
Socijalna pomoć u Srbiji mizerna, nema novca za siromašne: Šta EU kaže o našem standardu?
Srbija je napravila jedva minimalan napredak u oblasti socijalne zaštite građana u cilju dostizanja evropskih standarda, zaključak je iz upravo objavljenog izveštaja Evropske komisije o Srbiji.

Foto: Pixabay
Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, u novom izveštaju sumira poslednjih godinu dana i zaključuje da je Srbija "umereno pripremljena" u oblasti socijalne politike i mera zapošljavanja.
Napravljen je neki napredak iz prošlogodišnjih preporuka tako što su usvojene regulative o bezbednosti na radu, ali ima mnogo nedostataka na kojima Srbija ne radi.
Tako, na primer, još uvek nije ustanovljen program "Garancija za mlade" koji Evropska unija primenjuje, a koji služi da bi mladim ljudima pomogao da kroz obuke i stručnu praksu steknu iskustvo i znanja.
Inače, svim ovim temama u pristupnim pregovorima govori Poglavlje 19, o kojem se u medijima retko kad govori, a koje je jedno od najbitnijih za životni standard građana. Srbija, navodi EK, treba da prestane da odlaže primenu akcionog plana za Poglavlje 19.
Novac koji Srbija izdvaja za programe i mere aktivne politike zapošljavanja nije porastao u odnosu na celokupan BDP države, niti je donet novi, dugoočekivani Zakon o radu.
Najslabija tačka države - briga o najslabijima
U oblasti socijalne zaštite, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, gotovo 28,4 odsto građana je u riziku od siromaštva. U Evropskoj uniji je taj procenat 21,7 odsto.
U najvećem riziku od siromaštva su mladi uzrasta 18-24 godine, kao i stariji od 65 godina, odnosno penzioneri. Pritom, novčana socijalna pomoć ne stiže do svih građana kojima je neophodna.
Srbija je usvojila paket podrške ranjivim porodicama i biznisima koji su pogođeni energetskom krizom, ali nije bilo nikakvih mera da se poboljša obuhvat novčanom socijalnom pomoći za građane i porodice kako bi se smanjio rizik od siromaštva.
Mesečni iznos novčane socijalne pomoći za tročlanu porodicu u Srbiji je 15.806 dinara, dok je minimalna potrošačka korpa 39.623 dinara. U riziku od siromaštva su domaćinstva čiji je mesečni prihod 43.315 dinara.
"Stoga, socijalna davanja pokrivaju svega 40 odsto minimalne potrošačke korpe i izuzetno su niski u odnosu na liniju siromaštva i 60 odsto su medijalne zarade", navodi se u izveštaju Evropske komisije.

Javna potrošnja za socijalnu zaštitu postepeno se smanjuje iz godine u godinu, a penzije su i dalje najveći deo socijalnih davanja. Čak se smanjio i broj korisnika programa pomoći socijalno ugroženima, odnosno onih koji imaju koristi od tih programa, a za to može da se krivi relativno novi registar Socijalna karta.
I dok nadležni tvrde da je Socijalna karta od aprila 2022 godine pomogla da se isprave greške u sistemu i isključe nepodobni, a uključe podobni za dobijanje socijalne pomoći, nevladine organizacije su digle glas zbog rizika u kojima su Romi i druge osetljive kategorije, poput sezonskih radnika, koji su bili odjednom isključeni iz socijalne pomoći zbog algoritma.
Evropska komisija skreće pažnju na opasnosti koje nosi Socijalna karta i automatske obrade podataka budući da vlada bojazan da zaposleni neće blagovremeno reagovati i sprečiti da program sa socijalne pomoći skine one koji na nju imaju pravo. Kampanju zbog posledica uvođenja Socijalne karte u Srbiji su vodile inicijative na čelu sa Inicijativom za ekonomska i socijalna prava A 11.
"Veliki je problem za građane iz ranjivih kategorija da traže pravnu zaštitu i ulože žalbu na odluku da budu isključeni iz socijalne pomoći", upozorava EK.
Srbija još uvek nema novu strategiju za socijalnu zaštitu i zakon o socijalnim davanjima. Evropska komisija naglašava da kvalitet socijalne zaštite i davanja mora da se popravi jer izuzetno "stroge" mere socijalne zaštite više isključuju korisnike i ne dovode do toga da ranjivi zapravo dobiju pomoć.
Veliki broj dece koja u Srbiji žive u siromaštvu uopšte nisu obuhvaćena socijalnim programima i postoji ogromna razlika u odnosu grad-ruralna područja. Pritom, Srbiji na novih 230 ljudi zaposlenih u socijalnoj zaštiti i dalje nedostaje bar još 700, a optimalno 1.000 novih zaposlenih.
Evropska komisija dodaje da nije bilo nikakvih napora da se poveća dostupnost novčane socijalne pomoći marginalizovanim grupama, ali ni iznos socijalne pomoći, zbog čega nije došlo ni do smanjenja stepena rizika od siromaštva i siromaštva među građanima.
Većina prošlogodišnjih preporuka Evropske komisije na ovu temu - nisu usvojene. Ovaj organ insistira da država u narednom periodu uradi ozbiljnu procenu svoje politike zapošljavanja i procenu kapaciteta Nacionalne službe za zapošljavanje i da efikasnije svojim merama targetira mlade, žene i dugoročno nezaposlene.
Evropska komisija smatra da je krajnje vreme da se uđe u izradu novog zakona o radu i to uz aktivno učešće šire javnosti, ali da se implementiraju i mere koje bi na naše tržište dovele novu radnu snagu.
Treba i da se uskladi visina socijalnih davanja, odnosno novčane socijalne pomoći za ljude koji su ispod granice siromaštva, uključujući novčanu pomoć namenjenu deci, te da se pozabavi radom centara za socijalni rad i njihovim kapacitetima.
Kad je reč o pomenutom Zakonu o radu, sadašnji propis iz 2014. godine tek je delimično usaglašen sa EU zakonima. Srbiji nedostaje još barem 130 inspektora kako bi se ispunila kvota iz akcionog plana za Poglavlje 19, a ovaj zadatak Srbija je odložila za kraj 2025. godine.
Inspektori su 2022. godine otkrili 16 slučajeva radne eksploatacije dece, što je manja brojka u odnosu na 39 slučajeva iz 2021. godine. Najviše slučajeva dečje eksploatacije je u poljoprivredi, pokazuje situacija na terenu. Srbija takođe mora da se fokusira na borbu protiv trgovine ljudima i na preporuke koje je dao Savet Evrope, koji je urgirao još juna 2023. godine da se pojača borba protiv radne eksploatacije, a naročito eksploatacije stranaca u Srbiji.
Zakon o inspekcijskom nadzoru nije usklađen sa relevantnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala, što takođe mora da se menja.
I dalje je najviše slučajeva smrti na radu u oblasti građevine, a zakon koji Srbija ima o bezbednosti na radu je nov i samo je delimično usaglašen sa EU zakonima.
Socijalni dijalog ostaje slaba tačka države, naročito kad je reč o saradnji sa civilnim sektorom. Još uvek nema novog Zakona o štrajku, a trenutni zakon je iz 1996. godine i nije u skladu sa međunarodnim standardima. Iako postoje kolektivni ugovori u javnom sektoru, nema gotovo nijednog u privatnom sektoru.
Minimalac je u januaru 2023. povećan za 14,3 odsto odlukom Vlade, ali bez konsenzusa Socijalno-ekonomskog saveta, koji mora da bude konsultovan na vreme da bi dao svoj doprinos.

Kad je reč o stepenu nezaposlenosti, on se jeste smanjio, konstatuje Evropska komisija. Obim zaposlenosti građana uzrasta 20-64 godine porastao je za godinu dana sa 66,7 odsto na 69,3 odsto, a smanjila se nezaposlenost mladih sa 26,4 odsto u 2021. godini na 24,4 odsto u 2022. godini. Ipak, nezaposlenost je i dalje na visokom nivou, skreće pažnju EK. Stoga se insistira na programu "Garancija za mlade".
Srbija sprovodi program "Moja prva plata" kako bi zaposlila mlade bez radnog isksutva, a u protekla dva kruga programa obuhvaćeno je više od 17.000 mladih. To je dobro, ali nije dovoljno da ima veći uticaj.
Novčana podrška nezaposlenima i dalje je na niska, a samo 0,1 odsto BDP-a izdvaja se za politiku zapošljavanja. Jedva četvrtina nezaposlenih u Srbiji uživa bilo kakvu pomoć u vidu mera zapošljavanja, a oni koji su bili zaposleni nastavljaju da emigriraju zbog posla.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, Srbiji najviše radnika nedostaje u oblasti ekonomije, prava, administracije, trgovine, ugostiteljstva, turizma, geodezije, građevine, ali i mehaničari i metaloinženjeri.
Diskriminacija sveprisutna
Na radnim mestima i dalje je jasno vidljiva diskriminacija po polu i po nacionalnoj pripadnosti. Postoje izvesne mere koje bi trebalo da targetiraju romsku populaciju i pomognu im da se zaposle, ali ne daju rezultate.
Kad je reč o odnosu muškaraca i žena u radnoj sferi, žene su i dalje u gorem položaju. Upošljivost muškaraca je veća od upošljivosti žena, a prosečna razlika u visini zarada za poslove (rodni jaz u platama ili gender pay gap) za muškarce i žene je u Srbiji 8,8 odsto.
Ova razlika u visini zarada je još veća u visokoj tehnologiji i nauci, gde je čak 9,1 odsto. Evropska komisija se u izveštaju dotakla i teme o kojoj se u Srbiji tek pomalo priča u poslednje vreme, a to je neplaćeni, dodatni rad žena, naročito u domaćinstvu.
"Ekonomska analiza monetarne vrednosti neplaćenog rada žena pokazuje da on doprinosi BDP-u oko 21,5 odsto. Samo 25 odsto žena u Srbiji vlasnice su nekretnina. Iako legislativa omogućava odsustvo radi nege deteta i za muškarce i za žene, rodni stereotipi su i dalje snažni i diktiraju da je ženina odgovornost da brine o deci i domaćinstvu. Žene su radile 2,5 sata duže po danu od muškaraca na nezi deteta i starijih, a ovo je jedna od najvećih razlika u odnosu Srbije i Evropske unije na indeksu rodne jednakosti", navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Dodaje se da slaba briga o građanima u ruralnim predelima, a naročito o deci u ruralnim predelima, doprinosi stepenu neplaćenog rada žena u domaćinstvima.
Celokupan izveštaj Evropske komisije dostupan je OVDE.
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Direktor policije: Na skupovima protiv blokada 100.000 ljudi, koškanje u Novom Sadu
31.08.2025.•
20
Direktor policije, general Dragan Vasiljević izjavio je da je na današnjim skupovima "Građani protiv blokada" u 95 mesta u Srbiji bilo nešto više od 100.000 ljudi.
ANEM pozvao medije da se priključe akciji solidarnosti sa novinarima iz Gaze
31.08.2025.•
2
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija pozvala je medije u Srbiji da se 1. septembra priključe globalnoj akciji solidarnosti s novinarima iz Gaze.
Opozicija u Zaječaru kaže da je sud usvojio njihovu žalbu: Slede novi lokalni izbori?
31.08.2025.•
4
Prema tvrdnjama predstavnika opozicije u Zaječaru, građani bi uskoro mogli ponovo da izađu na birališta u tom gradu.
Analitičar međunarodnih odnosa: Vučićevo pismo u Gardijanu objavljeno u rubrici "Pisma čitalaca"
31.08.2025.•
11
Analitičar međunarodnih odnosa Mirko Dautović rekao je, govoreći o pismu predsednika Aleksandra Vučića Gardijanu, da je to "prilično slab pokušaj PR zamagljivanja".
Državljanin BiH prošao BMW-om kroz spuštenu rampu na Batrovcima, ignorisao policiju
31.08.2025.•
7
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici i u Beogradu, uhapsili su D.M., 39-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, koji je vozilom BMW prošao kroz spuštenu rampu na Graničnom prelazu Batrovci, ignorišući policiju.
Jesen na vratima, a za njom i zima: Pelet skuplji, sve manje ljudi koristi ugalj
31.08.2025.•
6
Nova grejna sezona sve je bliža, a deo građana zanima kakve su cene ogreva ove jeseni, da li proizvodnja peleta i dalje ima perspektivu i koliko su ekološki prihvatljiva fosilna goriva u domaćinstvima.
Kancelarija za borbu protiv droga: Heroin u Srbiju stiže Balkanskom rutom, kokain iz evropskih luka
31.08.2025.•
4
Geografski položaj, povezanost sa susednim i širim regionalnim tržištima, Srbiju čini tranzitnom tačkom u okviru regionalnih i globalnih ruta krijumčarenja droge, kažu iz Kancelarije za borbu protiv droga.
Trg Republike u Beogradu slobodan za saobraćaj od 15.00, Trg Nikole Pašića i dalje zatvoren
31.08.2025.•
0
Na beogradskom Trgu Republike i okolnim ulicama saobraćaj će početi da funkcioniše od 15.00 časova, jer su gradske službe uspele da završe sve radove na saobraćajnicama u centru grada.
"Školovanje je besplatno u Srbiji": Roditelji i ove godine daju omanje bogatstvo za udžbenike i pribor
31.08.2025.•
30
Školarci bi sutra, 1. septembra trebalo da sednu u školske klupe, a pripreme i za ovu školsku godinu uzele su dobar deo kućnog budžeta.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - ima li rekorda?
31.08.2025.•
9
Novi dan, novi 021.rs dnevni kviz pred vama.
Ministar prosvete: Đaci koji sutra izostanu sa nastave zbog protesta dobijaju neopravdane
31.08.2025.•
82
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je primarni cilj prosvetnog vrha da školska godine sutra u osnovnim i srednjim školama regularno i svečano počne.
Zašto građani protestuju: Vučić kaže zbog slabe opozicije, a sebe poredi sa Muhamedom Alijem
31.08.2025.•
25
Predsednik Alekasandar Vučić je nedavno u intervjuu za Euronews rekao da ljudi u Srbiji između ostalog protestuju jer nisu zadovoljni slabom opozicijom, a naveo je i poređenje sebe sa bokserom Muhamedom Alijem.
Putnička vozila na Batrovcima čekaju dva sata
31.08.2025.•
0
Putnička vozila zadržavaju se graničnom prelazu Batrovci na izlazu iz zemlje dva sata, a teretna vozila 60 minuta.
Kako su trgovci pokušali da izbegnu novu uredbu o maržama i kolike su kazne za one koji je krše
31.08.2025.•
19
Iako Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto i dalje nije stupila na snagu, ona je već morala da se menja.
Vučić: Ja nemam gazdu
31.08.2025.•
44
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da služi samo građanima Srbije i srpskom narodu.
Zbog podrške studentima bez novca i gradovi: Novi Pazar uskraćen za transfere iz republičkog budžeta
30.08.2025.•
7
Mešihat Islamske zajednice Sandžaka duboko je zabrinut i najstrože je osudio "pravno nasilje i finansijske pritiske na Novi Pazar", koji se ogledaju u uskraćivanju zakonom pripadajućih prihoda i transfera iz budžeta.
Andreas fon Bekerat zvanično imenovan za novog ambasadora EU u Srbiji
30.08.2025.•
3
Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) imenovala je Andreasa von Bekerata za novog ambasadora Evropske unije u Srbiji.
FOTO Protest "Spasimo EPS" u Lazarevcu: Radnici traže da se zaustavi zastrašivanje i otpuštanje
30.08.2025.•
3
U Lazarevcu je održan protest "Spasimo EPS", koji je organizovala Asocijacija radničkih kolektiva, sindikata i strukovnih zajednica Društveni Front.
Deklaracija Društvenog fronta: Radnici, studenti i poljoprivrednici zajedno do sistemskih promena
30.08.2025.•
0
Asocijacija Društveni front predstavila je deklaraciju kojom traži stvaranje "pravednog, solidarnog i odgovornog demokratskog društva".
Studenti objavili plan protesta za 1. septembar: "Pištaljke ostavite kod kuće"
30.08.2025.•
26
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Srbiji objavili su plan protesta za ponedeljak, 1. septembar.
AMSS: Na Horgošu 2 i na Batrovcima čeka se 60 minuta, vozačima se savetuje oprez zbog pljuskova
30.08.2025.•
0
Prema podacima JP "Putevi Srbije". na naplatnim stanicama na auto-putevima u Srbiji nema zadržavanja vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srbije.
Komentari 18
Mbm
Pobunjenik
V.A.Laki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar