Srbija kupuje sopstveno zlato: Ko profitira?
Srbija, vođena svetskim trendom kupuje zlato i uvećava devizne rezerve kako bi se osigurala u vreme krize, a na tome zarađuje kineska kompanija.
Foto: Pixabay
Ziđin od 2018. ima većinski udeo u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor (RTB Bor) koji jedini eksploatiše rudu zlata u Srbiji. Tako Srbija, zlato koje se nalazi na njenoj teritoriji, kupuje od kineske kompanije, piše Radio slobodna Evropa.
Sam predsednik države je, najavljujući u martu dodatnu kupovinu zlata, naveo da je reč o "našem zlatu". On je tada naveo i da je za njega "od Kineza" tražio popust.
"Kupićemo dodatno našeg zlata po najpovoljnijim cenama, tražio sam od Kineza da nam daju i po nižoj ceni, tri odsto od najniže moguće", izjavio je Aleksandar Vučić 2. marta.
Krovna monetarna javna institucija, Narodna banka Srbije (NBS), na upit Radija slobodna Evropa (RSE), navodi da domaće zlato od Ziđina kupuje po tržišnim cenama, što je slučaj i kada se zlato kupuje u inostranstvu.
Zlato od Ziđina po tržišnoj ceni
Prema podacima NBS, od kada je kineski Ziđin preuzeo rukovođenje rudnikom, Srbija je od te kompanije otkupila preko 5,7 tona zlata u vrednosti od 276,9 miliona evra. U inostranstvu je u istom periodu kupila 12 tona dragocenog metala.
"Otkupna cena zlata proizvedenog u Srbiji se za svaku pojedinačnu kupovinu zasniva na tržišnoj ceni zlata u američkim dolarima na Londonskoj berzi (LBMA – London Bullion Market Association)", navode u NBS.
U proteklih deset godina, Srbija je i više nego udvostručila svoje devizne rezerve u zlatu. Sa 15,3, koliko je imala 2012, na 38,2 tone, koliko ima danas u trezoru.
U NBS ističu da zlato u ukupnim deviznim rezervama danas učestvuje sa 14,4 odsto.
Srpsko zlato u kineskim rukama
Ekonomista i konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević kaže za RSE da bi u okolnostima veće potražnje za zlatom i u vreme kada se okrenula kupovini zlata, za Srbiju bilo bolje da ga sama eksploatiše.
"Svakako bi bilo bolje da kao zemlja koja više od sto godina ima rudarenje zlata i bakra, da mi dobijamo zlato ispod naše površine nego što to dajemo drugima", kaže Kovačević.
Kovačević ističe i da je Srbija trebalo više da ulaže u obrazovanje kadra za istraživanje i eksploataciju ruda.
Ziđin je inače po sporazumu dužan da sve proizvedene količine zlata prvo ponudi na prodaju Narodnoj banci Srbije. Tek ako ta institucija odbije, kompanija može da dobije dozvolu za izvoz zlata.
U izveštaju te firme se navodi da svo zlato koje Ziđin proizvede prodaje isključivo Narodnoj banci Srbije, i naplaćuje ga na dan isporuke.
Kovačević ukazuje na to da je međunarodna ekonomija sve više podređena međunarodnim geostrateškim interesima. Tako je i sa ratom u Ukrajini zlato dobilo na popularnosti.
"Mnoge zemlje su to naslutile i mnoge zemlje odavno kupuju zlato i pre ovog sukoba", ističe Kovačević.
'Zlato kao sigurna luka'
Na rast potražnje za zlatom na svetskom tržištu uticala je prvo pandemija, ukazuje u razgovoru za RSE Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.
Rat u Ukrajini je doprineo tome da se centralne banke u cilju osiguravanja svojih deviznih rezervi okrenu zlatu, u svetlu energetske, zatim i najavljene ekonomske krize.
"Zlato ipak drži vrednost, to je ono što mi kažemo 'sigurna luka', ili 'sigurno utočište' u tim nemirnim vremenima", kaže Grubišić.
On pojašnjava da se u mirnodopskim vremenima i bez krize centralne banke drže hartija od vrednosti, od kojih mogu da ubiraju kamate i na njima zarađuju.
Zlato se tradicionalno drži u sefovima inostranih banaka, a u vreme nestabilnosti zemlje ga povlače i kako bi se osigurale da u slučaju krize mogu da ga koriste.
Dodaje da Srbija sa povećanom kupovinom zlata prati trendove vodećih ekonomskih sila.
"Taj trend najviše vuku najveće centralne banke i to je ono što smo mogli da vidimo još od 2020, već od korone, kako najveće centralne banke, poput Razvojne banke Saveta Evrope CEB, japanske, evropske, engleske... povećavaju učešće zlata i taj trend smo ispratili i mi, potpuno prirodno i logično."
Taj trend će se nastaviti, ocenjuje Grubišić, i ističe da je povećana potražnja uticala na porast cene zlata na svetskom tržištu.
Koliko zlata ima Srbija u nalazištima?
Po proizvodnji zlata Srbija trenutno zauzima drugo mesto na evropskom kontinentu, navodi za RSE direktor Geološkog zavoda Srbije Dragoman Rabrenović. Ističe da su najznačajnija ležišta i polja zlata u istočnoj Srbiji.
"Pre dve decenije procenjeno je da u Srbiji ima oko 300 tona zlata. Posle najnovijih istraživanja količina bi mogla biti i duplo veća", navodi Rabrenović.
Koliko je ono vredno teško je proceniti, ukazuje Rabrenović, jer se zlato ne eksploatiše samo, već uz druge mineralne resurse poput bakra, olova, cinka.
Geološka istraživanja nalazišta zlata na teritoriji Srbije od 1945. do 2000. radile su uglavnom domaće kompanije, da bi od 2000. to bilo povereno stranim kompanijama.
"Odmah posle sankcija država uopšte nije imala sredstava da uđe u proces istraživanja, pa su uglavnom angažovane strane kompanije, koje su unele svoj kapital", kaže Rabrenović.
U Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije za RSE navode da overene rezerve zlata u ležištu Čukaru Peki iznose 116 tona, dok je procena da se u kompletnom ležištu koje je u fazi istraživanja nalazi oko 750 tona zlata.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
MUP: Turski vozač kamiona za mesec dana napravio 80 prekršaja, kažnjen sa 2,5 miliona dinara
20.11.2025.•
4
Niška saobraćajna policija zaustavila je pedesetdevetogodišnjeg državljanina Turske koji je vozeći kamion "mercedes" u prethodnih 28 dana napravio 80 prekršaja.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - za prave znalce
20.11.2025.•
16
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Radna grupa za izradu zakona roditelj-negovatelj biće formirana u decembru
20.11.2025.•
2
Radna grupa za izradu nacrta Zakona roditelj-negovatelj biće formirana u decembru, saopšteno je danas.
Istoričar Zavoda za zaštitu: Traže da izbrišemo Generalštab iz registra kulturnih dobara, prete otkazima
20.11.2025.•
10
Zaposlenima u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture je poručeno da će, ukoliko ne izbrišu kompleks Generalštaba iz registra kulturnih dobara snositi posledice, kaže istoričar u Zavodu Nenad Lajbenšperger.
Proglašena vanredna situacija u Vranju zbog izlivanja reka
20.11.2025.•
0
Na teritoriji Vranja i Vranjske Banje proglašena je vanredna situacija zbog izlivanja Južne Morave, kao i opasnosti od daljeg širenja poplavnog talasa i izlivanja drugih reka i kanala, javljaju Južne vesti.
Napao vlasnika menjačnice i ukrao mu torbu sa 100.000 evra
20.11.2025.•
1
Kruševačka policija uhapsila je M.K. (36) iz okoline Prokuplja, osumnjičenog za razbojništvo.
Uhapšene zbog sumnje da su menjale recepte i oštetile apoteku za skoro pet miliona dinara
20.11.2025.•
0
Policija je uhapsila O.N. (45) i S.P. (46) zaposlene u jednoj apoteci u Bajinoj Bašti zbog sumnje da su oštetile tu apoteku za oko 4.909.000 dinara.
VIDEO: Napadnuta ekipa N1 kod "Ćacilenda", razbijena im je kamera
20.11.2025.•
2
Jedan muškarac napao je ekipu televizije N1 koja je snimala nedaleko od Skupštine Srbije i šatorskog naselja u kojem se nalaze pristalice vlasti.
VIDEO: Protest studenata i građana "Kojim tokom ide TOK?", predato pismo glavnom tužiocu
20.11.2025.•
2
Studenti u blokadi predali su pismo upozorenja glavnom tužiocu za organizovani kriminal Mladenu Nenadiću.
Stručnjaci: Jovanov traži da se zaštita skine sa još 15 spomenika kulture, pa i sa zgrade Vlade Srbije
20.11.2025.•
35
Predsednik poslaničkog kluba "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" u Skupštini Srbije Milenko Jovanov zatražio je da Skupština po hitnom postupku donese "autentično" tumačenje člana 9. leks specijalis zakona.
Ministarstvo poljoprivrede: Kontrola hrane pokazala da je ogromna većina proizvoda bezbedna
20.11.2025.•
3
Rezultati novog monitoringa bezbednosti hrane u Srbiji pokazuju da je ogromna većina proizvoda bezbedna za upotrebu, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Mladić uhapšen jer je na pešačkom u Nišu "audijem" usmrtio starijeg čoveka i pobegao
20.11.2025.•
0
Niška policija uhapsila je V. S. (18) iz tog grada zbog sumnje da je 19. novembra na pešačkom prelazu upravljajući "audijem" usmrtio 70-godišnjeg pešaka.
Šoškić o NIS-u: Kao društvo nismo sposobni da gazdujemo državnom imovinom
20.11.2025.•
6
Profesor Ekonomskog fakulteta i nekadašnji guverner NBS Dejan Šoškić, govoreći o NIS-u, ocenio je da je ključni problem što mi "nismo, kao društvo, sposobni da kvalitetno gazdujemo sa državnom imovinom".
Vučić: Rusi pregovaraju sa tri partnera o NIS-u, ne možemo insistirati da Srbija ima pravo preče kupovine
20.11.2025.•
48
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da zna za tri partnera sa kojima Rusi pregovaraju o prodaji svog dela NIS-a i da se nada će oni završiti taj posao.
Uredba o ograničenju marži: Trgovinski lanci umesto da spuste cene neke i povećale
20.11.2025.•
25
Od septembra, kada je na snagu stupila Uredba za ograničenje marži trgovinama, ne samo da nije došlo do smanjenja cena, već su neke značajno i povećane.
Tri pešaka poginula samo tokom jučerašnjeg dana: Policija apeluje na sve da obrate više pažnje
20.11.2025.•
1
Tri pešaka poginula su juče u razmaku od par sati, od toga dva na teritoriji opštine Ub i jedan na teritoriji Niša.
Određen pritvor za devetoro od 18 osumnjičenih koji su u Novom Sadu falsifikovali 300 dokumenata
20.11.2025.•
4
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor devet osoba koje su osumnjičene da su falsifikovale više od 300 dokumenata.
Preminuo Branislav Ivković, ministar tokom Miloševićeve vlasti
20.11.2025.•
0
Branislav Ivković, bivši ministar, političar i profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu, preminuo je u 72. godini.
Najveći botovski skandali tokom SNS vlasti: Od "Valtera" do napada na naloge studenata
20.11.2025.•
13
Prethodnih dana zabeleženo je više digitalnih napada na studentske naloge na društvenim mrežama, koje prati veliki broj građana.
Bursać: Studenti i opozicija neće biti na istoj listi jer bi tako izgubili više glasova nego što bi privukli
20.11.2025.•
17
Viši naučni savetnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać ocenio je da opozicija i studenti neće ići na zajedničkoj listi na narednim izborima.
Komentari 27
Pera
Crni
G pen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar