
Socijalna pomoć u Srbiji mizerna, nema novca za siromašne: Šta EU kaže o našem standardu?
Srbija je napravila jedva minimalan napredak u oblasti socijalne zaštite građana u cilju dostizanja evropskih standarda, zaključak je iz upravo objavljenog izveštaja Evropske komisije o Srbiji.

Foto: Pixabay
Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, u novom izveštaju sumira poslednjih godinu dana i zaključuje da je Srbija "umereno pripremljena" u oblasti socijalne politike i mera zapošljavanja.
Napravljen je neki napredak iz prošlogodišnjih preporuka tako što su usvojene regulative o bezbednosti na radu, ali ima mnogo nedostataka na kojima Srbija ne radi.
Tako, na primer, još uvek nije ustanovljen program "Garancija za mlade" koji Evropska unija primenjuje, a koji služi da bi mladim ljudima pomogao da kroz obuke i stručnu praksu steknu iskustvo i znanja.
Inače, svim ovim temama u pristupnim pregovorima govori Poglavlje 19, o kojem se u medijima retko kad govori, a koje je jedno od najbitnijih za životni standard građana. Srbija, navodi EK, treba da prestane da odlaže primenu akcionog plana za Poglavlje 19.
Novac koji Srbija izdvaja za programe i mere aktivne politike zapošljavanja nije porastao u odnosu na celokupan BDP države, niti je donet novi, dugoočekivani Zakon o radu.
Najslabija tačka države - briga o najslabijima
U oblasti socijalne zaštite, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, gotovo 28,4 odsto građana je u riziku od siromaštva. U Evropskoj uniji je taj procenat 21,7 odsto.
U najvećem riziku od siromaštva su mladi uzrasta 18-24 godine, kao i stariji od 65 godina, odnosno penzioneri. Pritom, novčana socijalna pomoć ne stiže do svih građana kojima je neophodna.
Srbija je usvojila paket podrške ranjivim porodicama i biznisima koji su pogođeni energetskom krizom, ali nije bilo nikakvih mera da se poboljša obuhvat novčanom socijalnom pomoći za građane i porodice kako bi se smanjio rizik od siromaštva.
Mesečni iznos novčane socijalne pomoći za tročlanu porodicu u Srbiji je 15.806 dinara, dok je minimalna potrošačka korpa 39.623 dinara. U riziku od siromaštva su domaćinstva čiji je mesečni prihod 43.315 dinara.
"Stoga, socijalna davanja pokrivaju svega 40 odsto minimalne potrošačke korpe i izuzetno su niski u odnosu na liniju siromaštva i 60 odsto su medijalne zarade", navodi se u izveštaju Evropske komisije.

Javna potrošnja za socijalnu zaštitu postepeno se smanjuje iz godine u godinu, a penzije su i dalje najveći deo socijalnih davanja. Čak se smanjio i broj korisnika programa pomoći socijalno ugroženima, odnosno onih koji imaju koristi od tih programa, a za to može da se krivi relativno novi registar Socijalna karta.
I dok nadležni tvrde da je Socijalna karta od aprila 2022 godine pomogla da se isprave greške u sistemu i isključe nepodobni, a uključe podobni za dobijanje socijalne pomoći, nevladine organizacije su digle glas zbog rizika u kojima su Romi i druge osetljive kategorije, poput sezonskih radnika, koji su bili odjednom isključeni iz socijalne pomoći zbog algoritma.
Evropska komisija skreće pažnju na opasnosti koje nosi Socijalna karta i automatske obrade podataka budući da vlada bojazan da zaposleni neće blagovremeno reagovati i sprečiti da program sa socijalne pomoći skine one koji na nju imaju pravo. Kampanju zbog posledica uvođenja Socijalne karte u Srbiji su vodile inicijative na čelu sa Inicijativom za ekonomska i socijalna prava A 11.
"Veliki je problem za građane iz ranjivih kategorija da traže pravnu zaštitu i ulože žalbu na odluku da budu isključeni iz socijalne pomoći", upozorava EK.
Srbija još uvek nema novu strategiju za socijalnu zaštitu i zakon o socijalnim davanjima. Evropska komisija naglašava da kvalitet socijalne zaštite i davanja mora da se popravi jer izuzetno "stroge" mere socijalne zaštite više isključuju korisnike i ne dovode do toga da ranjivi zapravo dobiju pomoć.
Veliki broj dece koja u Srbiji žive u siromaštvu uopšte nisu obuhvaćena socijalnim programima i postoji ogromna razlika u odnosu grad-ruralna područja. Pritom, Srbiji na novih 230 ljudi zaposlenih u socijalnoj zaštiti i dalje nedostaje bar još 700, a optimalno 1.000 novih zaposlenih.
Evropska komisija dodaje da nije bilo nikakvih napora da se poveća dostupnost novčane socijalne pomoći marginalizovanim grupama, ali ni iznos socijalne pomoći, zbog čega nije došlo ni do smanjenja stepena rizika od siromaštva i siromaštva među građanima.
Većina prošlogodišnjih preporuka Evropske komisije na ovu temu - nisu usvojene. Ovaj organ insistira da država u narednom periodu uradi ozbiljnu procenu svoje politike zapošljavanja i procenu kapaciteta Nacionalne službe za zapošljavanje i da efikasnije svojim merama targetira mlade, žene i dugoročno nezaposlene.
Evropska komisija smatra da je krajnje vreme da se uđe u izradu novog zakona o radu i to uz aktivno učešće šire javnosti, ali da se implementiraju i mere koje bi na naše tržište dovele novu radnu snagu.
Treba i da se uskladi visina socijalnih davanja, odnosno novčane socijalne pomoći za ljude koji su ispod granice siromaštva, uključujući novčanu pomoć namenjenu deci, te da se pozabavi radom centara za socijalni rad i njihovim kapacitetima.
Kad je reč o pomenutom Zakonu o radu, sadašnji propis iz 2014. godine tek je delimično usaglašen sa EU zakonima. Srbiji nedostaje još barem 130 inspektora kako bi se ispunila kvota iz akcionog plana za Poglavlje 19, a ovaj zadatak Srbija je odložila za kraj 2025. godine.
Inspektori su 2022. godine otkrili 16 slučajeva radne eksploatacije dece, što je manja brojka u odnosu na 39 slučajeva iz 2021. godine. Najviše slučajeva dečje eksploatacije je u poljoprivredi, pokazuje situacija na terenu. Srbija takođe mora da se fokusira na borbu protiv trgovine ljudima i na preporuke koje je dao Savet Evrope, koji je urgirao još juna 2023. godine da se pojača borba protiv radne eksploatacije, a naročito eksploatacije stranaca u Srbiji.
Zakon o inspekcijskom nadzoru nije usklađen sa relevantnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala, što takođe mora da se menja.
I dalje je najviše slučajeva smrti na radu u oblasti građevine, a zakon koji Srbija ima o bezbednosti na radu je nov i samo je delimično usaglašen sa EU zakonima.
Socijalni dijalog ostaje slaba tačka države, naročito kad je reč o saradnji sa civilnim sektorom. Još uvek nema novog Zakona o štrajku, a trenutni zakon je iz 1996. godine i nije u skladu sa međunarodnim standardima. Iako postoje kolektivni ugovori u javnom sektoru, nema gotovo nijednog u privatnom sektoru.
Minimalac je u januaru 2023. povećan za 14,3 odsto odlukom Vlade, ali bez konsenzusa Socijalno-ekonomskog saveta, koji mora da bude konsultovan na vreme da bi dao svoj doprinos.

Kad je reč o stepenu nezaposlenosti, on se jeste smanjio, konstatuje Evropska komisija. Obim zaposlenosti građana uzrasta 20-64 godine porastao je za godinu dana sa 66,7 odsto na 69,3 odsto, a smanjila se nezaposlenost mladih sa 26,4 odsto u 2021. godini na 24,4 odsto u 2022. godini. Ipak, nezaposlenost je i dalje na visokom nivou, skreće pažnju EK. Stoga se insistira na programu "Garancija za mlade".
Srbija sprovodi program "Moja prva plata" kako bi zaposlila mlade bez radnog isksutva, a u protekla dva kruga programa obuhvaćeno je više od 17.000 mladih. To je dobro, ali nije dovoljno da ima veći uticaj.
Novčana podrška nezaposlenima i dalje je na niska, a samo 0,1 odsto BDP-a izdvaja se za politiku zapošljavanja. Jedva četvrtina nezaposlenih u Srbiji uživa bilo kakvu pomoć u vidu mera zapošljavanja, a oni koji su bili zaposleni nastavljaju da emigriraju zbog posla.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, Srbiji najviše radnika nedostaje u oblasti ekonomije, prava, administracije, trgovine, ugostiteljstva, turizma, geodezije, građevine, ali i mehaničari i metaloinženjeri.
Diskriminacija sveprisutna
Na radnim mestima i dalje je jasno vidljiva diskriminacija po polu i po nacionalnoj pripadnosti. Postoje izvesne mere koje bi trebalo da targetiraju romsku populaciju i pomognu im da se zaposle, ali ne daju rezultate.
Kad je reč o odnosu muškaraca i žena u radnoj sferi, žene su i dalje u gorem položaju. Upošljivost muškaraca je veća od upošljivosti žena, a prosečna razlika u visini zarada za poslove (rodni jaz u platama ili gender pay gap) za muškarce i žene je u Srbiji 8,8 odsto.
Ova razlika u visini zarada je još veća u visokoj tehnologiji i nauci, gde je čak 9,1 odsto. Evropska komisija se u izveštaju dotakla i teme o kojoj se u Srbiji tek pomalo priča u poslednje vreme, a to je neplaćeni, dodatni rad žena, naročito u domaćinstvu.
"Ekonomska analiza monetarne vrednosti neplaćenog rada žena pokazuje da on doprinosi BDP-u oko 21,5 odsto. Samo 25 odsto žena u Srbiji vlasnice su nekretnina. Iako legislativa omogućava odsustvo radi nege deteta i za muškarce i za žene, rodni stereotipi su i dalje snažni i diktiraju da je ženina odgovornost da brine o deci i domaćinstvu. Žene su radile 2,5 sata duže po danu od muškaraca na nezi deteta i starijih, a ovo je jedna od najvećih razlika u odnosu Srbije i Evropske unije na indeksu rodne jednakosti", navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Dodaje se da slaba briga o građanima u ruralnim predelima, a naročito o deci u ruralnim predelima, doprinosi stepenu neplaćenog rada žena u domaćinstvima.
Celokupan izveštaj Evropske komisije dostupan je OVDE.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO: Kontraprotest u Šapcu, građani Zborova poručili: "Šabac neće biti Ćacilend"
13.09.2025.•
0
Veliki broj građana okupio se na protestu u Šapcu gde su poručili da taj grad "neće biti Ćacilend".
VIDEO: Pogledajte kako je policija izgurala građane na Voždovcu da bi prošli Vučić, Dačić i Macut
13.09.2025.•
3
Policija je večeras potisnula građane zbora Voždovac iz parka kod Fakulteta organizacionih nauka, kako bi predsednik Srbije, zajedno sa članovima vlade mogao da prođe Bulevarom oslobođenja ka Autokomandi.
FOTO Završen protest Društvenog fronta na Slaviji: Sprečiti privatizaciju Javnih preduzeća
13.09.2025.•
2
Protest "Javna dobra = vrednost, a ne roba" u organizaciji Društvenog fronta, koji su podržali i studenti u blokadi završen je oko 20 časova.
MUP prebrojao: Na skupovima protiv blokada više od 144.000 građana, najviše na Voždovcu
13.09.2025.•
29
Pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević saopštio je da je više od 144.000 građana učestvovalo na prijavljenim skupovima "Građani protiv blokada" na 125 prijavljenih lokacija širom Srbije.
VIDEO: Građani Zbora Voždovac u policijskom obruču na dečjem igralištu, dok ne prođe Vučić
13.09.2025.•
9
Policija u opremi za razbijanje demonstracija potisnula je građane zbora Voždovac na jedno dečje igralište dok ne prođe šetnja pristalica SNS protiv blokada, u kojoj se nalazio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik svih građana u stranačkoj šetnji protiv blokada: "Treba svi da se ujedinimo ..."
13.09.2025.•
8
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pridružio se večeras na Banjici šetnji građana koji se, kako kažu, protive blokadama gde je rekao da "ljudi samo hoće da žive normalno" i da ih niko, kako kaže, ne maltretira.
Hapšenje u Nišu: Policija kod osumnjičenog pronašla marihuanu i devize
13.09.2025.•
0
U Nišu je uhapšen N.I. u čijem stanu su policajci našli 143 grama kokaina.
Zaposleni na Medicinskom fakultetu u Beogradu: Odbijamo da priznamo odluku o smeni dekanke
13.09.2025.•
0
Javno pismo zaposlenih na beogradskom Medicinskom fakultetu u kome navode da se protive odluci o smenjivanju dekanke Tatjane Simić do danas je potpisalo 260 nastavnika.
Rektor Đokić: Zbog rastuće represije vlasti neće biti svečane akademije povodom Dana Univerziteta
13.09.2025.•
2
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić kaže da bi organizovanje tradicionalne svečane akademije povodom Dana tog univerziteta bilo "neprimereno u atomosferi rastuće represije vlasti" prema visokoškolskim ustanovama.
Pripreme za vojnu paradu teku "po planu": Ovo su vodovi vojske i policije koji defiluju
13.09.2025.•
1
General-potpukovnik Tijosav Janković, zamenik načelnika Generalštaba Vojske Srbije, rekao je da po planu teku pripreme za vojnu paradu "Snaga jedinstva", koje su počele još u maju.
Britanska ambasada očekuje reakciju Srbije na Šešelja: Neovlašćeno iznosio podatke o britanskim državljanima
13.09.2025.•
10
Britanska ambasada očekuje da će nadležne institucije Srbije reagovati na to što je lider SRS Vojislav Šešelj na TV Informer izneo "neosnovane optužbe i neovlašćeno objavljivanje ličnih podataka" britanskih stručnjaka.
Vučić kritikovao publiku koja je fizički napadnuta na utakmici Srbija - Engleska, o huliganima ni reč
13.09.2025.•
37
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se u još jednom televizijskom gostovanju na incidente tokom fudbalske utakmice Srbija - Engleska (0:5) u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo.
Poverenica Brankica Janković dobitnica međunarodne nagrade za životno delo
13.09.2025.•
1
Poverenica Srbije za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, dobitnica je međunarodne nagrade "Justicija avards 2025" u kategoriji "Međunarodni lideri/Nagrada za životno delo".
Studenti FTN u Čačku zbog pretnji otkazali učešće na protestu
13.09.2025.•
1
Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Čačku otkazali su učešće na današnjem protestu u tom gradu na koji je pozvala neformalna grupa "Građani Čačka u blokadi".
Ministar prosvete tvrdi da izlazimo iz krize: "Osoba na poziciji ministra trenutno je najveći generator krize"
13.09.2025.•
6
Neprodužavanje ugovora na određeno jednom broju nastavnika i razrešenje direktora osnovnih i srednjih škola obeležili su početak nove školske godine što je bio povod za više protesta zaposlenih i roditelja đaka.
Dok tenkovi uništavaju asfalt pred vojnu paradu: Zaštita postoji, ali je naša vojska ne poseduje
13.09.2025.•
22
Završne pripreme za vojnu paradu pod imenom "Snaga jedinstva" u toku su na Novom Beogradu, gde će biti svečana ceremonija uz defile vojnih jedinica, ali i naoružanja i opreme koje poseduje Vojska Srbije.
AP: Vučić pojačava suzbijanje protesta
13.09.2025.•
2
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pojačava suzbijanje protesta koji su potresli njegovu populističku vladavinu poslednjih meseci, piše danas agencija AP.
Šest meseci Ćacilenda: "Taktičko zauzimanje potencijalnog mesta za proteste"
13.09.2025.•
4
Novinar Nemanja Rujević kaže, povodom šest meseci kampa u Pionirskom parku, koji je kasnije proširen i u šatorsko naselje ispred Narodne skupštine, da je to bilo taktičko zauzimanje potencijalnog mesta za proteste.
Glamočić: Ako su poljoprivredne škole prazne odgovaraće direktori
13.09.2025.•
8
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je jasan signal da direktori nisu uradili svoj posao ako deca ne žele da upisuju poljoprivredne škole i postoje prazni razredi.
Međunarodni institut za demokratiju: Demokratija u svetu pod udarom oluje, Srbija u sredini tabele
13.09.2025.•
1
U većini zemalja u svetu je ponovo došlo do urušavanja i pretnji demokratiji.
Manji broj vozila na putevima, dobri uslovi za vožnju
13.09.2025.•
0
Manji broj putničkih vozila na autoputevima i uobičajeno vreme zadržavanja na putničkim terminalima graničnih prelaza nagoveštavaju kraj turističke sezone.
Komentari 18
Mbm
Pobunjenik
V.A.Laki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar