
Socijalna pomoć u Srbiji mizerna, nema novca za siromašne: Šta EU kaže o našem standardu?
Srbija je napravila jedva minimalan napredak u oblasti socijalne zaštite građana u cilju dostizanja evropskih standarda, zaključak je iz upravo objavljenog izveštaja Evropske komisije o Srbiji.

Foto: Pixabay
Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, u novom izveštaju sumira poslednjih godinu dana i zaključuje da je Srbija "umereno pripremljena" u oblasti socijalne politike i mera zapošljavanja.
Napravljen je neki napredak iz prošlogodišnjih preporuka tako što su usvojene regulative o bezbednosti na radu, ali ima mnogo nedostataka na kojima Srbija ne radi.
Tako, na primer, još uvek nije ustanovljen program "Garancija za mlade" koji Evropska unija primenjuje, a koji služi da bi mladim ljudima pomogao da kroz obuke i stručnu praksu steknu iskustvo i znanja.
Inače, svim ovim temama u pristupnim pregovorima govori Poglavlje 19, o kojem se u medijima retko kad govori, a koje je jedno od najbitnijih za životni standard građana. Srbija, navodi EK, treba da prestane da odlaže primenu akcionog plana za Poglavlje 19.
Novac koji Srbija izdvaja za programe i mere aktivne politike zapošljavanja nije porastao u odnosu na celokupan BDP države, niti je donet novi, dugoočekivani Zakon o radu.
Najslabija tačka države - briga o najslabijima
U oblasti socijalne zaštite, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, gotovo 28,4 odsto građana je u riziku od siromaštva. U Evropskoj uniji je taj procenat 21,7 odsto.
U najvećem riziku od siromaštva su mladi uzrasta 18-24 godine, kao i stariji od 65 godina, odnosno penzioneri. Pritom, novčana socijalna pomoć ne stiže do svih građana kojima je neophodna.
Srbija je usvojila paket podrške ranjivim porodicama i biznisima koji su pogođeni energetskom krizom, ali nije bilo nikakvih mera da se poboljša obuhvat novčanom socijalnom pomoći za građane i porodice kako bi se smanjio rizik od siromaštva.
Mesečni iznos novčane socijalne pomoći za tročlanu porodicu u Srbiji je 15.806 dinara, dok je minimalna potrošačka korpa 39.623 dinara. U riziku od siromaštva su domaćinstva čiji je mesečni prihod 43.315 dinara.
"Stoga, socijalna davanja pokrivaju svega 40 odsto minimalne potrošačke korpe i izuzetno su niski u odnosu na liniju siromaštva i 60 odsto su medijalne zarade", navodi se u izveštaju Evropske komisije.

Javna potrošnja za socijalnu zaštitu postepeno se smanjuje iz godine u godinu, a penzije su i dalje najveći deo socijalnih davanja. Čak se smanjio i broj korisnika programa pomoći socijalno ugroženima, odnosno onih koji imaju koristi od tih programa, a za to može da se krivi relativno novi registar Socijalna karta.
I dok nadležni tvrde da je Socijalna karta od aprila 2022 godine pomogla da se isprave greške u sistemu i isključe nepodobni, a uključe podobni za dobijanje socijalne pomoći, nevladine organizacije su digle glas zbog rizika u kojima su Romi i druge osetljive kategorije, poput sezonskih radnika, koji su bili odjednom isključeni iz socijalne pomoći zbog algoritma.
Evropska komisija skreće pažnju na opasnosti koje nosi Socijalna karta i automatske obrade podataka budući da vlada bojazan da zaposleni neće blagovremeno reagovati i sprečiti da program sa socijalne pomoći skine one koji na nju imaju pravo. Kampanju zbog posledica uvođenja Socijalne karte u Srbiji su vodile inicijative na čelu sa Inicijativom za ekonomska i socijalna prava A 11.
"Veliki je problem za građane iz ranjivih kategorija da traže pravnu zaštitu i ulože žalbu na odluku da budu isključeni iz socijalne pomoći", upozorava EK.
Srbija još uvek nema novu strategiju za socijalnu zaštitu i zakon o socijalnim davanjima. Evropska komisija naglašava da kvalitet socijalne zaštite i davanja mora da se popravi jer izuzetno "stroge" mere socijalne zaštite više isključuju korisnike i ne dovode do toga da ranjivi zapravo dobiju pomoć.
Veliki broj dece koja u Srbiji žive u siromaštvu uopšte nisu obuhvaćena socijalnim programima i postoji ogromna razlika u odnosu grad-ruralna područja. Pritom, Srbiji na novih 230 ljudi zaposlenih u socijalnoj zaštiti i dalje nedostaje bar još 700, a optimalno 1.000 novih zaposlenih.
Evropska komisija dodaje da nije bilo nikakvih napora da se poveća dostupnost novčane socijalne pomoći marginalizovanim grupama, ali ni iznos socijalne pomoći, zbog čega nije došlo ni do smanjenja stepena rizika od siromaštva i siromaštva među građanima.
Većina prošlogodišnjih preporuka Evropske komisije na ovu temu - nisu usvojene. Ovaj organ insistira da država u narednom periodu uradi ozbiljnu procenu svoje politike zapošljavanja i procenu kapaciteta Nacionalne službe za zapošljavanje i da efikasnije svojim merama targetira mlade, žene i dugoročno nezaposlene.
Evropska komisija smatra da je krajnje vreme da se uđe u izradu novog zakona o radu i to uz aktivno učešće šire javnosti, ali da se implementiraju i mere koje bi na naše tržište dovele novu radnu snagu.
Treba i da se uskladi visina socijalnih davanja, odnosno novčane socijalne pomoći za ljude koji su ispod granice siromaštva, uključujući novčanu pomoć namenjenu deci, te da se pozabavi radom centara za socijalni rad i njihovim kapacitetima.
Kad je reč o pomenutom Zakonu o radu, sadašnji propis iz 2014. godine tek je delimično usaglašen sa EU zakonima. Srbiji nedostaje još barem 130 inspektora kako bi se ispunila kvota iz akcionog plana za Poglavlje 19, a ovaj zadatak Srbija je odložila za kraj 2025. godine.
Inspektori su 2022. godine otkrili 16 slučajeva radne eksploatacije dece, što je manja brojka u odnosu na 39 slučajeva iz 2021. godine. Najviše slučajeva dečje eksploatacije je u poljoprivredi, pokazuje situacija na terenu. Srbija takođe mora da se fokusira na borbu protiv trgovine ljudima i na preporuke koje je dao Savet Evrope, koji je urgirao još juna 2023. godine da se pojača borba protiv radne eksploatacije, a naročito eksploatacije stranaca u Srbiji.
Zakon o inspekcijskom nadzoru nije usklađen sa relevantnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala, što takođe mora da se menja.
I dalje je najviše slučajeva smrti na radu u oblasti građevine, a zakon koji Srbija ima o bezbednosti na radu je nov i samo je delimično usaglašen sa EU zakonima.
Socijalni dijalog ostaje slaba tačka države, naročito kad je reč o saradnji sa civilnim sektorom. Još uvek nema novog Zakona o štrajku, a trenutni zakon je iz 1996. godine i nije u skladu sa međunarodnim standardima. Iako postoje kolektivni ugovori u javnom sektoru, nema gotovo nijednog u privatnom sektoru.
Minimalac je u januaru 2023. povećan za 14,3 odsto odlukom Vlade, ali bez konsenzusa Socijalno-ekonomskog saveta, koji mora da bude konsultovan na vreme da bi dao svoj doprinos.

Kad je reč o stepenu nezaposlenosti, on se jeste smanjio, konstatuje Evropska komisija. Obim zaposlenosti građana uzrasta 20-64 godine porastao je za godinu dana sa 66,7 odsto na 69,3 odsto, a smanjila se nezaposlenost mladih sa 26,4 odsto u 2021. godini na 24,4 odsto u 2022. godini. Ipak, nezaposlenost je i dalje na visokom nivou, skreće pažnju EK. Stoga se insistira na programu "Garancija za mlade".
Srbija sprovodi program "Moja prva plata" kako bi zaposlila mlade bez radnog isksutva, a u protekla dva kruga programa obuhvaćeno je više od 17.000 mladih. To je dobro, ali nije dovoljno da ima veći uticaj.
Novčana podrška nezaposlenima i dalje je na niska, a samo 0,1 odsto BDP-a izdvaja se za politiku zapošljavanja. Jedva četvrtina nezaposlenih u Srbiji uživa bilo kakvu pomoć u vidu mera zapošljavanja, a oni koji su bili zaposleni nastavljaju da emigriraju zbog posla.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, Srbiji najviše radnika nedostaje u oblasti ekonomije, prava, administracije, trgovine, ugostiteljstva, turizma, geodezije, građevine, ali i mehaničari i metaloinženjeri.
Diskriminacija sveprisutna
Na radnim mestima i dalje je jasno vidljiva diskriminacija po polu i po nacionalnoj pripadnosti. Postoje izvesne mere koje bi trebalo da targetiraju romsku populaciju i pomognu im da se zaposle, ali ne daju rezultate.
Kad je reč o odnosu muškaraca i žena u radnoj sferi, žene su i dalje u gorem položaju. Upošljivost muškaraca je veća od upošljivosti žena, a prosečna razlika u visini zarada za poslove (rodni jaz u platama ili gender pay gap) za muškarce i žene je u Srbiji 8,8 odsto.
Ova razlika u visini zarada je još veća u visokoj tehnologiji i nauci, gde je čak 9,1 odsto. Evropska komisija se u izveštaju dotakla i teme o kojoj se u Srbiji tek pomalo priča u poslednje vreme, a to je neplaćeni, dodatni rad žena, naročito u domaćinstvu.
"Ekonomska analiza monetarne vrednosti neplaćenog rada žena pokazuje da on doprinosi BDP-u oko 21,5 odsto. Samo 25 odsto žena u Srbiji vlasnice su nekretnina. Iako legislativa omogućava odsustvo radi nege deteta i za muškarce i za žene, rodni stereotipi su i dalje snažni i diktiraju da je ženina odgovornost da brine o deci i domaćinstvu. Žene su radile 2,5 sata duže po danu od muškaraca na nezi deteta i starijih, a ovo je jedna od najvećih razlika u odnosu Srbije i Evropske unije na indeksu rodne jednakosti", navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Dodaje se da slaba briga o građanima u ruralnim predelima, a naročito o deci u ruralnim predelima, doprinosi stepenu neplaćenog rada žena u domaćinstvima.
Celokupan izveštaj Evropske komisije dostupan je OVDE.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Studenti: Ukoliko se raspiše konkurs za Savet REM, povući ćemo se sa blokade RTS-a
27.04.2025.•
0
Studenti koji od 14. aprila blokiraju RTS saopštili su da će se povući sa blokade i vratiti na svoje fakultete ukoliko dođe do raspisivanja konkursa za savet Regulatornog tela za elektronske medije.
Zorana Mihajlović: Podržavam to što radi Vučić
27.04.2025.•
11
Bivša ministarka rudarstva i bivša funkcionerka SNS Zorana Mihajlović smatra da ne bi bilo pravedno da se vrati u tu stranku, ali da i sada podržava to što radi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Putevi Srbije: Kamioni na Batrovcima čekaju osam sati
27.04.2025.•
1
Na graničnim prelazima u Srbiji nema zadržavanja za putničke automobile, dok kamioni za izlazak iz Srbije na Batrovcima čekaju osam sati, saopštilo je Javno preduzeće "Putevi Srbije".
Milenković-Kerković: Platforma za Srbiju traži vanredne izbore i podržava učešće studenata na njima
27.04.2025.•
1
Platforma za Srbiju saopštila je da ta inicijativa od osnivanja traži raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kao i da podržava učešće studenata na njima i formiranje "studentske liste".
Kreni-promeni: Krivična prijava protiv Vučića i Vučevića zbog ograđivanja građana na mitingu SNS
27.04.2025.•
10
Pokret Kreni-promeni podneo je krivičnu prijavu protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika SNS Miloša Vučevića zbog ograđivanja građana na mitingu u Beogradu 12. aprila.
Politička artikulacija blokada i protesta: Kuda i kako dalje?
27.04.2025.•
4
Razgovori i predlozi, zvanični i nezvanični, o političkoj artikulaciji protesta i putu ka ispunjenju studentskih zahteva, traju neprekidno, ali se razrešenje krize još uvek ne nazire.
Bratina: Avalski toranj će postati najvažniji informacioni centar na Balkanu
27.04.2025.•
3
Ministar informisanja Boris Bratina izjavio je povodom obeležavanja 15 godina od obnavljanja Avalskog tornja da očekuje da će taj toranj postati najvažniji informacioni i telekomunikacioni centar na B
Đilas (SSP): Promene se neće desiti na ulici, već na poštenim izborima
27.04.2025.•
32
Predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas ocenio je da do promena u Srbiji neće doći na ulici, već samo na fer i poštenim izborima, a za takve izbore je, kaže, preduslov - prelazna vlada.
Šabić: Visoki savet tužilaštva ne obavlja svoju osnovnu ulogu
27.04.2025.•
1
Prva redovna sednica Visokog saveta tužilaštva (VST) održana je 24. aprila, sa više meseci zakašnjenja u odnosu na rokove utvrđene poslovnikom, upozorio je advokat Rodoljub Šabić.
Ko je sve od početka studentskih protesta Vučića proglasio nepoželjnim?
27.04.2025.•
0
Deset godina nakon što je Aleksandar Vučić proglašen počasnim građaninom Novog Pazara, zbor građana tog grada odlučio je da od lokalnog parlamenta zvaničnim dopisom zatraži da se Vučiću oduzme titula.
Treba li nam lustracija?
27.04.2025.•
34
Pre četiri meseca Ekološki ustanak predao je Skupštini Srbije predlog Zakona o odgovornosti za kršenje ljudskih prava poznatom kao Zakon o lustraciji.
Programeri ponovo najplaćeniji
27.04.2025.•
0
Programeri su ponovo najplaćenije zanimanje u Srbiji, pošto je njihova prosečna februarska neto plata iznosila 288.617 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Nakon dočeka u Virovitici: Studenti koji trče do Brisela nastavili kroz Hrvatsku, sledeći Varaždin
27.04.2025.•
4
Studenti maratonci iz Srbije koji trče do Brisela danas su nastavili put kroz Hrvatsku.
Gašić o paradi Vojske Srbije: Ceo svet će 15. septembra moći da vidi jednu jaku i ubojitu vojsku
27.04.2025.•
20
Ministar odbrane Bratislav Gašić ocenio je da će za septembar najavljena vojna parada biti "dokaz da se vojska konačno oporavila od Zdravka Ponoša".
Ni iz sedmog puta: Ponovo nije izglasan predsednik Skupštine Kosova
27.04.2025.•
0
Kandidatkinja Samoopredeljenja Aljbuljena Hadžiu ni na današnjem nastavku konstitutivne sednice kosovskog parlamenta nije dobila 61 glas za izbor na funkciju predsednice Skupštine.
Vučević: Na kraju će blokaderi morati da idu kod onog za kog kažu da nije nadležan
27.04.2025.•
39
Predsednik SNS Miloš Vučević je rekao da tu stranku očekuju lokalni izbori u junu, u Kosjeriću i Zaječaru, što će biti "prvo opipavanje pulsa nakon svega ovog što nam se dešavalo".
VIDEO: Studenti FPN odgovorili Zekić na njenu izjavu da "studenti misle da je REM rok grupa"
27.04.2025.•
16
Fakultet političkih nauka u blokadi odgovorio je portparolki REM Oliveri Zekić na njemu izjavu da "studenti misle da je REM rok grupa"
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja za nedeljni odmor
27.04.2025.•
4
Za odmor tokom vikenda tu je 021.rs dnevni kviz znanja.
Urednica RTS-a: Dnevnik 2 uređuju kadrovi kod kojih autocenzura radi 24/7, pritisak nepotreban
27.04.2025.•
6
Uređivanje centralne informativne emisije Dnevnika 2 RTS-a dato je proverenim kadrovima, kojima je "pritisak nepotreban, jer su našpanovani na takav način rada".
Vučić u svim nastupima o kraju obojene revolucije u Srbiji: Magijsko dejstvo fraza na biračko telo
27.04.2025.•
18
Autoritarni režimi koriste pojedine reči i pojmove koje obeleže kao opasne i neprekidno ih ponavljaju, a te reči imaju "magijsko" delovanje jer podstiču željene emocije.
Mladi slabo poznaju devedesete: Analitičari o tome zašto je to tako
27.04.2025.•
13
Prema istraživanju koje je sprovela inicijativa Muzej devedesetih i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, mladi u Srbiji uzrasta od 18 do 30 godina ne znaju dovoljno o devedesetim.
Komentari 18
Mbm
Pobunjenik
V.A.Laki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar