Moderni zelenaši svoje pozajmice štite ugovorima
Zbog novčanih pozajmica od zelenaša mnogi građani dovedeni su do prosjačkog štapa.
Foto: Pixabay
Neki od dužnika su, nažalost, sebi oduzeli i život jer nisu mogli da izdrže pritisak i pretnje. S druge strane, slučaj uhapšenog D. S. pokazuje primer čoveka koji više nije mogao da trpi zelenašku torturu, i kada je dobio pretnje da će mu na kuću doći opasni kriminalci da uteraju dug, ubio je "zelenaša", piše Politika.
D. S. (47) uhapšen je u prošlog vikenda u Obrenovcu nakon što je u iznajmljenom stanu u kom živi nožem ubio Č. Lj. (71) koji mu je pozajmio novac uz kamatu.
Prema nezvaničnim saznanjima, D. S. ranije je pozajmio od Č. Lj. 1.000 evra, i uz zelenašku kamatu. U dogovorenom roku mu je vratio ukupno 3.000 evra. Međutim, Č. Lj. je, navodno, nastavio da traži pare od D. S., pa mu je ovaj u naletu besa zabio nož u grudi, a onda se predao policiji.
Sagovornici "Politike" koji su sarađuju sa Centrom za razvoj građanskog društva "Protekta", sa sedištem u Nišu, i pružaju besplatnu pravnu pomoć, a imaju i psihosocijalni centar za besplatnu pomoć žrtvama zelenašenja, kažu da zelenaški kriminal itekako postoji i da je to jedna vrsta organizovanog kriminala o kojem se malo piše u medijima, a nažalost, naša je svakodnevica.
Dr Vladan Radivojević, psihijatar, kaže za "Politiku" da su različiti putevi ulaska u svet zelenaškog kriminala sa strane dužnika.
"Ljudi sa kojima najviše radim su oni koji zbog svoje psihopatologije, odnosno zbog svog duševnog stanja, uđu u takve relacije. Najčešće su to ljudi koji su zavisnici od psioaktivnih supstanci koji ulaze u dugove ili ono što je najčešće danas, to su kockari. Postoji i takozvano 'biznis zelenašenje', to su ljudi koji, na primer, hoće da pokrenu neki biznis pa odu kod 'pouzdanog čoveka' - prijatelja od prijatelja, od kojeg dobiju novac. I onda su na putu bez povratka", kaže Radivojević.
Čovek u terapiji psihijatru priča sve. Ali, ljudi koji su u dugovima lažu čak i psihijatra.
"Ponekad tek u petom, šestom mesecu terapije dođem do informacije da je čovek dužan zelenašu i da je dobar deo te patologije koju ima, uglavnom depresivnog spektra, ustvari posledica direktnog problema. On nije bolestan čovek, već ima realan problem zbog kog ne može da spava i zbog čega mora da laže i najmilije pa čak da laže i psihijatra", zaključuje dr Radivojević.
Pritisak zelenaša na dužnike je raznolik - od otvorenih pretnji, do pretnji porodici do stalnog podsećanja na dug. Zelenaši nekako uspevaju sebe da učine neuhvatljivim i moćnijim od sistema i policije. Koliko se ova vrsta ilegalnog biznisa raširila u Srbiji svedoči i činjenica da savremeni zelenaši svoje pozajmice štite ugovorima, uz pomoć advokata i notara.
Pravnik Igor Milosavljević kaže za "Politiku" da se ljudi iz cele Srbije u velikom broju javljaju "Protekti" zbog problema sa zelenašima.
"Ono što je uvreženo u ramišljanju naših ljudi, naročito kod osoba koje pozajmljuju novac, to je činjenica da se fokusiraju samo na jednog zelenaša, maltene kao da taj čovek jedini ima novac i kao da ima monopol nad pozajmljivanjem novca", kaže Milosavljević.
Svaki čovek kada bi se raspitao, našao bi barem 10 do 15 osoba koje bi mu pozajmile novac pod drugim uslovima ili mnogo korektnije od zelenaša.
"Drugi problem je što se kod nas ljudi baš i ne raspituju o čoveku od kog pozajmljuju ozbiljan novac. Da li je nasilan, da li je bio u zatvoru, da li je bio deo neke ekipe... to su podaci koji dosta znače za neke moguće potencijalne probleme sa njim. Niko od njih kada pozajmljuje novac i dobije ugovor od zelenaša nije rekao - hej, sačekaj, ja ću ovaj ugovor prvo da odnesem advokatu da pogleda, da li je ovo okej po mene ili nije", zaključuje pravnik Milosavljević.
Centar za razvoj građanskog društva "Protekta" iz Niša pruža besplatnu pravnu pomoć u slučajevima zelenašenja, a građani koji imaju ovaj problem mogu da se jave za savet ili zakažu sastanak na broj telefona 060 141 1180.
U psihosocijalnom centru za besplatnu pomoć žrtvama zelenašenja radi psihijatar, a telefon za zakazivanje pomoći je 061 270 9102.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vanredna sednica Vlade Srbije u subotu: Tema dva formalna zahteva SAD
21.01.2026.•
4
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će se, na predstojećoj vanrednoj sednici Vlade Srbije, za koju je potvrdio da će biti održana u subotu, razgovarati o "dva formalna zahteva Sjedinjenih Američkih Država".
Protesti širom Srbije: Podrška Novom Sadu i profesorki Kleut
21.01.2026.•
2
Protesti podrške, a nakon nasilja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, održavaju se u više gradova u Srbiji.
"Personalizovane sankcije za SNS": Lazović predlaže, Vučić se ne slaže
21.01.2026.•
10
Opozicioni poslanik Zeleno-levog fronta najavio je da će od Evropske komisije tražiti "personalizovane sankcije" za zvaničnike vladajuće Srpske napredne stanke (SNS) zbog "represije i kriminala".
SSP: Kućni pritvor i zabrana društvenih mreža Čedomiru Stojkoviću najflagrantnije kršenje ljudskih prava
21.01.2026.•
1
Stranka slobode i pravde saopštila je da je advokatu Čedomiru Stojkoviću određen kućni pritvor uz elektronski nadzor zbog snimanja podkasta koji objavljuje na Jutjubu.
FOTO: Izgoreo kabinet tužioca TOK-a koji vodi slučaj "Nadstrešnica"
21.01.2026.•
23
Jedna kancelarija koja je oštećena u požaru na poslednjem spratu zgrade Specijalnog suda u Beogradu, koje koristi Tužilaštvo za organizovani kriminal, jeste i ona tužioca koji radi na istrazi u slučaju "Nadstrešnica".
Završena današnja sednica Skupštine, nastavak u četvrtak
21.01.2026.•
0
Skupštinska sednica na kojoj se raspravlja o 25 tačaka, među kojima je pet pravosudnih zakona, završena je nešto posle 18 časova, a nastavak je najavljen za sutra od 10 časova.
Portparol EK: Izmene pravosudnih zakona netransparentne, potrebne konsultacije
21.01.2026.•
1
Evropska unija upoznata je sa predloženim izmenama ključnih pravosudnih zakona, kaže portparol Evropske komisije.
Ustavni sud ponovo razmatra zakonitost izbora za članove Visokog saveta tužilaštva
21.01.2026.•
2
Ustavni sud Srbije će ponovo razmotriti zakonitost izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva (VST).
Šabić: Ispitivanje porekla imovine nije stvar pogađanja, već obaveza Poreske uprave
21.01.2026.•
5
Advokat i pravni analitičar Rodoljub Šabić ocenio je da pitanje porekla imovine nije stvar bilo čijeg prihvatanja, neprihvatanja, ili pogađanja, niti tema atraktivna samo u eventualnoj predizbornoj kampanji.
Jugoimport prodajom imovine Etiopije u Beogradu pokušava da dođe do 225 evra miliona duga
21.01.2026.•
6
Preduzeće Jugoimport-SDPR pokušava da prodajom pokretnih stvari Etiopije namiri dug te države za vojnu opremu koja joj je isporučena osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka.
U Loznici za naknadu štete zbog nestanka struje stiglo 180 prijava
21.01.2026.•
2
Načelnik gradske uprave Loznice Milorad Matić izjavio je da je pristiglo 180 prijava za naknadu štete nastale usled nestanka električne energije.
Dačić: Glupost je tvrdnja da o svemu odlučuje Vučić, to bi značilo da je ovde diktatura
21.01.2026.•
84
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su "gluposti" tvrdnje da o svemu pa i postavljenjima u policiji odlučuje predsednik države Aleksandar Vučić, čime se kaže da je ovde "diktatura".
Kosovo dobilo poziv da uđe u Trampov "Odbor za mir", Osmani objavila da je "duboko počastvovana"
21.01.2026.•
7
Predsednica Kosova Vjosa Osmani objavila je na mreži "X" da je američki predsednik Donalnd Tramp poslao poziv Kosovu da bude jedna od zemalja osnivača budućeg Odbora za mir.
Srbija se ponovo nije usaglasila sa odlukama EU o Rusiji i Belorusiji
21.01.2026.•
5
Srbija se ponovo nije usaglasila sa četiri deklaracije koje je EU usvojila, a tiču se produženja sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini i uvođenja novog kritertijuma za sankcionisanje osoba iz Belorusije.
Rad bez plate i pretnje deportacijom: Šta se dešava sa egipatskim radnicima u Srbiji?
21.01.2026.•
12
Egipatski radnici koji su radili na gradilištima u Beogradu, Novom Sadu, Zlatiboru i Boru tvrde da mesecima nisu dobijali zarade, i ističu da nije bilo reakcija iz institucija.
Nedeljkov: Rejting vlasti na niskom nivou, više od 60 odsto građana traži izbore
21.01.2026.•
14
Programski direktor Crte Raša Nedeljkov kaže da je podrška vlasti porema istraživanjima ove organizacije u jednom "konstantno niskom nivou" i jedino gde postoji velika podrška je - podrška za promene.
Premijer, profesor, lekar u državnoj i privatnoj praksi: Šta sve radi Đuro Macut i ima li ičeg spornog?
21.01.2026.•
25
Studenti medicine u blokadi zamerili su predsedniku Vlade Đuru Macutu da više vremena provodi radeći brojne druge poslove od premijerskog.
Vučić: Vojska Srbije će sledeće godine biti među 50 najmoćnijih na svetu
21.01.2026.•
48
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da veruje će Vojska Srbije u narednoj godini biti među 50 najmoćnijih svetskih armija po indeksu koji objavljuje portal Global Firepower.
Skup "Zajedno uz studente" u subotu u Beogradu: Okupljanje u malo drugačijem formatu
21.01.2026.•
7
Formalne i neformalne organizacije koje podržavaju studente u blokadi najavile su da će u subotu, 24. januara, na Trgu Nikole Pašića u Beogradu organizovati skup "Zajedno uz studente",
Komentari 24
Marija Krstović
Na 3meseca
Peca
A
Želim da kažem da bi sve kamate na odobrene i neodobrene minuse, na revolving kredite i bilo koje druge kredite, kao i kašnjenja u plaćanju koje su veće od zvanične zatezne kamate koju odobrava Narodna banka Srbije bi trebalo da se proglase zelenaškim.
Narodna banka bi onda mogla da te banke, kao i ilegalne kreditore (zelenaše), da malo edukuje tj. da ih kazni, zabrani rad, konfiskuje pokretnu i nepokretnu imovinu,...
Prečutnim odobravanjem takvih kamata Narodna banka je praktično saučesnik u tim radnjama.
Troškovi obrade kredita koji su u veličini nekoliko procenta kredita su čista pljačka, jer jedina zarada neke Banke od davanja neke pozajmoce (kredita) se ostvaruje preko kamate, na koju banka plaća porez.
Izgleda da zbog plaćanja poreza državi odgovara da se naplaćuje porez na obradu kredita, ili naplaćuje neka mala provizija prilikom naplate rate.
Ranije sam imao kamatu na viđeno na tekućem računu, a sada plaćam održavanje računa.
Ranije kada sam elektronski plaćao, a ne na šalteru, nisam plaćao proviziju na transakciju, a sada plaćam nekoliko desetina dinara po transakciji.
Skoro sve ide elektronski, a država nema kontrolu jer praktično više nema Srpskih banaka.
Kada se radilo peške postojao je SDK i država je znala kuda se kreće svaki dinar, ali i banke su bile Srpske.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar