Separacija otpada u Srbiji: Odvajali, ne odvajali, sve se "sruči u isti kontejner"
U Srbiji se godišnje proizvede dva i po miliona tona komunalnog otpada, a reciklira se tek 10 odsto.
Foto: 021.rs
Nelegalno odlaganje otpada zagađuje vode, zemljište i hranu i, posledično, negativno utiče na zdravlje stanovništva. Izostanak separacije i reciklaže predstavlja propuštenu priliku za domaću privredu.
U najnovijem izdanju emisije "Eko grad" razgovarali smo sa generalnim sekretarom Udruženja reciklera Srbije Markom Vučenovićem i sa članom organizacije Inženjeri zaštite životne sredine Igorom Jezdimirovićem.
Igor Jezdimirović iz organizacije Inženjeri zaštite životne sredine, za početak, za 021.rs objašnjava da pravilna separacija počinje primarnom selekcijom otpada.
"Otpad se tokom vremena toliko promenio u odnosu na ono što smo navikli u nekom prethodnom periodu da sada sadrži mnogo različitih materija. Primarna selekcija nam omogućava da onaj deo odgovornosti koji mi, kao proizvođači otpada, imamo uradimo na pravi način, tačnije da odvojimo plastiku za plastiku, staklo za staklo, limenku za limenku i na taj način omogućimo da proces prikupljanja otpada i njegove reciklaže bude mnogo jednostavniji", navodi.
Dodaje da, ako radimo kao danas - stavimo sav otpad u jednu kesu i bacimo ga u kontejner - njegovo razdvajanje postaje mnogo teže nego kada to uradimo u primarnoj selekciji.
"U primarnoj selekciji, kada postoji određena infrastruktura koja to omogućava, vi možete da sačuvate kvalitet te sirovine, tačnije da taj papir ne mešate sa drugom vrstom otpada i na taj način njega ne uništite. Isto tako, da ne mešate staklo sa ostalim vrstama otpada i onda zagadite ili polomite to staklo, a zagadite one druge vrste otpada koje bi mogle da budu reciklirane. Zato je primarna selekcija važna, jer nam ona omogućava da sačuvamo kvalitete koje taj otpad ima i ponovo upotrebimo", objašnjava Jezdimirović.
Marko Vučenović priču za 021.rs započinje zakonskim rešenjima koja postoje. Kako kaže, separacija je donekle zakonski regulisana kada je reč o opasnom otpadu, ali primena nije najefikasnija. Zakon je, dodaje, samo deo šireg problema.
"Prvo treba napomenuti da Zakon o upravljanju otpadom već obavezuje na odvajanje opasnog otpada. Dakle, tu ne pričamo sad o separaciji otpada u komunalnom smislu, nego o opasnom otpadu u domaćinstvu i to se često zaboravlja ili se želi zaboraviti. Dakle, zakon zabranjuje mešanje opasnog otpada sa komunalim otpadom, a ukoliko se to desi, nalaže razdvajanje, ako je to ekonomski isplativo. Ako ne, onda se sav taj pomešani otpad smatra opasnim. Naravno u svim sistemu dolazi do propusta, ali kod nas nije reč o propustima nego o pravilu. U komunalnom otpadu kod nas se može pronaći sve, uključujući električni i elektronski otpad i baterije, upravo iz razloga nedovoljno izgrađene infrastrukture", ističe.
Naglašava da je separacija otpada jedan od preduslova za uspostavljanje ekonomičnog i efikasnog sistema sakupljanja otpada, a koje je onda preduslov za efikasno upravljanje otpadom.
Kako kaže, Zakon predviđa da se opasan otpad iz domaćinstva predaje u centre za sakupljanje otpada, odnosno reciklažna dvorišta, ako postoje, ili, ako ne postoje, da se predaje ovlašćenom pravnom licu na upravljanje.
Prečesto se teret zagađenja nastalog usled neodgovornog upravljanja otpadom svaljuje na građane, otud i brojne kampanje za podizanje svesti. Ironija te situacije je da, i kada bi građani propisno odvojili komunalni otpad, on bi svakako završio na istoj gomili. Vučenović navodi da praktična primena separacije praktično ne postoji, te da to ne može biti isključiva odgovornost građana.
"Na praktičnom nivou stvar je veoma jasna. Da bi uopšte imalo smisla govoriti o separaciji otpada potrebno je imati uređen sistem upravljanja otpadom ili da je uspostavljanje takvog sistema izvesno. Tada ima smisla uošte počinjati sa edukacijom građana. U ovoj zemlji je poslednjih godina organizovano desetine i stotine projekata na temu jačanja svesti građana, što je zaista promašena kategorija... To je jedna potpuno besmislena rabota. Mi te takozvane svesti građana imamo 'i viška'... Građanski aktivizam treba da bude usmeren na lokalne vlasti. Kada pričamo o komunalnom otpadu, tu je odgovornost", objašnjava Vučenović.
Jezdimirović je saglasan sa tvrdnjom da ovo nije isključiva odgovornost građana i ocenjuje da je najveći deo odgovornosti na lokalnim samoupravama.
"Upravljanje komunalnim otpadom je, pre svega, odgovornost jedinica lokalne samouprave. U skladu sa planovima koje je Srbija donela, jedinice lokalne samouprave se udružuju u regione, kako bi uspeli da troškove koji postoje za upravljanje otpadom podjednako podele. Ono što je ključno jeste da se unapredi infrastruktura, sa jedne strane, i sa druge strane da građani poštuju tu infrastrukturu koja postoji", ističe Jezdimirović.
Kako navodi, ne možemo od građana očekivati da oni rade primarnu selekciju otpada, ako nemaju kante u koje mogu da bace taj odvojeni otpad.
"Ne možemo očekivati da oni to rade ako mi to posle sve sručimo u isti kontejner", naglašava.
Našeg sagovornika iz Udruženja reciklera, Marka Vučenovića, pitali smo da li je, uz sve ove prepreke moguće uvesti separaciju otpada na lokalnom nivou.
"Moguće je uvesti sistem, uz dovoljno znanja i volje. Mi imamo primere lokalnih samouprava koje imaju privatne operatere već godinama, poput Leskovca i Kikinde. I tamo naravno ima problema, ali situacija je dakako bolja nego u većem delu zemlje, gde imate praktično nekontrolisano odlaganje otpada na takozvane gradske deponije koje nisu ništa drugo nego divlje deponije, samo je neko odredio gde će to divljaštvo da se realizuje", smatra Vučenović.
Kako kaže, u poslednje vreme je Sremska Mitrovica primer pokušaja uvođenja odgovornog upravljanja otpadom, što je svakako za pohvalu. Dodaje da postoje problemi sa tim što se ta regionalna deponija predugo pravila i da nije bila do kraja zaokružena od samog početka.
"Ipak, oni su edukaciju radili kako treba. Oni su u te projekte edukacije ušli onda kada zaista planiraju da uspostave taj sistem", navodi.
Tu su i primeri pojedinih država u regionu, odnosno načini na koji su oni uspešno ili delimično uspešno rešili ovo pitanje. Vučenović kao najsvežiji primer pominje konkretno glavni grad Republike Hrvatske.
"Zagreb je sad trenutno najaktuelniji u regionu. Kod njih se po novom modelu plaćaju dve stavke: jedna je mesečni paušal za odvoženje otpada, a dodatni trošak je kupovina vreća za mešani komunalni otpad, čime se građani stimulišu da vrše separaciju otpada", navodi i dodaje da, ipak, nigde situacija nije sjajna.
Suštinski problem svuda je hiperprodukcija otpada, smatra Vučenović.
Strategija upravljanja otpadom za period od 2019. do 2024. godine redviđa prelazak sa koncepta regionalnih sanitarnih deponija na model regionalnih centara za upravljanje otpadom, što znači odvojeno prikupljanje, separaciju otpada i reciklažu, kao i tretiranje nereciklabilnog otpada. Mnogi od ovih postupaka trebalo je već da budu primenjeni, a posledice odlaganja osećaju građani, smatra naš sagovornik iz Inženjera zaštite životne sredine Igor Jezdimirović.
"Stanje koje mi imamo u Srbiji kada je u pitanju upravljanje otpadom zasniva se na srednjovekovnom principu 'pokupi i baci na jedno mesto'. Takav način upravljanja otpadom ostavlja značajne posledice na životnu sredinu, a samim tim iz životne sredine te posledice prelaze na naše zdravlje", naglašava.
Podseća da je nedavno gorela novosadska deponija, te da je tokom 2021. godine zvanično zabeleženo 1.715 požara na deponijama širom Srbije.
"Na taj način, stvoreno je zagađenje koje direktno utiče na naše zdravlje. Kada govorimo o uticaju otpada, pre svega govorimo o uticaju deponija koje nisu na adekvatan način obezbeđene, a životna sredina nije zaštićena od njihovog uticaja. Te deponije utiču na zagađenje vazduha, zagađenje vode, na biljke i životinje i trajno gubimo kvalitet zemljišta na kome se nalaze", kaže Jezdimirović za 021.rs.
Tako se, ističe, gube i potencijali koji postoje kada su u pitanju recikliranje i kompostiranje.
Jezdimirović zaključuje za 021.rs da su dve stvari ključne za rešavanje problema odlaganja otpada u Srbiji.
"Jedno je to da se nateraju donosioci odluka da pitanje upravljanja otpadom shvate kao značajno pitanje za zaštitu zdravlja građana i da zato što pre naprave infrastrukturu koja je neophodna. Sa druge strane, izuzetno je bitno da građani, kada se takav sistem uvede, počnu da ga ga poštuju i čuvaju infrastrukturu koja je postavljena. Samo na taj način možemo da imamo održiv sistem upravljanja otpadom koji ima relativno prihvatljive troškove za sve nas", zaključuje naš sagovornik.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u emisiji emitovanoj u okviru serijala "Eko grad" na Radiju 021.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Hag suđenje Šešelju i njegovim saradnicima prepušta Srbiji
19.04.2024.•
0
Mehanizam u Hagu odlučio je da predmet protiv lidera radikala Vojislava Šešelja i četvoro njegovih saradnika prepusti pravosuđu u Srbiji.
Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva u Kruševcu
19.04.2024.•
0
Kruševačka policija rasvetlila je pokušaj ubistva i uhapsila N.T. (45) iz tog grada.
Lazović: Nećemo da prepustimo bez borbe sudbinu Beograda i drugih gradova
19.04.2024.•
0
Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta navodi da je na sastanku koalicije "Srbija protiv nasilja" utvrđen većinski stav da se učestvuje na beogradskim i lokalnim izborima.
Stano: Formiranje ZSO je bitno, izostanak će izazvati posledice
19.04.2024.•
0
Formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) je od bitne važnosti i jedno od najhitnijih pitanja, a izostanak toga će izazvati posledice, izjavio je portparol Evropske komisije Peter Stano.
"Srbija protiv nasilja": Pet prema četiri glasa za izlazak na izbore
19.04.2024.•
0
Za izlazak na lokalne izbore, koji su raspisani za 2. jun, večeras je na sastanku članica koalicije "Srbija protiv nasilja" glasalo pet stranaka, dok su protiv bile četiri.
Vučić: Ove godine nabavka 4.500 dronova za vojsku, moguća kupovina i od firme Željka Mitrovića
19.04.2024.•
18
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti da ulaže u modernizaciju vojske i najavio mogućnost da oprema bude kupljena od kompanije Željka Mitrovića.
"Zajedno": Ne učestvujemo na izborima 2. juna
19.04.2024.•
14
Stranka "Zajedno" je večeras odlučila da ne učestvuje na lokalnim izborima raspisanim za 2. jun.
Tužilac: Još nismo dobili izveštaj o smrti brata osumnjičenog za ubistvo male Danke
19.04.2024.•
1
Tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru Miodrag Canović rekao je da još uvek nije stigao zapisnik o obdukciji tela D.D, brata osumnjičenog za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić.
Nedelja sećanja na 'Ribnikar', Dubonu i Malo Orašje od 7. do 10. maja
19.04.2024.•
1
Ministarstvo prosvete pozvalo je sve škole u Srbiji da organizuju Nedelju sećanja i zajedništva, kao znak poštovanja za žrtve masovnih ubistava u školi "Vladislav Ribnikar", u Duboni i Malom Orašju.
Voz u Batajnici zapalio tinejdžer, dan ranije lomio sedišta i prozore
19.04.2024.•
9
Policija je rasvetlila paljenje vagona "BG voza" koje se dogodilo u četvrtak uveče u Batajnici.
Zaključak veštaka: Brat osumnjičenog za ubistvo male Danke umro u policiji od posledica batinanja
19.04.2024.•
45
D.D. (40), brat jednog od osumnjičenih za smrt dvogodišnje Danke Ilić, umro je nasilnom smrću u policijskoj stanici u Boru, ustanovljeno je veštačenjem Instituta za sudsku medicinu u Beogradu.
Fizički napao dečaka koji je biciklom oborio ženu i dete - tereti se za nasilničko ponašanje
19.04.2024.•
14
Policija će podneti krivičnu prijavu protiv tridesetsedmogodišnjeg muškarca koji se tereti za nasilničko ponašanje.
Uvek između demokratije i autokratije: Zbog čega Srbija "pada" na svim listama sloboda
19.04.2024.•
6
Jedna od rado korišćenih propagandnih alatki vlasti poslednjih godina je razbacivanje statističkim podacima.
Poslanica Nastasja Baković podnela ostavku
19.04.2024.•
0
Odbor Skupštine Srbije za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja danas je konstatovao da je narodna poslanica Nastasja Baković (25) podnela ostavku na tu funkciju.
Lekar i kozmetičarka zadržani u Beogradu: Kod pacijentkinje došlo do deformiteta stopala
19.04.2024.•
0
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je policija donela rešenje o zadržavanju lekara opšte prakse i kozmetičarke u specijalističkoj lekarskoj ordinaciji "Beomedikus" u Beogradu.
VIDEO: Dolovac pobegla od novinara - ambasadori "ljudski štit"
19.04.2024.•
30
Republička tužiteljka Zagorka Dolovac je još jednom izbegla pitanja novinara.
Čak 40 odsto učenika u Srbiji ne sluša šta nastavnici govore na časovima: Šta su razlozi?
19.04.2024.•
12
Čak 40 odsto učenika na većini časova ne sluša šta nastavnici govore i to je najveći disciplinski problem u školama u Srbiji, pokazao je poslednji ciklus PISA 2022 istraživanja.
VIDEO: Pogledajte reakciju Brnabić dok političar iz RS priča o "pederskoj EU" i "roditelju 1 i 2"
19.04.2024.•
61
Ana Brnabić našla se na bini jučerašnjeg skupa "Srpska te zove" u Banjaluci u trenutku dok je političar Darko Banjac govorio kako neće u "pedersku EU", "roditelja 1 i roditelja 2".
Jovanović: Isuviše kasno da se ispune uslovi za poštene izbore 2. juna
19.04.2024.•
12
Predsednik Nove demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Miloš Jovanović ocenio je danas da je isuviše kasno da se ispune elementarni uslovi za "koliko-toliko" poštene izbore koji bi se održali 2. juna.
Priveden Sergej Trifunović
18.04.2024.•
64
Glumac Sergej Trifunović priveden je nakon što je kod njega pronađena marihuana, nezvanično saznaje Nova.rs.
Gradonačelnik Novog Pazara otkazao vatromete, pokrenut postupak raskida ugovora
18.04.2024.•
0
Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac otkazao je ranije ugovorenu organizaciju vatrometa za Ramazanski bajram, Dan grada i Kurban bajram.
Komentari 10
@/
/
prvo srbija treba da se smisli.
plastiku samo za meso a sve ostalo u staklene case.
dzaba papirne kese u lidlu kada je sve ostalo plastika
Savica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar