
Separacija otpada u Srbiji: Odvajali, ne odvajali, sve se "sruči u isti kontejner"
U Srbiji se godišnje proizvede dva i po miliona tona komunalnog otpada, a reciklira se tek 10 odsto.

Foto: 021.rs
Nelegalno odlaganje otpada zagađuje vode, zemljište i hranu i, posledično, negativno utiče na zdravlje stanovništva. Izostanak separacije i reciklaže predstavlja propuštenu priliku za domaću privredu.
U najnovijem izdanju emisije "Eko grad" razgovarali smo sa generalnim sekretarom Udruženja reciklera Srbije Markom Vučenovićem i sa članom organizacije Inženjeri zaštite životne sredine Igorom Jezdimirovićem.
Igor Jezdimirović iz organizacije Inženjeri zaštite životne sredine, za početak, za 021.rs objašnjava da pravilna separacija počinje primarnom selekcijom otpada.
"Otpad se tokom vremena toliko promenio u odnosu na ono što smo navikli u nekom prethodnom periodu da sada sadrži mnogo različitih materija. Primarna selekcija nam omogućava da onaj deo odgovornosti koji mi, kao proizvođači otpada, imamo uradimo na pravi način, tačnije da odvojimo plastiku za plastiku, staklo za staklo, limenku za limenku i na taj način omogućimo da proces prikupljanja otpada i njegove reciklaže bude mnogo jednostavniji", navodi.
Dodaje da, ako radimo kao danas - stavimo sav otpad u jednu kesu i bacimo ga u kontejner - njegovo razdvajanje postaje mnogo teže nego kada to uradimo u primarnoj selekciji.
"U primarnoj selekciji, kada postoji određena infrastruktura koja to omogućava, vi možete da sačuvate kvalitet te sirovine, tačnije da taj papir ne mešate sa drugom vrstom otpada i na taj način njega ne uništite. Isto tako, da ne mešate staklo sa ostalim vrstama otpada i onda zagadite ili polomite to staklo, a zagadite one druge vrste otpada koje bi mogle da budu reciklirane. Zato je primarna selekcija važna, jer nam ona omogućava da sačuvamo kvalitete koje taj otpad ima i ponovo upotrebimo", objašnjava Jezdimirović.
Marko Vučenović priču za 021.rs započinje zakonskim rešenjima koja postoje. Kako kaže, separacija je donekle zakonski regulisana kada je reč o opasnom otpadu, ali primena nije najefikasnija. Zakon je, dodaje, samo deo šireg problema.
"Prvo treba napomenuti da Zakon o upravljanju otpadom već obavezuje na odvajanje opasnog otpada. Dakle, tu ne pričamo sad o separaciji otpada u komunalnom smislu, nego o opasnom otpadu u domaćinstvu i to se često zaboravlja ili se želi zaboraviti. Dakle, zakon zabranjuje mešanje opasnog otpada sa komunalim otpadom, a ukoliko se to desi, nalaže razdvajanje, ako je to ekonomski isplativo. Ako ne, onda se sav taj pomešani otpad smatra opasnim. Naravno u svim sistemu dolazi do propusta, ali kod nas nije reč o propustima nego o pravilu. U komunalnom otpadu kod nas se može pronaći sve, uključujući električni i elektronski otpad i baterije, upravo iz razloga nedovoljno izgrađene infrastrukture", ističe.
Naglašava da je separacija otpada jedan od preduslova za uspostavljanje ekonomičnog i efikasnog sistema sakupljanja otpada, a koje je onda preduslov za efikasno upravljanje otpadom.
Kako kaže, Zakon predviđa da se opasan otpad iz domaćinstva predaje u centre za sakupljanje otpada, odnosno reciklažna dvorišta, ako postoje, ili, ako ne postoje, da se predaje ovlašćenom pravnom licu na upravljanje.
Prečesto se teret zagađenja nastalog usled neodgovornog upravljanja otpadom svaljuje na građane, otud i brojne kampanje za podizanje svesti. Ironija te situacije je da, i kada bi građani propisno odvojili komunalni otpad, on bi svakako završio na istoj gomili. Vučenović navodi da praktična primena separacije praktično ne postoji, te da to ne može biti isključiva odgovornost građana.
"Na praktičnom nivou stvar je veoma jasna. Da bi uopšte imalo smisla govoriti o separaciji otpada potrebno je imati uređen sistem upravljanja otpadom ili da je uspostavljanje takvog sistema izvesno. Tada ima smisla uošte počinjati sa edukacijom građana. U ovoj zemlji je poslednjih godina organizovano desetine i stotine projekata na temu jačanja svesti građana, što je zaista promašena kategorija... To je jedna potpuno besmislena rabota. Mi te takozvane svesti građana imamo 'i viška'... Građanski aktivizam treba da bude usmeren na lokalne vlasti. Kada pričamo o komunalnom otpadu, tu je odgovornost", objašnjava Vučenović.
Jezdimirović je saglasan sa tvrdnjom da ovo nije isključiva odgovornost građana i ocenjuje da je najveći deo odgovornosti na lokalnim samoupravama.
"Upravljanje komunalnim otpadom je, pre svega, odgovornost jedinica lokalne samouprave. U skladu sa planovima koje je Srbija donela, jedinice lokalne samouprave se udružuju u regione, kako bi uspeli da troškove koji postoje za upravljanje otpadom podjednako podele. Ono što je ključno jeste da se unapredi infrastruktura, sa jedne strane, i sa druge strane da građani poštuju tu infrastrukturu koja postoji", ističe Jezdimirović.
Kako navodi, ne možemo od građana očekivati da oni rade primarnu selekciju otpada, ako nemaju kante u koje mogu da bace taj odvojeni otpad.
"Ne možemo očekivati da oni to rade ako mi to posle sve sručimo u isti kontejner", naglašava.
Našeg sagovornika iz Udruženja reciklera, Marka Vučenovića, pitali smo da li je, uz sve ove prepreke moguće uvesti separaciju otpada na lokalnom nivou.
"Moguće je uvesti sistem, uz dovoljno znanja i volje. Mi imamo primere lokalnih samouprava koje imaju privatne operatere već godinama, poput Leskovca i Kikinde. I tamo naravno ima problema, ali situacija je dakako bolja nego u većem delu zemlje, gde imate praktično nekontrolisano odlaganje otpada na takozvane gradske deponije koje nisu ništa drugo nego divlje deponije, samo je neko odredio gde će to divljaštvo da se realizuje", smatra Vučenović.
Kako kaže, u poslednje vreme je Sremska Mitrovica primer pokušaja uvođenja odgovornog upravljanja otpadom, što je svakako za pohvalu. Dodaje da postoje problemi sa tim što se ta regionalna deponija predugo pravila i da nije bila do kraja zaokružena od samog početka.
"Ipak, oni su edukaciju radili kako treba. Oni su u te projekte edukacije ušli onda kada zaista planiraju da uspostave taj sistem", navodi.
Tu su i primeri pojedinih država u regionu, odnosno načini na koji su oni uspešno ili delimično uspešno rešili ovo pitanje. Vučenović kao najsvežiji primer pominje konkretno glavni grad Republike Hrvatske.
"Zagreb je sad trenutno najaktuelniji u regionu. Kod njih se po novom modelu plaćaju dve stavke: jedna je mesečni paušal za odvoženje otpada, a dodatni trošak je kupovina vreća za mešani komunalni otpad, čime se građani stimulišu da vrše separaciju otpada", navodi i dodaje da, ipak, nigde situacija nije sjajna.
Suštinski problem svuda je hiperprodukcija otpada, smatra Vučenović.
Strategija upravljanja otpadom za period od 2019. do 2024. godine redviđa prelazak sa koncepta regionalnih sanitarnih deponija na model regionalnih centara za upravljanje otpadom, što znači odvojeno prikupljanje, separaciju otpada i reciklažu, kao i tretiranje nereciklabilnog otpada. Mnogi od ovih postupaka trebalo je već da budu primenjeni, a posledice odlaganja osećaju građani, smatra naš sagovornik iz Inženjera zaštite životne sredine Igor Jezdimirović.
"Stanje koje mi imamo u Srbiji kada je u pitanju upravljanje otpadom zasniva se na srednjovekovnom principu 'pokupi i baci na jedno mesto'. Takav način upravljanja otpadom ostavlja značajne posledice na životnu sredinu, a samim tim iz životne sredine te posledice prelaze na naše zdravlje", naglašava.
Podseća da je nedavno gorela novosadska deponija, te da je tokom 2021. godine zvanično zabeleženo 1.715 požara na deponijama širom Srbije.
"Na taj način, stvoreno je zagađenje koje direktno utiče na naše zdravlje. Kada govorimo o uticaju otpada, pre svega govorimo o uticaju deponija koje nisu na adekvatan način obezbeđene, a životna sredina nije zaštićena od njihovog uticaja. Te deponije utiču na zagađenje vazduha, zagađenje vode, na biljke i životinje i trajno gubimo kvalitet zemljišta na kome se nalaze", kaže Jezdimirović za 021.rs.
Tako se, ističe, gube i potencijali koji postoje kada su u pitanju recikliranje i kompostiranje.
Jezdimirović zaključuje za 021.rs da su dve stvari ključne za rešavanje problema odlaganja otpada u Srbiji.
"Jedno je to da se nateraju donosioci odluka da pitanje upravljanja otpadom shvate kao značajno pitanje za zaštitu zdravlja građana i da zato što pre naprave infrastrukturu koja je neophodna. Sa druge strane, izuzetno je bitno da građani, kada se takav sistem uvede, počnu da ga ga poštuju i čuvaju infrastrukturu koja je postavljena. Samo na taj način možemo da imamo održiv sistem upravljanja otpadom koji ima relativno prihvatljive troškove za sve nas", zaključuje naš sagovornik.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u emisiji emitovanoj u okviru serijala "Eko grad" na Radiju 021.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Putarina skuplja od petka: Ovo su detaljni iznosi
02.07.2025.•
0
Putarina će u Srbiji od petka, 4. jula biti skuplja oko 4,2 odsto po kilometru.
Govori na Vidovdan za neke išli previše udesno: Nacionalizam zbog datuma ili kontra Vučiću?
02.07.2025.•
0
Vidovdanski protesti na ulice su izveli veliki broj ljudi. Neki od govora doveli su do iritacija u regionu i nedoumica u zemlji.
MUP o jučerašnjim blokadama: Legitimisano skoro 1.000 osoba, privedene 72
02.07.2025.•
0
Policija je protekle noći širom Srbije proverila identitet ukupno 976 osoba, dok su 72 osobe dovedene do službenih prostorija, saopštio je MUP.
Više studenata i građana privedeno protekle noći u Nišu, deo njih dobio prekršajne kazne
02.07.2025.•
0
Neformalna grupa studenata niškog Univerziteta je saopštila da je tokom noćašnjih protesta i blokada u tom gradu uhapšeno više studenata i građana.
VIDEO: Prostorije SNS na Voždovcu zasute balegom
02.07.2025.•
3
Prostorije Srpske napredne stranke na Voždovcu sinoć su zasute balegom.
Blokade se nastavljaju i postaju intenzivnije: Koliko smo daleko od vanrednog stanja?
02.07.2025.•
10
Zarad zaštite javnog reda i mira ministar unutrašnjih poslova može da naloži privremeno ograničavanje ili zabranu kretanje na određenim objektima, određenim područjima ili na javnim mestima.
Ruski desničarski filozof Dugin: Vučiću je došao kraj
02.07.2025.•
16
Ruski desničarski filozof Aleksandar Dugin izjavio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izgubio legitimitet i da svi Srbi žele njegov odlazak sa vlasti.
Mala PIO statistika: Gde je u Srbiji najviša, a gde najniža prosečna penzija
02.07.2025.•
2
U Srbiji je u aprilu bilo 1.657.668 penzionera, što je za 119 više nego u decembru prošle godine a za 6.353 više nego u decembru 2023. godine, kada ih je bilo 1.651.315.
Objavljeni preliminarni rezultati izbora u Kosjeriću: SNS ima jedan mandat više od opozicije
02.07.2025.•
14
Republička izborna komisija objavila je preliminarne rezultate lokalnih izbora u Kosjeriću.
Počele da važe nove energetske oznake za uređaje: Ukidaju se A+, A++ i A+++
02.07.2025.•
4
Od 1. jula na tržištu Evropske unije važe nove energetske oznake za električne uređaje.
Kako da znate da je put kojim vozite u probnom radu: Država navela u izmenjenoj uredbi
02.07.2025.•
3
Patrole vatrogasaca, policije, hitne pomoći i još niz ekipa za koje u prvi mah ne znate ko su, koje dežuraju uz novu deonicu puta mogli bi da budu siguran znak da je taj drum - u probnoj upotrebi.
Ministarstvo: Za podršku zaposlenima u pravosuđu biće 40 odsto prihoda od sudskih taksi
01.07.2025.•
1
Ministar pravde Srbije Nenad Vujić je izjavio da izmene Zakona o sudskim taksama predviđaju da 40 odsto prihoda od taksi bude usmereno na direktnu podršku zaposlenima u pravosudnoj administraciji.
Profesor Marinković: Ako neko napada ustavno uređenje onda je to Vučić
01.07.2025.•
12
Studenti ne vrše nikakav napad na ustavno uređenje, izjavio je profesor Pravnog fakulteta Tanasije Marinković.
Vučević: Naša lista pobedila blokadersku u Kosjeriću
01.07.2025.•
32
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević proglasio je večeras pobedu liste "Ne damo Srbiju - Aleksandar Vučić" na ponovljenom glasanju na biračkom mestu 25 u Kosjeriću.
Evropska komisija demantuje Vučića: Sa Fon der Lajen imao usputni razgovor
01.07.2025.•
24
Evropska komisija demantovala je predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je imao "dug razgovor" sa predsednicom EK Ursulom fon der Lajen u Sevilji.
Blokade saobraćaja širom Srbije
01.07.2025.•
2
Studenti u blokadi i građani nastavili su i danas blokade saobraćajnica u gradovima, treći dan nakon vidovdanskog protesta na Trgu Slavija u Beogradu.
Crta: U Kosjeriću vladalo skoro opsadno stanje
01.07.2025.•
16
Izbori koji se održavaju u atmosferi straha, izuzetno visokih tenzija i pod pretnjom nasilja ne mogu se smatrati slobodnim, saopštila je Crta.
Na Dorćolu uhapšen student fizike, građani legitimisani
01.07.2025.•
0
Svi građani na blokadi na Dorćolu su legitimisani, uručeni su im zapisnici, a uhapšen je student fizike Miloš Ilić, koga je policija odvela policijskim automobilom.
Ranka Savić: Svi sindikati da se slože i pozovu članstvo na obustavu rada
01.07.2025.•
14
Svi sindikati u Srbiji moraju da se slože sa zahtevom studenata i pozovu svoje članstvo u obustavu rada, izjavila je predstavnica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić.
Komentari 10
@/
/
prvo srbija treba da se smisli.
plastiku samo za meso a sve ostalo u staklene case.
dzaba papirne kese u lidlu kada je sve ostalo plastika
Savica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar