
"Rafalna" paljba: Politička očekivanja od kupovine vojnih aviona
Nema spora da je nedavna poseta predsednika Vučića Francuskoj bila sadržajna.
Najavljena je najveća vojna kupovina u novijoj istoriji Srbije. Nabavka eskadrile "rafala" sa isporukom prateće opreme, baze rezervnih delova, odgovarajućih raketa i obukom letača procenjena je na čak tri milijarde evra.
I to nije sve. Nagovešteno je da je francuska tehnologija izrade nuklearke odgovarajuća i za srpske potrebe, a direktniji aranžman sa Parizom i po ovom pitanju mogao bi se sklopiti čim se ukloni najveća prepreka - zakonska zabrana izgradnje nuklearki u Srbiji doneta još za vreme SFRJ kao eho incidenta u Černobilju.
Krupan biznis
U pitanju su ogromni poslovi, biznis koji određuje način života na srpskim prostorima narednih decenija. Vrednost nešto veće nuklearke se procenjuje i na dvostruko veći iznos od "avionskog aranžmana" basnoslovno mnogo za malu Srbiju.
Ovakvi dogovori su svuda u svetu mnogo više od standarnog poslovanja, oni definišu okvir u kome će se kretati ekonomska politika određene države u dužem periodu. Što se tiče najavljene nabavke poznatih vojnih aviona iz fabrike "Daso rafal", iznenađuje brzina kojom se državni vrh odlučio.
Uobičajeno je da se o poslovima ovog tima prethodno dugo razgovara, rade se procene posledica, često se i prethodno traži neke vrsta provere ima li (pre)orijentacija saglasnost nacionalne javnosti.

Foto: Beta/AP photo (Darko Vojinović)
Kada je reč o aktuelnoj, doduše još ne i ugovorenoj, francusko-srpskoj saradnji mnogo toga je izostalo. Očito se žurilo. Predsednik Vučić je tek pre nešto više od godinu dana otvorio mogućnost nabavke novih vojnih aviona, ali ne iz Moskve što je bila višedecenijska praksa Jugoslavije i Srbije.
Potom je odluku direktnije najavio manje od mesec dana pre posete Parizu, a iz glavnpg grada Francuske se vratio se već preciznom slikom svih detalja posla.
Devet puta skuplje
Dakle, Srbija bi trebalo da kupi 12 aviona "rafal", deset jednoseda i dva dvoseda, čime bi zamenila aktuelnu eskadrilu, izgrađenu u Rusiji, i sačinjenu od 14 aviona tipa MIG-29. Aktuelna srpska vazdušna flota je pri kraju veka, pre sedam godina je uspešno remontovana.
Pet aviona potiču iz nasleđa nekadašnje Jugoslavije, pet polovnih su za 25 miliona evra kupljeni od Belorusije, dok je šest poklonila Rusija s tim je srpska strana platila remont 185 miliona evra. Sve skupa aktuelna flota teško da je koštala više od 350 miliona evra.
Sada bi za novu trebalo da izdvoji skoro devet puta više. Inače, "rafal" i MIG su avioni iste klase, s tim da francuski važe za nešto modernije čija je osnovna odlika da su višenamneski, odnosno mogu sa koristiti i za gađanje ciljeva i jurenje protivnika u vazduhu, ali i na zemlji. Iz njega se može izbaciti više tipova raketa, osnovno mu je da je odličan u lansiranju samoletećih raketa do 60 kilometara udaljenosti.
Beta/AP Photo (Sarah Meyssonnier)
Pre pet godina Srbija je od "Erbasa" kupila helikoptere ukupne vrednosti 105 miliona evra, potom je za šest miliona od Španije nabavila dva polovna transportna aviona istog proizvođača. Relativno sitni poslovi su najavljivali odmak od kupovine ruskih letelica, ali je Vučić samo povremeno govorio o preusmerenju.
Očito je pazio da Moskvi i dalje održava nadu kako srpsko tržište sigurno drži u svojim rukama. Istina, ruska strana nam je oružje po povoljnijim aranžmanima, a i srpski tenkovi su zasnovani na ruskoj tehnologiji. Poređenje plaćanja aktuelne i najavljene buduće srpske flote jasno pokazuje, 350 miliona naspram tri milijarde evra.
Pretnja sankcijama
I poređenja sa drugim kupcima aviona "rafal" ne idu Srbiji u prilog. Sama Francuska će kupovinu 42 aviona platiti pet milijardi evra, dok će Grčku 12 polovnih i pet novih letelica ovog tipa koštati 2,5 milijradi.
Hrvatska je pre godinu i po dana naručila 12 polovnih "rafala" što će je sa pratećom opremom, rezervnim delovima i obukom pilota koštati 1,55 milijardi. Inače, obe države su članice NATO pakta i njihova je pozicija drugačija - gotovo su obavezne da kupuju avione proizvođača iz zemlje članice ovog vojno-političkog saveza.
Mada francuski avioni važe kao veoma solidni, porudžbine iz drugih zemalja su ubrzano počele da pristižu tek nakon početka rata u Ukrajini, odnosno uvođenja sankcija svima koji kupuju ozbiljniju rusku vojnu opremu ili naoružanje. Tako se Indonezija, uplašena da je SAD ne kazne, odlučila za 40 francuskuh namesto prvobitno dogovorenih ruskih aviona. Pretnja sankcijma je UAE prinudila da nabavku 80 letelica umesto u Moskvi potraži u Parizu.
Visoka cena, dug rok isporuke
Čini se da i predsednik Vučić pokušava da uvođenja sankcija od strane SAD za eventualnu kupovinu naoružanja iz Rusije koristi kao argument za promenu dobavljača. Uostalom, i fizički bi bilo jako teško u Moskvi kupljene avione dobaciti do Srbije. Setimo se da ni ruski ministar Lavrov nije mogao da doleti do Beograda u planiranu posetu.
Sve Srbiji okolne zemlje su članice NATO pakta i to se pokazuje kao prepreka srpsko-ruskoj saradnji, ponekad i kada nije u pitanju vojni segment. Pokušavajući da u kupovini vojnih aviona bude racionalna, Poljska se odlučila za južnokorejski FA50, dok Srbija, zapravo, nije ni pokušavala da nađe neko treće rešenje. Posledica je da smo sasvim blizu kupovine veoma dobrih aviona, ali na čiju isporuku ćemo poduže čekati i koje ćemo papreno platiti.
Postavlja se pitanje zašto se Srbija odlučila sa ovakvo rešenje, tim pre što će biti još dosta dodatnog posla, to znači i troškova oko izgradnje hangara za smeštaj preskupih letelica, odnosno za obuku pilota koja traje i više od dve godine.
Za sada nemamo niti jedno, niti drugo, nekadašnji hangari su uništeni tokom NATO bombardovanuja 1999. godine, dok su aktivni piloti školovani za ruske vojne avione. Vojno posmatrano mogli smo za znatno manju svotu kupiti i tri puta veći broj tek za nijansu slabijih aviona, ali više nego odgovarajućih potrebama male evropske države.
Predsedništvo Srbije (Dimitrije Gol)
Slamka spasa
Očigledno da dublje motive kupovine baš francuskih letelica valja tražiti izvan vojno-bezbednosnih sagledavanja. I tu se pre svega uočava da je francuski predsednik Makron voljan da izigrava lidere u aktuelnoj krizi gotovo potonule Evrope. Spreman je, izgleda, da povuče i poneki potez koji se ne bi baš svideo gazdi sa druge strane Atlantika, premda do sada tako nešto nije odigrao.
Čini se da predsednik Vučić u ovom vidi slamku spasa za Srbiju suočenu sa dve pretnje u veoma kratkom perodu. Prva je prijem Kosova u Savet Evrope, druga je usvajanje Deklaracije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.
Jeste da Makron načelno, premda ne baš preglasno, podržava obe, iz ugla Beograda antisrpske, inicijative, kao da Vučić uočava signale da bi francuska država, koja se i sama povremeno poziva na tradicionalmno priljateljstvo sa Srbijom, možda mogla korigovati sadržaj bar jedne inicijative.
Kivni Makron
Doduše, Pariz je jasan u podršci prijemu Kosova, ali Vučić računa da bi Makron pristanak mogao da uslovi prethodnim formiranjem zajednice srpskih opština na severu južne pokrajine. Bio bi to plus za Vučićev pristup rešavanju krize. Ali, nema garancije da su ovakva predviđanja i izvesna, baš kao što nema jemstva da bi Francuska mogla izuzeti glas pri usvajanju, u Nemačkoj stilizovane, Deklaracije o Srebrenici.
Istina je da je Pariz pomalo razočaran što Berlin ima mnogo veću ulogu na Balkanu i nije oduševljen germanskim pristupom pitanju zločina u bosanskom gradu. Ipak, nije izvesno da bi se Makron i po ovom pitanju mogao odlepiti od usaglašenog delovanja sa SAD, EU i ostalim zapadnim silama.
Vučić, međutim, ne gubi nadu. Boravak u Parizu iskoristio je za žestoku pripremu dva velika posla, pre svega vojni, ali i dogovor oko nuklearke sada više ne izgleda predalek, nadajući se ne samo velikom biznisu, već i grabljenju političkih poena.
Američka pretnja sankcijama mu pomaže da pred Rusima pravda očigledan zaokret u trgovačkim aranžmanima, mada je svima jasno da ozbiljna kupovina aviona ne može da prođe i bez vidljivog političkog približavanja kupca i prodavca. Ako ništa drugo, isporuka rezervnih delova i održavanje aviona umnogome zavisi od prodavca i kupac teško da može izbeći zavisnost u ovom pogledu.
Pružena ruka
Nije lako Srbiji, pitanje i Kosova i Srebrenice vidi bitno drugačije nego najmoćnije države na svetu, a one ne samo što su jake i nemilosrdne, već nameću volju i mnogim globalnim organizacijama.
Vučić je pokušao da unutar relativno velikih nađe nekog od koga bi, u izrazito povoljnom raspletu, možda mogao dobiti neku vrstu podrške, neki signal razumevanja. Učinjenim u Parizu pružio je ruku - veliko je pitanje hoće li druga strana uzvratiti.
Još su sveža sećanja na Rambuje kada sličan pokušaj nije dao rezultat, ali u srpsko-francuskm odnosima bilo je i puno lepih trenutaka, kada su dve strane jedna drugu pomagale, pogotovo jača slabiju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Dan Sektora za vanredne situacije MUP-a obeležan u Lapovu, na svečanosti Macut i Dačić
17.09.2025.•
0
Dan Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova obeležen je svečano u Lapovu.
Student Cicvarić: Režim sateran u ćošak, pravi sve bizarnije poteze
17.09.2025.•
2
Student Fakulteta političkih nauka Pavle Cicvarić, komentarisao je to što je član Gradskog odbora Srpske napredne stranke Siniša Vučinić u Informeru govorio o njegovom ubistvu.
VIDEO: Skup podrške studentu Jovičiću i u Kragujevcu
17.09.2025.•
0
Večeras se na trgu Vojvode Radomira Putnika u Kragujevcu održava skup podrške pritvorenom studentu Bogdanu Jovičiću.
Novi komandant Nacionalne garde Ohaja u poseti Srbiji, prisustvovaće i Vojnoj paradi
17.09.2025.•
3
Novi komandant Nacionalne garde Ohaja, brigadni general Metju Vudraf, boravi u svojoj prvoj zvaničnoj poseti Republici Srbiji.
Režim spreman na sve: Umesto dijaloga - represija i nasilje
17.09.2025.•
5
Septembar nije doneo očekivani talas protesta, ali represija režima pokazuje da se energija pobune ne gasi. Upotreba zabranjenih sredstava i sprega sa kriminalom otkrivaju dubinu krize vlasti.
VIDEO: Naprednjak na Informeru priča o ubistvu Pavla Cicvarića
17.09.2025.•
20
Član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Vučinić izjavio je na Informeru da će, kako je rekao, "među blokaderima, oni ubiti najmlađega".
Pokret slobodnih građana i Stranka slobode i pravde osudili targetiranje studenta Pavla Cicvarića
17.09.2025.•
1
"Targetiranje Cicvarića je novi nivo političkog bezumlja", saopštio je Pokret slobodnih građana, dok je Stranka slobode i pravde saopštila da je "najava ubistva Cicvarića - direktna pretnja Aleksandra Vučića".
Glamočić: Država ispunila sve obaveze prema poljoprivrednim proivođačima
17.09.2025.•
1
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je država ispunila sve obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima.
VIDEO Građani i studenti ispred Zatvorske bolnice u Beogradu: "Pustite Bogdana"
17.09.2025.•
1
Studenti u blokadi i građani okupili su se ispred Zatvorske bolnice u Beogradu gde zahtevaju puštanje na slobodu pritvorenog studenta Bogdana Jovičića koji štrajkuje glađu.
Uhapšena razbojnička četvorka koja je krala po firmama u Barajevu
17.09.2025.•
0
Policija je u Beogradu uhapsila četiri osobe zbog krađe elektronskih uređaja u vrednosti od oko pet miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Profesorka Suzana Rogan iz Kragujevca koja je podržala studente vraćena na posao
17.09.2025.•
1
Osnovni sud je privremenom merom vratio na posao profesorku kragujevačke Trgovinsko-ugiteljske škole "Toza Dragović" Suzanu Rogan koja je letos dobila otkaz, posle podrške studentima i maturantima.
Sudar dva vozila kod Lazarevca, poginula jedna osoba
17.09.2025.•
0
U sudaru dva vozila kod beogradske opštine Lazarevac poginula je jedna osoba.
Evropska unija od oktobra primenjuje novi sistem kontrole granica: Evo šta to znači za građane Srbije
17.09.2025.•
3
Evropska unija će od 12. oktobra uvesti novi sistem kontrole granica za državljane trećih zemalja koji žele da uđu na teritoriju šengenskog prostora radi kratkotrajnog boravka, saopštila je mađarska policija.
Sindikat sudske vlasti anketira zaposlene u pravosuđu o obustavi rada 30. septembra
17.09.2025.•
3
Sindikat sudske vlasti saopštio je da je danas počeo anketiranje zaposlenih u pravosuđu o potpunoj obustavi rada 30. septembra.
Smenjen i načelnik Uprave kriminalističke policije Ninoslav Cmolić - i on će u penziju
17.09.2025.•
5
Načelnik Uprave kriminalističke policije Ninoslav Cmolić dobio je rešenje o penziji.
Počela sa radom aplikacija koja prati mamografske preglede žena u Srbiji
17.09.2025.•
1
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je juče počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede.
Šabić: Novo krivično delo koje uvodi država moglo bi da se iskoristi protiv onih koji protestuju
17.09.2025.•
8
Novo krivično delo u Nacrtu izmena i dopuna Krivičnog zakonika, "objavljivanje materijala kojima se savetuje izvršenje krivičnog dela" perfidno je fluidno formulisano, podobno za zloupotrebe i kršenja ljudskih prava.
Kako je Tass pisao pre mesec dana: Macut smenio "proruskog" šefa svog kabineta
17.09.2025.•
6
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut smenio je šefa svog kabineta Miloša Anđića, koji je u javnosti označen kao proruski političar.
Početak školske godine doneo i veći broj obolelih od respiratornih bolesti
17.09.2025.•
0
Curenje iz nosa, temperatura, malaksalost, bol u grlu, promuklost, kašalj samo su neki od simptoma na koje se mnogi ljudi žale poslednjih dana.
Jesen počinje sledećeg ponedeljka
17.09.2025.•
0
Jesen počinje u ponedeljak, 22. septembra u 20.19 časova, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - tu je i poklon
17.09.2025.•
9
Bez izuzetka, 021.rs dnevni kviz je i danas pred vama. Ovog puta tu je i poklon.
Komentari 20
Milan
zgađen
Izvidjac Futog
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar