
Separacija otpada u Srbiji: Odvajali, ne odvajali, sve se "sruči u isti kontejner"
U Srbiji se godišnje proizvede dva i po miliona tona komunalnog otpada, a reciklira se tek 10 odsto.

Foto: 021.rs
Nelegalno odlaganje otpada zagađuje vode, zemljište i hranu i, posledično, negativno utiče na zdravlje stanovništva. Izostanak separacije i reciklaže predstavlja propuštenu priliku za domaću privredu.
U najnovijem izdanju emisije "Eko grad" razgovarali smo sa generalnim sekretarom Udruženja reciklera Srbije Markom Vučenovićem i sa članom organizacije Inženjeri zaštite životne sredine Igorom Jezdimirovićem.
Igor Jezdimirović iz organizacije Inženjeri zaštite životne sredine, za početak, za 021.rs objašnjava da pravilna separacija počinje primarnom selekcijom otpada.
"Otpad se tokom vremena toliko promenio u odnosu na ono što smo navikli u nekom prethodnom periodu da sada sadrži mnogo različitih materija. Primarna selekcija nam omogućava da onaj deo odgovornosti koji mi, kao proizvođači otpada, imamo uradimo na pravi način, tačnije da odvojimo plastiku za plastiku, staklo za staklo, limenku za limenku i na taj način omogućimo da proces prikupljanja otpada i njegove reciklaže bude mnogo jednostavniji", navodi.
Dodaje da, ako radimo kao danas - stavimo sav otpad u jednu kesu i bacimo ga u kontejner - njegovo razdvajanje postaje mnogo teže nego kada to uradimo u primarnoj selekciji.
"U primarnoj selekciji, kada postoji određena infrastruktura koja to omogućava, vi možete da sačuvate kvalitet te sirovine, tačnije da taj papir ne mešate sa drugom vrstom otpada i na taj način njega ne uništite. Isto tako, da ne mešate staklo sa ostalim vrstama otpada i onda zagadite ili polomite to staklo, a zagadite one druge vrste otpada koje bi mogle da budu reciklirane. Zato je primarna selekcija važna, jer nam ona omogućava da sačuvamo kvalitete koje taj otpad ima i ponovo upotrebimo", objašnjava Jezdimirović.
Marko Vučenović priču za 021.rs započinje zakonskim rešenjima koja postoje. Kako kaže, separacija je donekle zakonski regulisana kada je reč o opasnom otpadu, ali primena nije najefikasnija. Zakon je, dodaje, samo deo šireg problema.
"Prvo treba napomenuti da Zakon o upravljanju otpadom već obavezuje na odvajanje opasnog otpada. Dakle, tu ne pričamo sad o separaciji otpada u komunalnom smislu, nego o opasnom otpadu u domaćinstvu i to se često zaboravlja ili se želi zaboraviti. Dakle, zakon zabranjuje mešanje opasnog otpada sa komunalim otpadom, a ukoliko se to desi, nalaže razdvajanje, ako je to ekonomski isplativo. Ako ne, onda se sav taj pomešani otpad smatra opasnim. Naravno u svim sistemu dolazi do propusta, ali kod nas nije reč o propustima nego o pravilu. U komunalnom otpadu kod nas se može pronaći sve, uključujući električni i elektronski otpad i baterije, upravo iz razloga nedovoljno izgrađene infrastrukture", ističe.
Naglašava da je separacija otpada jedan od preduslova za uspostavljanje ekonomičnog i efikasnog sistema sakupljanja otpada, a koje je onda preduslov za efikasno upravljanje otpadom.
Kako kaže, Zakon predviđa da se opasan otpad iz domaćinstva predaje u centre za sakupljanje otpada, odnosno reciklažna dvorišta, ako postoje, ili, ako ne postoje, da se predaje ovlašćenom pravnom licu na upravljanje.
Prečesto se teret zagađenja nastalog usled neodgovornog upravljanja otpadom svaljuje na građane, otud i brojne kampanje za podizanje svesti. Ironija te situacije je da, i kada bi građani propisno odvojili komunalni otpad, on bi svakako završio na istoj gomili. Vučenović navodi da praktična primena separacije praktično ne postoji, te da to ne može biti isključiva odgovornost građana.
"Na praktičnom nivou stvar je veoma jasna. Da bi uopšte imalo smisla govoriti o separaciji otpada potrebno je imati uređen sistem upravljanja otpadom ili da je uspostavljanje takvog sistema izvesno. Tada ima smisla uošte počinjati sa edukacijom građana. U ovoj zemlji je poslednjih godina organizovano desetine i stotine projekata na temu jačanja svesti građana, što je zaista promašena kategorija... To je jedna potpuno besmislena rabota. Mi te takozvane svesti građana imamo 'i viška'... Građanski aktivizam treba da bude usmeren na lokalne vlasti. Kada pričamo o komunalnom otpadu, tu je odgovornost", objašnjava Vučenović.
Jezdimirović je saglasan sa tvrdnjom da ovo nije isključiva odgovornost građana i ocenjuje da je najveći deo odgovornosti na lokalnim samoupravama.
"Upravljanje komunalnim otpadom je, pre svega, odgovornost jedinica lokalne samouprave. U skladu sa planovima koje je Srbija donela, jedinice lokalne samouprave se udružuju u regione, kako bi uspeli da troškove koji postoje za upravljanje otpadom podjednako podele. Ono što je ključno jeste da se unapredi infrastruktura, sa jedne strane, i sa druge strane da građani poštuju tu infrastrukturu koja postoji", ističe Jezdimirović.
Kako navodi, ne možemo od građana očekivati da oni rade primarnu selekciju otpada, ako nemaju kante u koje mogu da bace taj odvojeni otpad.
"Ne možemo očekivati da oni to rade ako mi to posle sve sručimo u isti kontejner", naglašava.
Našeg sagovornika iz Udruženja reciklera, Marka Vučenovića, pitali smo da li je, uz sve ove prepreke moguće uvesti separaciju otpada na lokalnom nivou.
"Moguće je uvesti sistem, uz dovoljno znanja i volje. Mi imamo primere lokalnih samouprava koje imaju privatne operatere već godinama, poput Leskovca i Kikinde. I tamo naravno ima problema, ali situacija je dakako bolja nego u većem delu zemlje, gde imate praktično nekontrolisano odlaganje otpada na takozvane gradske deponije koje nisu ništa drugo nego divlje deponije, samo je neko odredio gde će to divljaštvo da se realizuje", smatra Vučenović.
Kako kaže, u poslednje vreme je Sremska Mitrovica primer pokušaja uvođenja odgovornog upravljanja otpadom, što je svakako za pohvalu. Dodaje da postoje problemi sa tim što se ta regionalna deponija predugo pravila i da nije bila do kraja zaokružena od samog početka.
"Ipak, oni su edukaciju radili kako treba. Oni su u te projekte edukacije ušli onda kada zaista planiraju da uspostave taj sistem", navodi.
Tu su i primeri pojedinih država u regionu, odnosno načini na koji su oni uspešno ili delimično uspešno rešili ovo pitanje. Vučenović kao najsvežiji primer pominje konkretno glavni grad Republike Hrvatske.
"Zagreb je sad trenutno najaktuelniji u regionu. Kod njih se po novom modelu plaćaju dve stavke: jedna je mesečni paušal za odvoženje otpada, a dodatni trošak je kupovina vreća za mešani komunalni otpad, čime se građani stimulišu da vrše separaciju otpada", navodi i dodaje da, ipak, nigde situacija nije sjajna.
Suštinski problem svuda je hiperprodukcija otpada, smatra Vučenović.
Strategija upravljanja otpadom za period od 2019. do 2024. godine redviđa prelazak sa koncepta regionalnih sanitarnih deponija na model regionalnih centara za upravljanje otpadom, što znači odvojeno prikupljanje, separaciju otpada i reciklažu, kao i tretiranje nereciklabilnog otpada. Mnogi od ovih postupaka trebalo je već da budu primenjeni, a posledice odlaganja osećaju građani, smatra naš sagovornik iz Inženjera zaštite životne sredine Igor Jezdimirović.
"Stanje koje mi imamo u Srbiji kada je u pitanju upravljanje otpadom zasniva se na srednjovekovnom principu 'pokupi i baci na jedno mesto'. Takav način upravljanja otpadom ostavlja značajne posledice na životnu sredinu, a samim tim iz životne sredine te posledice prelaze na naše zdravlje", naglašava.
Podseća da je nedavno gorela novosadska deponija, te da je tokom 2021. godine zvanično zabeleženo 1.715 požara na deponijama širom Srbije.
"Na taj način, stvoreno je zagađenje koje direktno utiče na naše zdravlje. Kada govorimo o uticaju otpada, pre svega govorimo o uticaju deponija koje nisu na adekvatan način obezbeđene, a životna sredina nije zaštićena od njihovog uticaja. Te deponije utiču na zagađenje vazduha, zagađenje vode, na biljke i životinje i trajno gubimo kvalitet zemljišta na kome se nalaze", kaže Jezdimirović za 021.rs.
Tako se, ističe, gube i potencijali koji postoje kada su u pitanju recikliranje i kompostiranje.
Jezdimirović zaključuje za 021.rs da su dve stvari ključne za rešavanje problema odlaganja otpada u Srbiji.
"Jedno je to da se nateraju donosioci odluka da pitanje upravljanja otpadom shvate kao značajno pitanje za zaštitu zdravlja građana i da zato što pre naprave infrastrukturu koja je neophodna. Sa druge strane, izuzetno je bitno da građani, kada se takav sistem uvede, počnu da ga ga poštuju i čuvaju infrastrukturu koja je postavljena. Samo na taj način možemo da imamo održiv sistem upravljanja otpadom koji ima relativno prihvatljive troškove za sve nas", zaključuje naš sagovornik.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u emisiji emitovanoj u okviru serijala "Eko grad" na Radiju 021.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Bivši Nestorovićev poslanik organizovao sastanak evropskih ekstremnih desničara u Beogradu
05.05.2025.•
11
Narodni poslanik "Mi - glasi iz naroda" Dragan Stanojević početkom marta u Beogradu organizovao je sastanak političara koji zastupaju "esktremno desnu ideologiju", preneli su mediji.
Popović (SSP) pitala Dačića o kampu ispred Doma Narodne skupštine Srbije
05.05.2025.•
0
Narodna poslanica Stranke slobode i pravde Mila Popović postavila je poslaničko pitanje ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačičiću u vezi sa "skupom" ispred Narodne skupštine Srbije gde su šatori.
Premijer Macut i rektori državnih univerziteta nastavljaju razgovore u četvrtak
05.05.2025.•
1
Premijer Đuro Macut i rektori državnih univerziteta, čiji je deo studenata u blokadi, nastaviće razgovore u četvrtak, 8. maja.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja za početak nedelje
05.05.2025.•
2
Nova radna nedelja je pred nama, a tu je i novi 021.rs dnevni kviz.
Odblokirani RTS ugostio direktora Bujoševića: Javni servis neutralan, cilj protesta rušenje vlasti
05.05.2025.•
4
Generalni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević izjavio je da RTS jeste neutralan i poručio da, ako je on prepreka da se televizija "vrati narodu" - ta prepreka je "rešena za jedan dan".
Studenti Filozofskog u blokadi posetili Kosovsku Mitrovicu: Srbi sa Kosova zaboravljeni
05.05.2025.•
0
Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Beogradu ocenili su posle posete Kosovskoj Mitrovici "da su Srbi sa Kosova i Metohije u velikoj meri zaboravljeni od strane sunarodnika iz ostatka Srbije".
Posle 54 dana u pritvoru i štrajka glađu: Srđan Žunić na slobodi
05.05.2025.•
6
Srđan Žunić, osnivač pokreta Ujedinjeni narod Srbije, pušten je iz pritvora u kojem se nalazio od 14. marta.
Španski list o odluci Evropskog suda o zvučnom oružju: "Uređaj je aktiviran tokom 15 minuta tišine"
05.05.2025.•
7
Evropski sud za ljudska prava izdao je privremenu meru kojom poziva Srbiju da spreči upotrebu "zvučnih oružja" ili sličnih uređaja za kontrolu mase, nakon tvrdnji da je korišćen na protestu 15. marta.
Medicinski fakultet u Beogradu od danas u štrajku, studenti pozvali na solidarnost
05.05.2025.•
0
Studenti u blokadi Medicinskog fakutleta u Beogradu saopštili da je taj fakultet od danas u štrajku i pozvali zaposlene na drugim visokoškolskim ustanovama da na isti način stanu uz svoje studente.
Sutra očekivane gužve u saobraćaju - savetuju se oprez i strpljenje
05.05.2025.•
1
Javno preduzeće Putevi Srbije saopštilo je da se u utorak, 6. maja, zbog proslave Đurđevdana, očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na putevima u Srbiji.
Todorović: Sindikati i studenti usaglašavaju predlog izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku
05.05.2025.•
5
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda Dragan Todorović izjavio je da se sa sindikatima i studentima usaglašava zajednički predlog izmena Zakona o radu i Zakona o štrajku.
Poslanici EP sutra o izveštaju za Srbiju: Studentski zahtevi u skladu sa reformama koje se očekuju
05.05.2025.•
3
Srbija na putu ka članstvu u EU i dalje mora da unapredi unutrašnji politički dijalog, sprovede reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, ali to nije sve.
Učenici Ekonomske škole u Leskovcu vratili se u školske klupe, uz skraćene časove
05.05.2025.•
0
Nakon blokade i prelaska na onlajn nastavu, učenici i nastavnici Ekonomske škole "Đuka Dinić" iz Leskovca danas su se vratili redovnoj nastavi u školskim učionicama.
Carinici uhvatili krijumčara na aerodromu: Prtljag pun aparata za elektrostimulaciju organizma
05.05.2025.•
1
Carinski službenici su u subotu, 3 maja na aerodromu Nikola Tesla, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj jednog putnika da u prtljagu prokrijumčari 10 aparata za elektrostimulaciju organizma.
Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama
05.05.2025.•
1
Ministarstvo prosvete pripremilo je izmene i dopune pravilnika koje predviđaju da školska godina može biti produžena za najviše pet dana za osnovne škole, 20 dana za srednje i 25 za gimanzije.
Advokat Lakić: Predsednik Vučić u SAD počinio više teških krivičnih dela i diplomatski skandal
05.05.2025.•
36
Advokat Nikola Lakić izjavio je da je za vreme koje je proveo u Majamiju Aleksandar Vučić počinio nekoliko teških krivičnih dela.
Raspisan konkurs za specijalce: "Mlade čeka plata od 240.000 dinara i uzbudljiva karijera"
05.05.2025.•
10
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su konkurs za prijem u 72. brigadu za specijalne operacije, navodeći da buduće pripadnike čeka početna plata od oko 240.000 dinara i uzbudljiva karijera.
Miroslav Aleksić saslušan u policiji po prijavi direktora PIO fonda
05.05.2025.•
2
Predsednik NPS Miroslav Aleksić dao je iskaz u policiji u vezi sa istražnim postupkom po krivičnoj prijavi koju je protiv njega podneo direktor PIO fonda Relja Ognjenović.
Zaposleni u pravosuđu u potpunom štrajku
05.05.2025.•
2
Zaposleni u pravosudnim institucijama širom Srbije stupili su danas u potpuni štrajk zbog višegodišnjeg ignorisanja njihovih zahteva.
Deo javnosti ne veruje da je Vučić bolestan: "Liči na opravdanje učenika koji želi da izbegne test"
05.05.2025.•
44
Vest da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglo prekinuo posetu SAD usled zdravstvenih razloga naišla je na nevericu dela javnosti.
Ni iz 11. pokušaja: Ponovo prekinuta konstitutivna sednica Skupštine Kosova
05.05.2025.•
0
Poslanici Skupštine Kosova ni danas nisu izabrali predsednika i petoricu potpredsednika parlamenta pa proces konstituisanja parlamenta, započet 15. aprila, nije završen ni iz 11. pokušaja.
Komentari 10
@/
/
prvo srbija treba da se smisli.
plastiku samo za meso a sve ostalo u staklene case.
dzaba papirne kese u lidlu kada je sve ostalo plastika
Savica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar