Bajić: Generalica Jelena Trivan pucala sebi u nogu vičući "juriš", ali na koga?

Loša je taktika da se skoro svi filmski stvaraoci koji su ukazali na hirovitu odluku UO Filmskog centra Srbije etiketiraju kao disidenti, cenzori, otpadnici, kao bogati reditelji koji pljačkaju narod.
To je za Nova.rs rekao reditelj i profesor FDU Darko Bajić.
Svi "samoprozvani disidenti imaju po nekoliko filmova podržanih od strane države, pa ko ih onda cenzuriše", bila je "odbrana" predsednice Upravnog odbora Filmskog centra Srbije Jelene Trivan na skandal koji je izazvala odluka tela kojim predsedava da suprotno preporuci svoje komisije i bez obrazloženja ne dodeli finansijska sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića.
Kao jedan od osnivača Filmskog centra Srbije i inicijator formiranja brojnih filmskih asocijacija, i svojevremeno predsednik UO FCS, reditelj i profesor FDU Darko Bajić, osvrćući se na buru u javnosti koja se podigla zbog poništavanja Pozivnog konkursa za eminentne reditelje, ističe u razgovoru za Nova.rs da je za "Jelenu Trivan film samo prolazna politička avantura".
 
"A za moje kolege i za mene to je ceo naš život. Nešto se mislim, šta bi se desilo velikom Živojinu Žiki Pavloviću da danas snima. Da li bi konkurs na kome bi učestvovao sa filmovima 'Hajka', 'Buđenje pacova', 'Kad budem mrtav i beo' bio poništen", rekao je Bajić.
 
On podseća da je po važećim propisima Komisija ta koja odlučuje o kreativnom delu projekta, a Upravni odbor samo o finansijskom.
 
"Postavlja se pitanje po kom osnovu je UO FCS-a (u čiju nadležnost, logično, ne spada čitanje scenarija), poništio izbor Komisije koju čine eminentni filmski stručnjaci, izabrani, upravo od tog tela. Ako je Jelena Trivan želela da postane generalica filmske scene, zašto je pucala sama sebi u nogu i viknula 'juriš'? Na koga? Da li je moguće da su filmski stvaraoci, njeni stvarni neprijatelji?, kaže Bajić.
 
Reditelj naglašava da je svakom građaninu Srbije po Ustavu zagarantovano pravo na rad. Takođe, izrada filma je skupa i da zato u celoj Evropi postoji stimulacija produkcije nacionalnih kinematografija.
 
Napominje i da se sredstva za stimulaciju kinematografije Srbije izdvajaju iz budžeta Srbije i da su to pare poreskih obveznika namenjena kulturi. Ali, i da kroz stimulaciju producent dobija samo deo (od 30 do 70 odsto) potreban za produkciju filma. I na kraju da je stvaranje filmskog dela stvaranje nacionalnog dobra.
 
"Nismo mi otpadnici, mi smo filmska scena Srbije, čiji filmovi su najgledaniji u regionu i nižu uspehe i nagrade u svetu", kazao je on.
 
Ceo razgovor Nove.rs sa Bajićem možete pročitati OVDE.
  • Dušanov

    22.12.2021 10:38
    Zakonik
    Poturice su uvek bile gore od Turaka
  • @Nizina

    22.12.2021 09:54
    @Transfer blama
    "Demokrate a nemate transfer blama znajući da je Trivanka bila kod vas, ..."

    Prvo - kakve veze ima Bajić sa "demokratama"? Drugo, ko su ti tačno te "demokrate"? Treće, Trivanka je "bila kod" Tadića, koji je politički prošao kako je prošao zato što je bio to što je bio (i nije se i dalje naučio pameti, ali to je druga priča). Dokle ćete podrigušojedci da spominjete "demokrate" i "žute", kad je dve trećine tih "žutih" odavno u SNS?
  • Običan građanin

    22.12.2021 09:45
    Hvala!
    Šta god su dotakli- upropastili su.
    Hvala g-dinu Bajiću na hrabrosti da javno reaguje i suprostavi se takmičenju u dodvoravanju i isticanju u ovom naprednjačkom ludilu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Počinje popis belih roda u Srbiji

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je danas da će od 22. aprila do 31. maja raditi prvi krug popisa belih roda u Srbiji, a u drugom krugu popisivaće rode od 17. juna do 15. jula.