditetom. Organizacija za podršku ženama s invaliditetom "Iz kruga Vojvodina" iz Novog Sada aktivno se bavi ovim problemom, te od 2009. godine organizuje odlazak žena sa invaliditetom na ginekološke preglede, ali i radionice o važnosti reproduktivnog zdravlja.
Koordinatorka SOS službe te organizacije Ivana Nikolić Zelić napominje da žene sa invaliditetom imaju iste zdravstvene, reproduktivne i seksualne potrebe, kao i svaka druga žena. Sve žene sa invaliditetom koje žele da idu na ginekološke preglede, mogu da se obrate njihovoj organizaciji.
"Sa Domom zdravlja u Novom Sadu imamo dobru saradnju i organizujemo odlaske žena sa invaliditetom na preglede. Nakon što nam se one jave, kontaktiramo Dom zdravlja koji nam navede prvi slobodan termin, što bude veoma brzo. Ukoliko je ženi potreban prevoz od kuće do Doma zdravlja, to takođe organizujemo i mogu da biraju da li će ići kod doktora ili doktorke. Dom zdravlja na Limanu ima prilagođen hidraulični ginekološki sto, što olakšava pregled žena koje koriste invalidska kolica ili se otežano kreću", objašnjava ona.
Nikolić Zelić ukazuje na primere dobre prakse, kako bi što više žena sa invaliditetom čulo na koje sve načine mogu da koriste dostupne zdravstvene usluge i brinu o svom reproduktivnom zdravlju.
"Sa Populacionim fondom Ujedinjenih nacija realizovali smo projekat na temu unapređivanja seksualnih i reproduktivnih prava žena sa invaliditetom. Prikupljali smo podatke o njihovim iskustvima na planu ostvarivanja tih prava i naša organizacija je sprovela deset fokus grupa sa 105 žena sa invaliditetom. Pokrili smo više gradova u Srbiji, ne samo Novi Sad i Vojvodinu. Bile su uključene i žene koje žive u institucijama, žene sa intelektualnim invaliditetom, kao i Romkinje sa invaliditetom. Jednom nedeljno smo u manjim grupama od po deset žena, od maja do septembra organizovale i obuke za prepoznavanje seksualnog nasilja, što je prošla 41 žena sa invaliditetom", objašnjava naša sagovornica.
Kako dodaje, nakon tih obuka, žene sa invaliditetom iz drugih gradova su se samoinicijativno angažovale i rešile nekoliko problema. Tako su žene u Vranju redovno počele da odlaze na preventivne ginekološke preglede, a budući da je tokom pandemije jedini hidraulični sto bio u crvenoj kovid zoni, nakon njihovog zalaganja, premešten je u zelenu zonu, zahvaljujući čemu su mnoge žene prvi put otišle na ginekološke preglede, za šta se kasnije ispostavilo da je bilo pravovremeno, jer su im ustanovljeni određeni zdravstveni problemi, koje su nastavile da leče.
Takođe, žene sa invaliditetom iz Raške su nakon obuka počele da prikupljaju novac za kupovinu hidrauličnog stola što su, kako dodaje naša sagovornica, mali pomaci, ali veoma značajni.
Žene sa invaliditetom inače nailaze na niz prepreka sa zdravstvenom sistemom, a Ivana Nikolić Zelić objašnjava koji su sve to problemi sa kojima se one najčešće suočavaju.
"Zdravstvene usluge su i dalje nepristupačne, one širom Srbije i dalje imaju arhitektonske barijere za ulazak u domove zdravlja. Medicinska oprema koja se koristi je neadekvatna, ne postoje na svim mestima ginekološki stolovi za žene s invaliditetom, kao ni pristupačni mamografi. Brojne neke stvari koje su važne, njima nisu dostupne", obašnjava Nikolić Zelić, dodajući da je i dalje nedovoljno obučenih zdravstvenih radnika za rad sa ženama sa invaliditetom.
Ona napominje i da žene sa invaliditetom nisu u mogućnosti uvek da biraju izabranog lekara kao ostali građani, već odlaze u domove zdravlja koji su im pristupačni.
Seksualno nasilje je najdelikatniji oblik nasilja koji žena sa invaliditetom može da doživi, posebno ako se dešava u porodici. Obično se povezuje sa incestom i pojavama seksualnog zlostavljanja od strane bliskih osoba, dok je u partnerskim vezama i braku često neprepoznato. Tokom pandemije korona virusa žene sa invaliditetom dodatno su bile zatvorene i potencijalno izložene riziku da budu žrtve silovanja. Koliko je briga o reproduktivnom zdravlju bitna za prevenciju seksualnog nasilja, objašnjava Ivana Nikolić Zelić.
"Mislim da je izuzetno bitno. Tokom rada sa ženama sa invaliditetom smo imali priliku da čujemo da su neke od njih bile žrtve seksualnog nasilja i da najčešće o tome nisu ni sa kim razgovarale, niti su znale kome da se obrate. Neke nisu prepoznale da je to što im se dešava nasilje, mnoge od njih su to povezivale sa svojim invaliditetom. Zato smo na radionicama radili na prepoznavanju nasilja, da to nije samo čin silovanja, već i pokušaj silovanja, neželjeno dodirivanje tela i drugo. Jedna studija pokazuje da se samo tri odsto slučaja nasilja prema ženama sa invaliditetom prijavi, a počionioci su najčešće dobro poznate osobe - partneri. Silovanje u braku često ostaje tabu tema, a dešava se često, te je važno da žene prepoznaj nasilje i znaju kako da se zaštite", objašnjava naša sagovornica.
Seksualnost osoba sa invaliditetom u društvu je tabu tema. Osobe sa invaliditetom zaslužuju prihvatanje svoje seksualnosti, ne samo u zajednici ljudi bez invaliditeta, već i među ostalim osobama sa invaliditetom. Invaliditet ne umanjuje pravo na izražavanje vlastite seksualnosti. To uključuje pravo na venčanje, roditeljstvo, brigu o deci, te pravo na informacije koje će im pomoći da donesu dobru odluku.
Aktivistkinja na polju invalidnosti i psihološkinja Tatjana Stojšić Petković objašnjava da je pojam seksualnosti mnogo širi od onoga kako ga javnost doživljava, posebno kada se govori o ženama sa invaliditetom. Ona kaže da je važno da se žene sa invaliditetom osnaže da imaju pravo na seksualnost.
"Kada kažemo seksualnost, obično se misli na sam čin seksa, na vođenje ljubavi, a seksualnost je mnogo šira. To je doživljaj sopstvenog tela, prepoznavanje zadovoljstva koje naše telo može da oseti, čitav jedan splet emocija i fizičkih reakcija, koji je sastavni deo života. Ako mislite na seksualnost osoba sa invaliditetom, onda to definitivno jeste tabu. Imam utisak da je taj tabu postao još veći nego što je bio ranije, zato što se insistira na određenoj estetici, poželjnoj seksualnosti koja zahteva određen izgled, a osobe sa invaliditetom samim tim što imaju invaliditet, neku poteškoću, bilo da je prilikom kretanja, govora, ili obavljanju nekih najjednostavnijih radnji, koncept njihovog tela i zadovoljavanja osnovnih potreba je drugačiji. Osobe sa invaliditetom se ne doživljavaju kao seksualna bića, a i same osobe sa invaliditetom sebe tako ne doživljavaju", objašnjava ona i dodaje da takva praksa mora da se promeni.
Žene sa invaliditetom suočavaju se sa višestrukim barijerama i kada žele da osnuju porodicu: one se kreću od veoma opštih, koje se odnose na položaj žena sa invaliditetom u društvu, do veoma specifičnih kao što su predrasude prema majkama sa invaliditetom i nedovoljno razvijeni specijalizovani servisi podrške za roditelje sa invaliditetom. One koje žele da postanu majke, nemaju nikakvu podršku države, napominje Tatjana Stojšic Petković.
"Država majčinstvo ne prepoznaje kao nešto čemu treba da pruži podršku. Ako imamo ženu sa paraplegijom ili cerebralnom paralizom, u podizanju deteta joj treba podrška. Ako nema finansijsku mogućnost da plati personalnu asistentkinju, ako nema porodicu koja je sposobna i spretna da joj pomogne, onda je majčinstvo skoro nemoguća misija", napominje naša sagovornica.
Emisiju u celosti poslušajte u nastavku.

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Protest ispred novosadskog suda danas od 11.30h: "Pravda za Bogdana je pravda za sve nas"
18.09.2025.•
0
Studenti u blokadi organizuju danas, 18. septembra ispred zgrade suda protest uz zahtev da se student Fakulteta tehničkih nauka Bogdan Jovičić pusti na slobodu.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 14 beba, među njima i blizanci
18.09.2025.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 14 beba.
Danas u Novom Sadu sunčano i svežije
18.09.2025.•
0
Danas će u Novom Sadu biti nešto svežije i sunčano.
FOTO, VIDEO: Završen protest podrške studentu Bogdanu Jovičiću, blokada Varadinskog mosta kao "uvertira"
17.09.2025.•
9
Protest podrške pritvorenom studentu Fakulteta tehničkih nauka Bogdanu Jovičiću, koji je zbog štrajka glađu prebačen u zatvorsku bolnicu u Beogradu završen je blokadom Varadinskog mosta.
Zbog incidenta na protestu: Tri meseca kućnog pritvora za četvoricu poljoprivrednika
17.09.2025.•
4
Nakon saslušanja, mera kućnog pritvora u trajanju od 90 dana određena je četvorici poljoprivrednika uhapšenih posle protesta u ponedeljak, 15. septembra, u Novom Sadu.
Belić: Analiza studenata nedvosmisleno pokazala da je policija koristila zabranjeni CN gas
17.09.2025.•
13
Profesorka PMF-a Sanja Belić izjavila je da analiza studenata nedvosmisleno pokazuje da je policija u kampusu Univerziteta na protestu 5. septembra "trovala građane, profesore i studente zabranjenim CN gasom".
Novosađani, stiže nam četvrtak: Pripremite se
17.09.2025.•
0
Četvrtak je iza ugla, a Novosađanima donosi svašta lepo i zanimljivo.
Uprava: Student Bogdan Jovičić prebačen u zatvorsku bolnicu
17.09.2025.•
6
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je potvrdila da je student Bogdan Jovičić "kasno popodne" prebačen u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu.
Advokat Kovačević: Sudija potpisao uput za prebacivanje Bogdana u zatvorsku bolnicu u Beogradu
17.09.2025.•
1
Sudija za prethodni postupak potpisala je uput za prebacivanje studenta koji štrajkuje glađu Bogdana Jovičića iz pritvorske jedinice u Novom Sadu u zatvorsku bolnicu u Beogradu.
DS pisao Evropskom sudu za ljudska prava: Život studenta ugrožen, istina o njegovom stanju skrivena
17.09.2025.•
3
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević najavio je da će sutra u Briselu preneti evropskim zvaničnicima da student Bogdan Jovičić u Srbiji štrajkuje glađu i pod kojim uslovima je u pritvoru.
Zborovi i studenti pozivaju večeras na protest podrške studentu Bogdanu Jovičiću
17.09.2025.•
4
Zborovi građana Novog Sada i studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu pozvali su na protest podrške pritvorenom studentu FTN-a Bogdanu Jovičiću koji štrajkuje glađu, večeras u 20 časova u kampusu.
"Informatika" šalje opomene zbog dugovanja: Moguća otplata duga i na rate
17.09.2025.•
1
Javno komunalno preduzeće "Informatika" saopštilo je da je korisnicima svojih usluga poslalo opomene za neizmirene obaveze po osnovu komunalno-stambenih usluga.
Žalbe na račun direktorke policijske škole u Kamenici, ona kaže da sve radi po zakonu
17.09.2025.•
1
Grupa profesora Srednje škole unutrašnjih poslova "Jakov Nenadović" se u otvorenom pismu požalila na stanje u školi. Nasuprot tome, direktorka škole tvrdi da je sve radila po zakonu.
Lanci na nogama studenta tokom sahrane: Neprimereno okolnostima
17.09.2025.•
7
"Biti na sahrani sa lisicama na nogama je nešto što predstavlja ponižavajuće postupanje u odnosu na to lice", smatra advokat i nekadašnji zamenik zaštitnika građana Miloš Janković.
Održana komemoracija povodom smrti Slavka Obadova
17.09.2025.•
0
Komemoracija povodom smrti džudiste i olimpijska Slavka Obadova održana je u amfiteatru Spensa.
Akademski plenum: Vesić bez lisica i pritvora, student okovan na sahrani oca
17.09.2025.•
5
Fotografije studenta FTN-a koji je sa lancima na nogama doveden na sahranu oca šokirale su javnost, ali i još jednom pokazale pravo lice ove vlasti, poručuju iz Akademskog plenuma.
Student Bogdan Jovičić još nije prebačen u zatvorsku bolnicu u Beogradu, najavljen protest za sutra
17.09.2025.•
8
Student iz Novog Sada Bogdan Jovičić, koji u pritvoru štrajkuje glađu, još uvek nije prevezen u Specijalnu zatvorsku bolnicu Centralnog zatvora u Beogradu. Prvobitna informacija je bila da je prevezen.
"Pravda za Bogdana je pravda za sve nas": Protest u četvrtak ispred zgrade novosadskog suda
17.09.2025.•
3
Studenti u blokadi organizuju protest u četvrtak, 18. septembra, ispred zgrade suda zahtevajući puštanje na slobodu studenta FTN-a Bogdana Jovičića.
Apel dela zaposlenih FTN: Pustiti studenta Jovičića da se brani sa slobode
17.09.2025.•
2
Deo zaposlenih na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu poslao je apel u vezi sa studentom Bogdanom Ilićem koji štrajkuje glađu, a koji je potpisao preko 150 zaposlenih FTN-a.
Još sutra svežije u Novom Sadu, a onda i preko 30 stepeni
17.09.2025.•
0
Pred Novosađanima je nekoliko sunčanih dana, skoro bez oblačka, a još sutra će biti svežije, pa sledi topliji period.
Uprava o novosadskom studentu u lancima: Civilizovano ispoštovan hrišćanski obred
17.09.2025.•
17
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde oglasila se u vezi sa tim što je student FTN-a Bogdan Jovičić, koji je već mesec dana u pritvoru, na sahranu svog oca doveden sa lancima na nogama.
Komentari 2
Marija
Markovic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar