
Svaki građanin, hteo - ne hteo, godišnje daje 1.000 evra državnom zdravstvu
Svakog osiguranog stanovnika Srbije zdravstvo košta oko 1.000 evra godišnje ili oko 118.000 dinara, lečio se on ili ne u tom periodu, izračunali su "Doktori protiv korupcije".

Foto: Pixabay
S druge strane, ministar zdravlja Zlatibor Lončar posle nedavne izjave da će pacijenti po završetku lečenja dobijati račun za to da bi videli koliko usluge koštaju, istom prilikom je ocenio da stanjem u zdravstvu nisu zadovoljni ljudi u Ministarstvu zdravlja, ali ni pacijenti.
Ukoliko se uzme u obzir da svaki zaposleni u državi plaća obavezno zdravstveno osiguranje od 10,3 odsto na bruto platu bez mogućnosti da utiče na to, onda je potpuno legitimno očekivati blagovremenu, prihvatljivu i svrsishodnu zdravstvenu zaštitu, a ne ocene i procene o tome da li je i ko zadovoljan ili ne.
Draško Karađinović, koordinator NVO Doktori protiv korupcije, kaže za Danas da se naplaćivanjem 10,3 odsto svakom osiguraniku na bruto platu prikupi godišnje 550 milijardi dinara ili 4,6 milijardi evra.
"Na ovaj iznos trebalo bi dodati još 1,9 milijardi evra koje građani plate iz džepa za usluge u privatnom zdravstvu. U zbiru, ukupna državna i privatna potrošnja za zdravstvo prelazi 10 odsto BDP, što je između 6,5 i sedam milijardi evra na godišnjem nivou. Na ovaj iznos treba dodati i kapitalne investicione troškove kao i subvencije svojim zdravstvenim kapacitetima blizu 160 lokalnih samouprava. Znači, kada se sve uzme u obzir i podeli sa brojem stanovnika u Srbiji, svakog građanina zdravstvo košta bar 1.000 evra godišnje, lečio se on ili ne. Ujedno, važno je podsetiti da uporedive države troše na zdravstvo od šest do osam odsto BDP", objašnjava on.
Za primere uporedivih zemalja, on podseća na podatke Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o ukupnim izdacima za zdravstvo kao procenat BDP.
"Mađarska osam odsto, Grčka 9,8, Rumunija 5,3 i Bugarska 7,4 odsto. Nedavna izjava ministra Lončara 'da pacijentima na kraju lečenja kada izlaze iz državne bolnice treba dati račun da vide koliko to sve košta' izazvala je burne reakcije u javnosti. Nesmotrenost izjave ostavlja utisak ljutnje ministra na građane koji zahtevaju kvalitetnije zdravstvo. Međutim, burne reakcije su posledica opšteg nezadovoljstva stanjem u zdravstvu, a konkretan povod su (pre)dugačke liste čekanja na dijagnostičku ili terapeutsku uslugu u državnom domu zdravlja ili bolnici koje taj isti građanin finansira iz svoje bruto zarade i to procentualno od 10,3 odsto", naglašava sagovornik Danasa.
Karađinović ukazuje na težinu problema i sagledavanjem osnovnih činjenica: Srbija na svojih 6,7 miliona stanovnika ima preko 34.000 lekara i 9.000 stomatologa što je, kako kaže, znatno više od proseka po glavi stanovnika od onog u zemljama EU.
"Srbija ima i veći bolnički krevetski fond od proseka ranije pomenutih zemalja. Na žalost, rezultati su poražavajući: Srbija je u vrhu Evrope po smrtnosti od najčešćih patologija, kardiovaskularnih i onkoloških oboljenja, 700.000 građana ili 12 odsto stanovništva nema nijedan zub... Ukratko, postoje kadrovi, infrastruktura, finansije, ali rezultat uporno izostaje. Zaključak je jasan: zdravstveni sistem je očigledno pogrešno postavljen, a to rezultira negativnim ishodima uprkos visokoj potrošnji, pa je i nezadovoljstvo građana opravdano. I ne bi trebalo da bude mesta ljutnji već konstruktivnom rešavanju problema", mišljenja je taj lekar.
On predlaže i mogućnost rešenja tog besciljnog lutanja od metode do metode za poboljašanje zdravstvenih usluga, posebno ukoliko se uzme u obzir da u Srbiji rade neka vrlo čuvena imena, čak i u svetu, imamo opremu, neophodne kadrove, ali adekvatne kapacitete.
"Stoga bi bilo korisno da ministar razmisli i ponudi sistemske promene koje bi zdravstvo učinilo efikasnijim, racionalnijim i dostupnijim. Sistemske promene podrazumevaju promene sistemskih zakona, a tu je svakako prioritet ukidanje mogućnosti dopunskog privatnog rada državnih lekara i stomatologa normirane u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Mnogo puta su opisane štetne posledice legalizovanog konflikta intresa. Ukratko, legalni konflikt interesa snažno smanjuje produktivnost u državnom zdravstvu i proporcionalno tome stvara veštačke liste čekanja na pregled, snimak, dijagnostiku i intervenciju. Što su duže liste čekanja, odnosno što je dostupnost usluga manja u državnoj ustanovi, veća je tražnja u privatnom sektoru. Građanin, primoran da se leči u privatnoj praksi, ponovo plaća uslugu koju je već platio kroz doprinos (onih 10,3 odsto svakog meseca od bruto zarade), ali ovog puta iz džepa. I vrhunac paradoksa koji snažno iritira: građanin-pacijent često plaća istom državnom lekaru koji je sada u ulozi privatnika, a do koga nije mogao da dođe zbog dugačke liste čekanja u državnom zdravstvu", navodi on, podsećajući da su građani bezmalo bili žrtve opisanog sistemskog konflikta interesa i sa opravdanim gnevom komentarišu ovo svoje iskustvo.
Da je čitava situacija koja traje decenijama unazad neodrživa, ukazivao je i kardiohirurg iz Niša Dragan Milić, rekavši da su liste čekanja poligon za koruptivno delovanje, ali i bivša ministarska zdravlja Danica Grujičić koja je navela da se liste čekanja u ortopediji namerno prave da bi pacijenti odlazili kod privatnika i plaćali iz svog džepa lečenje.
"Vi prepodne radite u državnoj firmi, a onda popodne odlazite da radite privatno. Privatna praksa mora da postoji i ne želim da me neko shvati pogrešno, nisam protiv privatne prakse, štaviše, mislim da bi trebalo da se izjednači sa državnom praksom, ali je direktan konflikt interesa kad radite istovremeno na oba mesta", kazao je Milić.
Ovo dosad rečeno je samo jedna strana medalje. Očigledno je veliki i brisan prostor u čitavoj toj zamršenoj priči i deo koji se odnosi na prava pacijenata, i to u smislu da li oni uspevaju da lečenje dobiju na vreme, onda kada im je to zaista potrebno obijajući pritom pragove ustanova i besomučno zovući razne kol centre da zakažu pregled. Ali i ne manje bitno, šta će pacijentu račun posle pružene zdravstvene usluge jer, pod jedan - već ju je platio (10,3 odsto od svog bruto ličnog dohodtka), a pod dva - koja je upotrebna vrednost te informacije ukoliko pacijent nije organizator zdravstvenog sistema u Srbiji, već samo njegov korisnik?
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Sporna deonica od Pakovraća do Požege i zvanično otvorena za saobraćaj
06.07.2025.•
6
"Putevi Srbije" saopštili su da je u podne za saobraćaj otvorena deonica auto-puta "Miloš Veliki" od Pakovraća do Požege.
Doskorašnja ambasadorka u Severnoj Makedoniji imenovana za državnu sekretarku Ministarstva spoljnih poslova
06.07.2025.•
0
Doskorašnja ambasadorka u Severnoj Makedoniji Nevena Jovanović nova je državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih poslova (MSP), objavio je srpski šef diplomatije Marko Đurić.
Pomoćnik direktora policije: Ne koristimo silu, već sredstva prinude - i to minimalno
06.07.2025.•
2
Pomoćnik direktora policije Dejan Luković izjavio je da je u toku jučerašneg dana i tokom noći bilo ukupno 89 neprijavljenih javnih okupljanja na području Srbije, od čega je 15 okupljanja bilo na području Beograda.
Danas skup podrške lekaru koji je uhapšen dok je pružao pomoć na protestu u Beogradu
06.07.2025.•
1
Zbor zdravstvenih radnika Srbije najavio je za večeras skup podrške anesteziologu Vladimiru Stefanoviću, koji je uhapšen tokom vidovdanskog protesta u Beogradu dok je pružao medicinsku pomoć.
Trojica uhapšena zbog sumnje da su napala policajce tokom protesta ispred prostorija SNS u Čačku
06.07.2025.•
2
Trojica demonstranata iz Čačka uhapšena su zbog sumnje da su napala policajce na protestu koji je pre tri dana održan ispred prostorija Srpske napredne stranke u tom gradu.
Paunović: Branko Ružić sigurno nikada ne bi bio toliko glup da bude na listi blokadera
06.07.2025.•
21
Potpredsednica Glavnog odbora SPS-a Snežana Paunović izjavila je da je uverena da Branko Ružić nikada ne bi ispao toliko politički nepismen da pristane da bude na listi blokadera.
Policija protekle noći legitimisala skoro 400 ljudi, a privela njih 13
06.07.2025.•
2
Policija je tokom prethodne noći legitimisala ukupno 386 osoba, saopštio je MUP.
Sme li policija da odbije naređenje starešina: Šta kažu propisi postupanja službenika MUP-a
06.07.2025.•
20
Svaki službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ima pravo, čak i obavezu, da odbije naređenje svog prepostavljenog, ukoliko je ono nezakonito, iako se u praksi to retko događa.
Ministar pravde Vujić: Ne mogu da se dozvole blokiranja sudova, to podseća na dešavanja iz 1945.
06.07.2025.•
19
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da "ulica ne može da sudi i presuđuje", napomenuvši da ne mogu da se dozvole nikakva blokiranja sudova, kao i da to podseća na dešavanja iz 1945. godine.
I ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uverava: "Put Pakovraće-Požega je bezbedan"
06.07.2025.•
17
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je je nova deonica auto-puta "Miloš Veliki" od Pakovraće do Požege bezbedna.
Stanković: Ne dam ni pedalj prosvetnog sistema blokaderima
06.07.2025.•
75
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je nadoknada nastave počela na svakom fakultetu, prema dinamici koju definiše pojedinačna akademska ustanova.
Put Požega-Pakovraće od podne će biti otvoren za sva vozila: Vučić tvrdi da je bezbedan
06.07.2025.•
28
Deonica auto-puta "Miloš Veliki" od Pakovraće do Požege biće potpuno otvorena za saobraćaj danas u 12 časova.
Spasioci iz Niša spasili povređenu turistkinju
06.07.2025.•
0
Spasioci Gorske službe spasavanja iz stanice Niš spasili su turistikinju koja se povredila na stazi za hajking.
EDS omogućio i korisnicima ajfona da sami očitaju i prijave stanje na strujomeru
06.07.2025.•
16
Aplikacija Elektrodistribucije Srbije dostupna je i za IOS operativni sistem tako da i vlasnici ajfona mogu da prijave stanje brojila od 1. do 6. dana u mesecu.
Ćosić: Suše će biti do kraja septembra - cene će biti visoke
06.07.2025.•
3
Profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Marija Ćosić ocenila je da će suše ove godine morati da se proglase elementarnim nepogodama, jer će se period suša i visokih temperatura zadržati do kraja septembra.
Akademik Saičić: Policija je od zaštitnika građana postala neprijatelj naroda
06.07.2025.•
7
Redovni član Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) Radomir Saičić izjavio je da brutalni napadi policije na studente ukazuju da je ta služba od zaštitnika građana postala neprijatelj naroda.
Da li je sad pravo vreme da studenti naprave svoju partiju?
06.07.2025.•
27
Iako studentski pokret već ima unutrašnju strukturu, kao i procedure za donošenje odluka, diskusiju i slično, moguće je govoriti o reorganizaciji te strukture u budućnosti.
Pokušavaju od 15. aprila: Propao i 42. pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova
05.07.2025.•
1
Poslanici Skupštine Kosova ni u 42. pokušaju nisu večeras izabrali predsednika tog tela, pošto je za formiranje izborne komisije glasao samo 31 poslanik, od ukupno 120.
VIDEO: Priveden profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
05.07.2025.•
0
Profesor sa odeljenja klasičnih nauka Boris Pendelj, priveden je na Savskom vencu, saopštili su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Beogradu.
VIDEO Blokade u Srbiji: Zaustavljen saobraćaj u Zemunu, jake policijske snage na Autokomandi
05.07.2025.•
0
Protestima i građanskom neposlušnošću studenti i građani traže oslobađanje nezakonito uhapšenih na protestu 28. juna, raspisivanje vanrednih izbora i uklanjanje šatora kod Skupštine i u Pionirskom parku.
Komentari 25
Vedran
Nije problem izdvajanje nego što eto i kad ti treba nemaš ništa. I još sad više nema ni kadra polako. Ili odlaze u penziju, preko ili u privatnike.
Treba kao u HR izjednačiti sa privatnicima i onda lepo se leči gde ko hoće.
Gresite
Oni prosto nemaju savremena znanja.
Dobri suplementi se ni ne uvoze.
a,popust?
A,da se meni vrate pare jer hoću možda privatno?!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar