Svaki građanin, hteo - ne hteo, godišnje daje 1.000 evra državnom zdravstvu
Svakog osiguranog stanovnika Srbije zdravstvo košta oko 1.000 evra godišnje ili oko 118.000 dinara, lečio se on ili ne u tom periodu, izračunali su "Doktori protiv korupcije".
S druge strane, ministar zdravlja Zlatibor Lončar posle nedavne izjave da će pacijenti po završetku lečenja dobijati račun za to da bi videli koliko usluge koštaju, istom prilikom je ocenio da stanjem u zdravstvu nisu zadovoljni ljudi u Ministarstvu zdravlja, ali ni pacijenti.
Ukoliko se uzme u obzir da svaki zaposleni u državi plaća obavezno zdravstveno osiguranje od 10,3 odsto na bruto platu bez mogućnosti da utiče na to, onda je potpuno legitimno očekivati blagovremenu, prihvatljivu i svrsishodnu zdravstvenu zaštitu, a ne ocene i procene o tome da li je i ko zadovoljan ili ne.
Draško Karađinović, koordinator NVO Doktori protiv korupcije, kaže za Danas da se naplaćivanjem 10,3 odsto svakom osiguraniku na bruto platu prikupi godišnje 550 milijardi dinara ili 4,6 milijardi evra.
"Na ovaj iznos trebalo bi dodati još 1,9 milijardi evra koje građani plate iz džepa za usluge u privatnom zdravstvu. U zbiru, ukupna državna i privatna potrošnja za zdravstvo prelazi 10 odsto BDP, što je između 6,5 i sedam milijardi evra na godišnjem nivou. Na ovaj iznos treba dodati i kapitalne investicione troškove kao i subvencije svojim zdravstvenim kapacitetima blizu 160 lokalnih samouprava. Znači, kada se sve uzme u obzir i podeli sa brojem stanovnika u Srbiji, svakog građanina zdravstvo košta bar 1.000 evra godišnje, lečio se on ili ne. Ujedno, važno je podsetiti da uporedive države troše na zdravstvo od šest do osam odsto BDP", objašnjava on.
Za primere uporedivih zemalja, on podseća na podatke Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o ukupnim izdacima za zdravstvo kao procenat BDP.
"Mađarska osam odsto, Grčka 9,8, Rumunija 5,3 i Bugarska 7,4 odsto. Nedavna izjava ministra Lončara 'da pacijentima na kraju lečenja kada izlaze iz državne bolnice treba dati račun da vide koliko to sve košta' izazvala je burne reakcije u javnosti. Nesmotrenost izjave ostavlja utisak ljutnje ministra na građane koji zahtevaju kvalitetnije zdravstvo. Međutim, burne reakcije su posledica opšteg nezadovoljstva stanjem u zdravstvu, a konkretan povod su (pre)dugačke liste čekanja na dijagnostičku ili terapeutsku uslugu u državnom domu zdravlja ili bolnici koje taj isti građanin finansira iz svoje bruto zarade i to procentualno od 10,3 odsto", naglašava sagovornik Danasa.
Karađinović ukazuje na težinu problema i sagledavanjem osnovnih činjenica: Srbija na svojih 6,7 miliona stanovnika ima preko 34.000 lekara i 9.000 stomatologa što je, kako kaže, znatno više od proseka po glavi stanovnika od onog u zemljama EU.
"Srbija ima i veći bolnički krevetski fond od proseka ranije pomenutih zemalja. Na žalost, rezultati su poražavajući: Srbija je u vrhu Evrope po smrtnosti od najčešćih patologija, kardiovaskularnih i onkoloških oboljenja, 700.000 građana ili 12 odsto stanovništva nema nijedan zub... Ukratko, postoje kadrovi, infrastruktura, finansije, ali rezultat uporno izostaje. Zaključak je jasan: zdravstveni sistem je očigledno pogrešno postavljen, a to rezultira negativnim ishodima uprkos visokoj potrošnji, pa je i nezadovoljstvo građana opravdano. I ne bi trebalo da bude mesta ljutnji već konstruktivnom rešavanju problema", mišljenja je taj lekar.
On predlaže i mogućnost rešenja tog besciljnog lutanja od metode do metode za poboljašanje zdravstvenih usluga, posebno ukoliko se uzme u obzir da u Srbiji rade neka vrlo čuvena imena, čak i u svetu, imamo opremu, neophodne kadrove, ali adekvatne kapacitete.
"Stoga bi bilo korisno da ministar razmisli i ponudi sistemske promene koje bi zdravstvo učinilo efikasnijim, racionalnijim i dostupnijim. Sistemske promene podrazumevaju promene sistemskih zakona, a tu je svakako prioritet ukidanje mogućnosti dopunskog privatnog rada državnih lekara i stomatologa normirane u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Mnogo puta su opisane štetne posledice legalizovanog konflikta intresa. Ukratko, legalni konflikt interesa snažno smanjuje produktivnost u državnom zdravstvu i proporcionalno tome stvara veštačke liste čekanja na pregled, snimak, dijagnostiku i intervenciju. Što su duže liste čekanja, odnosno što je dostupnost usluga manja u državnoj ustanovi, veća je tražnja u privatnom sektoru. Građanin, primoran da se leči u privatnoj praksi, ponovo plaća uslugu koju je već platio kroz doprinos (onih 10,3 odsto svakog meseca od bruto zarade), ali ovog puta iz džepa. I vrhunac paradoksa koji snažno iritira: građanin-pacijent često plaća istom državnom lekaru koji je sada u ulozi privatnika, a do koga nije mogao da dođe zbog dugačke liste čekanja u državnom zdravstvu", navodi on, podsećajući da su građani bezmalo bili žrtve opisanog sistemskog konflikta interesa i sa opravdanim gnevom komentarišu ovo svoje iskustvo.
Da je čitava situacija koja traje decenijama unazad neodrživa, ukazivao je i kardiohirurg iz Niša Dragan Milić, rekavši da su liste čekanja poligon za koruptivno delovanje, ali i bivša ministarska zdravlja Danica Grujičić koja je navela da se liste čekanja u ortopediji namerno prave da bi pacijenti odlazili kod privatnika i plaćali iz svog džepa lečenje.
"Vi prepodne radite u državnoj firmi, a onda popodne odlazite da radite privatno. Privatna praksa mora da postoji i ne želim da me neko shvati pogrešno, nisam protiv privatne prakse, štaviše, mislim da bi trebalo da se izjednači sa državnom praksom, ali je direktan konflikt interesa kad radite istovremeno na oba mesta", kazao je Milić.
Ovo dosad rečeno je samo jedna strana medalje. Očigledno je veliki i brisan prostor u čitavoj toj zamršenoj priči i deo koji se odnosi na prava pacijenata, i to u smislu da li oni uspevaju da lečenje dobiju na vreme, onda kada im je to zaista potrebno obijajući pritom pragove ustanova i besomučno zovući razne kol centre da zakažu pregled. Ali i ne manje bitno, šta će pacijentu račun posle pružene zdravstvene usluge jer, pod jedan - već ju je platio (10,3 odsto od svog bruto ličnog dohodtka), a pod dva - koja je upotrebna vrednost te informacije ukoliko pacijent nije organizator zdravstvenog sistema u Srbiji, već samo njegov korisnik?
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Sudije i tužioci tvrde da analiza VJT o zvučnom topu nije poznata u praksi sudova i tužilaštava
15.09.2026.•
0
Grupa sudija i tužioca "Odbrana struke" ocenila je da je izveštaj Višeg javnog tužilaštva objavljen radi zastrašivanja i manipulacije, te da predstavlјa dokaz o zabrinjavajućem stanju vladavine prava u Srbiji.
Svake nedelje u Srbiji pogine po jedan radnik: Previše onih koji "ne rade na manekenskoj pisti"
15.09.2026.•
0
Na desetine radnika u Srbiji svake godine ode na posao, ali se ne vrati kući. Samo tokom 2025. godine na radu je preminulo 49 radnika, dok ih je godinu ranije bilo još više, 59.
Vučević: Borimo se za slobodnu, pristojnu i sigurnu Srbiju
15.09.2026.•
17
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučevuć pozvao je članove s juga Srbije da na predstojećim izborima glasaju za koaliciju oko SNS.
Lista "Narodna Srbija" se povukla: Čeka se odluka pokreta SRCE
15.09.2026.•
2
Nedavno formirana koalicija "Narodna Srbija", posle predaje svoje liste Republičkoj izbornoj komisiji, odustala je od učestvovanja na izborima u korist Studentske liste.
Granični prelaz "Nakovo-Lunga" od 18. do 20. septembra radiće 24 časa
15.09.2026.•
0
Granični prelaz "Nakovo-Lunga" promeniće radno vreme od 18. do 20. septembra.
Uhapšen muškarac iz okoline Šapca zbog sumnje na pranje novca
15.09.2026.•
0
Policija je uhapsila muškarca iz okoline Šapca zbog sumnje da je prao novac.
Preminuo akademik Nebojša Radunović
15.09.2026.•
0
Član Srpske akademije nauka i umetnosti Nebojša Radunović, stručnjak u oblasti ginekologije i akušerstva, perinatalne medicine i humane reprodukcije, preminuo je danas u Beogradu u 73. godini, saopštila je SANU.
RIK proglasio Studentsku listu i manjinske liste SVM-a i Rasima Ljajića
15.09.2026.•
7
Republička izborna komisija je proglasila izbornu listu "Studentska lista- studenti pobeđuju" za parlamentarne izbore 25. oktobra.
Gde je puklo između Pokreta socijalista i Nestorovićevog pokreta?
15.09.2026.•
11
Iz pokreta "Mi - Snaga naroda" dr Branimira Nestorovića izbačeno je pet članova Predsedništva, navodno zbog protivljenja koalicija sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina.
Priznanja povodom Dana jedinstva, slobode i nacionalne zastave pripala Petru Božoviću, Grožđebalu, Ivani Žigon
15.09.2026.•
3
Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave predsednik Srbije Aleksandar Vučić dodelio je na svečanosti u Palati Srbija 55 odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.
Ministarstvo: Prodati JAT apartmani na Kopaoniku za oko 5,16 miliona evra
15.09.2026.•
1
JAT apartmani na Kopaoniku prodati su privrednom društvu "Montvision d.o.o. Kopaonik".
RZS: U Srbiji u julu izdata 2.751 građevinska dozvola, 8,6 odsto više nego u julu 2025. godine
15.09.2026.•
2
U Srbiji je u julu ove godine izdata 2.751 građevinska dozvola, što je 8,6 odsto više nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Centar za promociju nauke i kompanija Ekspo 2027 potpisali memorandum o saradnji
15.09.2026.•
1
Centar za promociju nauke i kompanija Ekspo 2027 potpisali su Memorandum o saradnji, čime su ozvaničili i formalizovali buduće zajedničke aktivnosti.
Naprednjačka lista: Odanost Vučiću kao ključni kriterijum za naprednjake
15.09.2026.•
9
Lista Srpske napredne stranke "Ujedinjena Srbija" za parlamentarne izbore donosi nekoliko novina, na njoj nema Rasima Ljajića i Aleksandra Vulina, dok se kao saveznik pojavljuje Srpska radikalna stranka.
U Srbiji 43 slučaja groznice Zapadnog Nila: U Južnobačkom okrugu devet slučajeva
15.09.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do 13. septembra registrovano ukupno 43 slučaja оbоlеvаnjа оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа, objavio je Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
EPS demantovao da poziva radnike da učestvuju u stranačkoj kampanji
15.09.2026.•
8
Elektroprivreda Srbije izdalo je saopštenje kojim demantuje informacije koje su se pojavile u javnosti, a u kojima navodno EPS poziva svoje radnike da se uključe u predizbornu kampanju.
Lokalna udruženja građana pozvala opoziciju i manjinske liste da podrže studentsku
15.09.2026.•
1
Grupa lokalnih udruženja građana pozvala je opozicione stranke i manjinske liste da preispitaju tu odluku i podrže listu "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Studenti u blokadi: Naš kolega pozvan na "prijateljski informativni razgovor"
15.09.2026.•
4
Studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Beogradu u objavi na društvenoj mreži Instagram tvrde da je jedan njihov kolega pozvan na "prijateljski informativni razgovor".
Užički odbor stranke SRCE podneo ostavku i podržao Studentsku listu
15.09.2026.•
29
Odbor stranke Srbija centar (SRCE) u Užicu praktično je prestao da postoji nakon što su ostavke podneli njegov predsednik Goran Radosavljević i sedam od ukupno osam članova.
Komentari 25
Vedran
Nije problem izdvajanje nego što eto i kad ti treba nemaš ništa. I još sad više nema ni kadra polako. Ili odlaze u penziju, preko ili u privatnike.
Treba kao u HR izjednačiti sa privatnicima i onda lepo se leči gde ko hoće.
Gresite
Oni prosto nemaju savremena znanja.
Dobri suplementi se ni ne uvoze.
a,popust?
A,da se meni vrate pare jer hoću možda privatno?!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar