
Niko ne zna koliko nas ima u dijaspori: Procene se kreću od 800.000 do pet miliona
Koliko ljudi poreklom iz Srbije živi u dijaspori i koliko nas zapravo ima u svetu jedno je od pitanja na koje stručnjaci nemaju odgovor, te spekulišu brojevima.

Foto: Pixabay
Dok neki tvrde da u rasejanju živi između četiri i pet miliona Srba, pojedini istraživači kažu da je taj broj mnogo manji, te da se kreće između 800.000 i milion, piše Blic.
Država se po tom pitanju oglašava samo pred izbore kada obelodani koliko ljudi van Srbije im pravo glasa što takođe nije relevantan podatak jer pravo glasa imaju samo oni koji imaju srpsko državljanstvo, a mnogo je onih koji se deklarišu kao Srbi, a čine treću-četvrtu, pa i petu generaciju iseljenika koji nemaju više srpska dokumenta.
Zbunjujući je i podatak da u Srbiji, prema poslednjem popisu iz 2022. godine živi 6.647.003 stanovnika, a podaci Republičke izborne komisije (RIK) pokazali su da u našoj zemlji pravo glasa pred poslednje izbore održane u decembru prošle godine ima 6.500.165 birača.
Nadležni državni organi tada su saopštili da se mnogo birača nalazi van zemlje što su potvrdili i stručnjaci iz Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID). Oni su tada objasnili da se u biračkom spisku potpuno legalno i na jedan potpuno ispravan način nalaze i oni ljudi koji žive u dijaspori, a imaju pravo mesto prebivališta u Srbiji i imaju srpsko državljanstvo. Na taj način su neki istraživači došli do cifre od oko 1,7 miliona naših ljudi u dijaspori što je opet podatak koji treba uzeti sa rezervom zato što nijedna naša državna institucija ne vodi o tome evidenciju.
Jedini iole relevantan podatak koji je iznela jedna državna institucija jeste izveštaj Narodne banke Srbije koji kaže da je iz inostranstva 2023. godine stiglo preko milion doznaka privatnim licima u vidu pomoći od strane privatnih lica, verovatno rođaka ili prijatelja, ukupne vrednosti od skoro pet milijardi evra i to najviše iz Nemačke, Austrije, SAD, Australije i Kanade, te se da zaključiti da u tim zemljama ima najviše ljudi našeg porekla.
U Republičkom zavodu za statistiku (RZS) kažu da popisom stanovništva nije moguće prikupiti podatke o našim građanima koji žive u inostranstvu jer se popis sprovodi samo na teritoriji Srbije. Lica koja žive u inostranstvu popisuju se u državama u kojima žive i uključuju se u ukupan broj stanovnika tih država u skladu sa međunarodnim standardima, zato što lica koja su odsutna iz Srbije godinu dana ili duže nisu uključena u naše stanovništvo.
Nikitović: Niko ne zna koliko nas je
To je za "Blic" potvrdio demograf Vladimir Nikitović iz Centra za demografska istraživanja Instituta za društvene nauke u Beogradu koji kaže da je odavno postojala ideja da se napravi popis naših sunarodnika koji žive "tamo daleko", ali da to nikada nije realizovano, tako da se stručnjaci oslanjaju na šture podatke pojedinih istraživanja ili rezultate popisa u pojedinim zemljama.
"Trenutno niko nema odgovor na pitanje koliko nas ima u svetu. Diplomatsko konzularna predstavništva ne rade popis naših sunarodnika, a i mnoge zemlje prilikom popisa stanovništva ne vode etničku i nacionalnu statistiku. Ima i onih koji vode tu statistiku ali je ona teško dostupna istraživačima", objašnjava Nikitović.

Dodaje da ne treba zaboraviti da su mnogi stanovnici Srbije uzeli državljanstvo drugih zemalja, kao ni to da se mnogi predstavljaju kao stanovnici zemalja u kojima žive, ali se ne deklarišu kao Srbi, već za sebe kažu da su srpskog porekla. To se mahom desilo mlađim generacijama, potomcima naših ljudi koji su sa ovih prostora otišli početkom 20. veka, zatim posle Drugog svetskog rata i tokom raspada Jugoslavije.
"Moramo shvatiti da je pojam dijaspore jako širok te da se on ne može olako koristiti jer je poznato da naših ljudi najviše ima u regionu i to u zemljama bivše Jugoslavije, zatim Rumuniji i Mađarskoj. Prema nekim podacima, na tim prostorima živi skoro dva miliona Srba, ali ih mi ne bismo mogli zvati dijasporom zato što su oni u tim zemljama autohtoni narod. Oni se nisu iselili iz Srbije već tamo žive veoma dugo, tamo su rođeni i jako je mali broj ljudi koji su migrirali iz Srbije u zemlje bivše Jugoslavije. S druge strane, pravu dijasporu predstavljaju ljudi koji su se iselili iz Srbije, imaju državljanstva u zemljama u kojima žive, ali su zadržali jak nacionalni identitet i neguju našu tradiciju i običaje. To je najizraženije u dalekim zemljama kao što su SAD, Australija i Kanada, kao i neke zemlje u Evropi gde ima puno naših sunarodnika, što je slučaj sa Nemačkom i Austrijom", objašnjava sagovornik Blica.
Prema podacima UN 800.000 do milion
Prema njegovim rečima, najrealnija cifra naših sunarodnika koji žive širom sveta je podatak Ujedinjenih nacija koji kaže da nas u dijaspori ima između 800.000 i milion zato što naše sunarodnike u zemljama u okruženju ne možemo nazvati dijasporom.
Prema nezvaničnim podacima, najviše naših sunarodnika ima u zemljama bivše Jugoslavije i regionu gde je registrovano oko dva miliona Srba. Slede Nemačka gde se barata sa brojem od 400.000 do čak 800.000 ljudi srpskog porekla, zatim SAD sa više od 193.000, dok u Švajcarskoj živi više od 150.000 ljudi našeg porekla. Za njima malo zaostaju Austrija sa više od 120.000 ljudi iz Srbije, Kanada sa oko 96.000 i Australija gde ih ima oko 74.000.
Oko 40.000 naših ljudi živi u Turskoj, u Rusiji oko 15.000, a na Novom Zelandu oko 7.000.
Najrealniji broj naših sunarodnika koji žive širom sveta je podatak Ujedinjenih nacija koji kaže da nas u dijaspori ima između 800.000 i milion zato što naše sunarodnike u zemljama u okruženju ne možemo nazvati dijasporom
Prema podacima poslednjeg popisa sprovedenog 2002. godine, u Sloveniji živi skoro 40.000 Srba, koji su tada činili dva odsto stanovništva. Ipak, prema pojedinim procenama, u Sloveniji trenutno ima i do 150.000 Srba i najbrojnija su manjinska nacionalna zajednica u toj zemlji.
Rezultati popisa 2021. pokazuju da je u nacionalnoj strukturi stanovništva Hrvatske Srba 3,20 odsto, u Crnoj Gori se 2011. godine 28,77 odsto izjasnilo da su Srbi, ali se na prošlogodišnjem popisu stanovništva 43,88 odsto izjasnilo da govori srpskim jezikom.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kreni-Promeni: Za dva sata 200.000 ljudi potpisalo peticiju za istragu o upotrebi "zvučnog topa"
16.03.2025.•
3
Pokret Kreni-Promeni saopštio je da je njihovu peticiju kojom pozivaju na istragu povodom upotrebe, kako su naveli, "zvučnog topa" na protestu u Beogradu, do sada potpisalo 200.000 ljudi.
Forum kragujevačkih škola pozvao na obustavu nastave i da cela Srbija stane od 17. do 19. marta
16.03.2025.•
1
Forum kragujevačkih škola pozvao na obustavu nastave i da "cela Srbija stane" od 17. do 19. marta, u znak protesta i solidarnosti. sa studentima i građanima posle protesta u Beogradu.
Studenti u blokadi: "Građani Srbije imaju pravo da znaju ko ih napada dok ćute za nastradale"
16.03.2025.•
0
Studenti u blokadi saopštili su da se blokade fakulteta nastavljaju jer, kako su naglasili, njihovi zahtevi nisu ispunjeni.
VIDEO Napušten "Ćacilend": Evo šta su za sobom ostavili "studenti koji žele da uče"
16.03.2025.•
14
Iako su rekli da neće, grupa osoba koja se predstavljala kao studenti koji žele da uče, napustila je Pionirski park u Beogradu blizu predsedništva, a za sobom su ostavili šatore i gomilu otpada.
ProGlas: Formirati privremenu Vladu društvenog poverenja, ispuniti studentske zahteve
16.03.2025.•
3
Inicijativa ProGlas saopštila je da je najmasovniji protest u istoriji Srbije pokazao razmere nezadovoljstva građana i traži da se istraži upotreba oružja protiv zdravlja i bezbednosti građana.
Vanja Grbić: "Marko doživeo sedam srčanih udara tokom sinoćnjeg protesta"
16.03.2025.•
6
Proslavljeni odbojkaški reprezentativac Srbije Vanja Grbić objavio je na Instagramu da je njegov prijatelj i saigrač Marko Samardžić doživeo sedam srčanih udara, tokom jučerašnjeg protesta u Beogradu.
Osnovno javno tužilaštvo naložilo MUP-u da utvrdi činjenice tokom 15-minutne tišine u Beogradu
16.03.2025.•
3
Prvo osnovno javno tužilastvo u Beogradu formiralo je predmet i naložilo MUP-u da utvrdi šta se tačno dogodilo tokom komemorativne tišine na protestu u Beogradu.
VJT: Naloženo formiranje predmeta o "širenju dezinformacija o zvučnom topu"
16.03.2025.•
9
Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je formiranje predmeta i identifikovanje lica koja su, kako je navedeno, širila dezinformacije o "zvučnom topu".
Vučić: Parlamentarni izbori mogli bi da se održe 8. juna
16.03.2025.•
12
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da bi parlamentarni izbori mogli da se održe 8. juna, ukoliko ne bude formirana nova Vlada nakon što se konstatuje ostavka Vučevića.
BCBP: Koje oružje je korišteno, ko je izdao naređenje za njegovu upotrebu, i ko ga je upotrebio?
16.03.2025.•
4
Beogradski centar za bezbednosnu politiku pozvao je "pojedince od integriteta" da saopšte "koje oružje je korišteno, ko je izdao naređenje za upotrebu kao i ko ga je upotrebio" na protestu u Beogradu.
Studenti u blokadi osudili "korišćenje sredstva koje ima iste efekte kao zvučni top"
16.03.2025.•
0
Studenti u blokadi upitali su u novom saopštenju "ko u centru Beograda tokom mirnog protesta koristi zabranjena sredstva za razbijanje mase, dok građani stoje u tišini?"
MUP: Na fotografiji je "anti-dron puška, koja je u upotrebi u cilju bezbednosne zaštite predsednika"
16.03.2025.•
3
MUP se oglasio povodom fotografije terase Predsedništva na kojoj su prikazani pripadnici vojnih specijalnih jedinica a jedan od njih u ruci drži oružje za koje se sumnja da je "zvučni top".
Fakulteti u blokadi: Topom ste udarili na našu ljubav i empatiju, ko ste vi?
16.03.2025.•
2
Svi fakulteti u blokadi objavili su oko 15 časova istovetnu, kratku poruku, kojom osuđuju jučerašnje postupke srpskih vlasti.
Urgentni centar demantuje tvrdnje o navodnim srčanim problemima zbog dejstva zvučnog topa
16.03.2025.•
0
Urgentni centar KC Srbije demantovao je da je tokom jučerašnjeg dana u ovoj zdravstvenoj ustanovi zbrinuto na desetine građana sa tegobama koje bi mogle da izazove upotreba "zvučnog topa".
FOTO: Beogradski protest kroz novosadski objektiv: Veliki Uskrs duha i prekidi stvarnošću
16.03.2025.•
0
Kad se sve prebroji, bio je to najveći protestni skup u istoriji Srbije.
Vučić pozvao Ministarstvo pravde da ustanovi istinu oko "zvučnog topa", o ostavci Vučevića u utorak
16.03.2025.•
9
Predsednik republike pozvao je Ministarstvo pravde i tužilaštvo da, kako je rekao, "gone one koji su izašli u javnost sa takvom obmanom i uznemirili građane".
VJT: Privedeno 19 lica zbog kršenja javnog reda, među njima i vozač koji je naleteo na studente
16.03.2025.•
1
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je zbog kršenja javnog reda i mira privedeno 19 lica tokom, i nakon protesta "15 za 15".
Ipak nije bila policija: Bajker tvrdi da su motociklisti užurbano napustili mesto udara u Beogradu
16.03.2025.•
3
Posle snimaka na društvenim mrežama kada su ljudi počeli panično da beže tokom tišine u Beogradu, oglasio se jedan od bajkera koji kaže da su se motocilisti užurbano udaljili sa tog mesta pre udara.
Srbija za auto-put u Republici Srpskoj daje još 10 miliona evra
16.03.2025.•
10
Iz budžetske rezerve Srbije dato je 1,18 miliјardi dinara (nešto više od 10 miliona evra) za sufinansiranje deonice auto-puta Rača-Bijeljina.
Pravnik Ilić: Brojne žalbe građana nakon zvučnog topa - svi prijavljuju gotovo identične tegobe
16.03.2025.•
30
Pravnik Beogradskog centra za ljudska prava Vladica Ilić kaže da se njegovoj i drugim organizacijama javio veliki broj građana koji su svi prijavili manje-više isto nakon navodne upotrebe zvučnog topa
Patrijarh Porfirije: Đaci da se vrate u škole, a studenti na fakultete
16.03.2025.•
62
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije pozvao je danas učenike da se vrate u osnovne i srednje škole, kao i studente na fakultete.
Komentari 29
Bole
Slobodan Štutgart
Jedan od mnogih
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar