
Svaki građanin, hteo - ne hteo, godišnje daje 1.000 evra državnom zdravstvu
Svakog osiguranog stanovnika Srbije zdravstvo košta oko 1.000 evra godišnje ili oko 118.000 dinara, lečio se on ili ne u tom periodu, izračunali su "Doktori protiv korupcije".

Foto: Pixabay
S druge strane, ministar zdravlja Zlatibor Lončar posle nedavne izjave da će pacijenti po završetku lečenja dobijati račun za to da bi videli koliko usluge koštaju, istom prilikom je ocenio da stanjem u zdravstvu nisu zadovoljni ljudi u Ministarstvu zdravlja, ali ni pacijenti.
Ukoliko se uzme u obzir da svaki zaposleni u državi plaća obavezno zdravstveno osiguranje od 10,3 odsto na bruto platu bez mogućnosti da utiče na to, onda je potpuno legitimno očekivati blagovremenu, prihvatljivu i svrsishodnu zdravstvenu zaštitu, a ne ocene i procene o tome da li je i ko zadovoljan ili ne.
Draško Karađinović, koordinator NVO Doktori protiv korupcije, kaže za Danas da se naplaćivanjem 10,3 odsto svakom osiguraniku na bruto platu prikupi godišnje 550 milijardi dinara ili 4,6 milijardi evra.
"Na ovaj iznos trebalo bi dodati još 1,9 milijardi evra koje građani plate iz džepa za usluge u privatnom zdravstvu. U zbiru, ukupna državna i privatna potrošnja za zdravstvo prelazi 10 odsto BDP, što je između 6,5 i sedam milijardi evra na godišnjem nivou. Na ovaj iznos treba dodati i kapitalne investicione troškove kao i subvencije svojim zdravstvenim kapacitetima blizu 160 lokalnih samouprava. Znači, kada se sve uzme u obzir i podeli sa brojem stanovnika u Srbiji, svakog građanina zdravstvo košta bar 1.000 evra godišnje, lečio se on ili ne. Ujedno, važno je podsetiti da uporedive države troše na zdravstvo od šest do osam odsto BDP", objašnjava on.
Za primere uporedivih zemalja, on podseća na podatke Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o ukupnim izdacima za zdravstvo kao procenat BDP.
"Mađarska osam odsto, Grčka 9,8, Rumunija 5,3 i Bugarska 7,4 odsto. Nedavna izjava ministra Lončara 'da pacijentima na kraju lečenja kada izlaze iz državne bolnice treba dati račun da vide koliko to sve košta' izazvala je burne reakcije u javnosti. Nesmotrenost izjave ostavlja utisak ljutnje ministra na građane koji zahtevaju kvalitetnije zdravstvo. Međutim, burne reakcije su posledica opšteg nezadovoljstva stanjem u zdravstvu, a konkretan povod su (pre)dugačke liste čekanja na dijagnostičku ili terapeutsku uslugu u državnom domu zdravlja ili bolnici koje taj isti građanin finansira iz svoje bruto zarade i to procentualno od 10,3 odsto", naglašava sagovornik Danasa.
Karađinović ukazuje na težinu problema i sagledavanjem osnovnih činjenica: Srbija na svojih 6,7 miliona stanovnika ima preko 34.000 lekara i 9.000 stomatologa što je, kako kaže, znatno više od proseka po glavi stanovnika od onog u zemljama EU.
"Srbija ima i veći bolnički krevetski fond od proseka ranije pomenutih zemalja. Na žalost, rezultati su poražavajući: Srbija je u vrhu Evrope po smrtnosti od najčešćih patologija, kardiovaskularnih i onkoloških oboljenja, 700.000 građana ili 12 odsto stanovništva nema nijedan zub... Ukratko, postoje kadrovi, infrastruktura, finansije, ali rezultat uporno izostaje. Zaključak je jasan: zdravstveni sistem je očigledno pogrešno postavljen, a to rezultira negativnim ishodima uprkos visokoj potrošnji, pa je i nezadovoljstvo građana opravdano. I ne bi trebalo da bude mesta ljutnji već konstruktivnom rešavanju problema", mišljenja je taj lekar.
On predlaže i mogućnost rešenja tog besciljnog lutanja od metode do metode za poboljašanje zdravstvenih usluga, posebno ukoliko se uzme u obzir da u Srbiji rade neka vrlo čuvena imena, čak i u svetu, imamo opremu, neophodne kadrove, ali adekvatne kapacitete.
"Stoga bi bilo korisno da ministar razmisli i ponudi sistemske promene koje bi zdravstvo učinilo efikasnijim, racionalnijim i dostupnijim. Sistemske promene podrazumevaju promene sistemskih zakona, a tu je svakako prioritet ukidanje mogućnosti dopunskog privatnog rada državnih lekara i stomatologa normirane u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Mnogo puta su opisane štetne posledice legalizovanog konflikta intresa. Ukratko, legalni konflikt interesa snažno smanjuje produktivnost u državnom zdravstvu i proporcionalno tome stvara veštačke liste čekanja na pregled, snimak, dijagnostiku i intervenciju. Što su duže liste čekanja, odnosno što je dostupnost usluga manja u državnoj ustanovi, veća je tražnja u privatnom sektoru. Građanin, primoran da se leči u privatnoj praksi, ponovo plaća uslugu koju je već platio kroz doprinos (onih 10,3 odsto svakog meseca od bruto zarade), ali ovog puta iz džepa. I vrhunac paradoksa koji snažno iritira: građanin-pacijent često plaća istom državnom lekaru koji je sada u ulozi privatnika, a do koga nije mogao da dođe zbog dugačke liste čekanja u državnom zdravstvu", navodi on, podsećajući da su građani bezmalo bili žrtve opisanog sistemskog konflikta interesa i sa opravdanim gnevom komentarišu ovo svoje iskustvo.
Da je čitava situacija koja traje decenijama unazad neodrživa, ukazivao je i kardiohirurg iz Niša Dragan Milić, rekavši da su liste čekanja poligon za koruptivno delovanje, ali i bivša ministarska zdravlja Danica Grujičić koja je navela da se liste čekanja u ortopediji namerno prave da bi pacijenti odlazili kod privatnika i plaćali iz svog džepa lečenje.
"Vi prepodne radite u državnoj firmi, a onda popodne odlazite da radite privatno. Privatna praksa mora da postoji i ne želim da me neko shvati pogrešno, nisam protiv privatne prakse, štaviše, mislim da bi trebalo da se izjednači sa državnom praksom, ali je direktan konflikt interesa kad radite istovremeno na oba mesta", kazao je Milić.
Ovo dosad rečeno je samo jedna strana medalje. Očigledno je veliki i brisan prostor u čitavoj toj zamršenoj priči i deo koji se odnosi na prava pacijenata, i to u smislu da li oni uspevaju da lečenje dobiju na vreme, onda kada im je to zaista potrebno obijajući pritom pragove ustanova i besomučno zovući razne kol centre da zakažu pregled. Ali i ne manje bitno, šta će pacijentu račun posle pružene zdravstvene usluge jer, pod jedan - već ju je platio (10,3 odsto od svog bruto ličnog dohodtka), a pod dva - koja je upotrebna vrednost te informacije ukoliko pacijent nije organizator zdravstvenog sistema u Srbiji, već samo njegov korisnik?
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Marković: Srbija pre šest godina prednjačila u evropskim integracijama, sada je na samom začelju
19.10.2025.•
0
Srbija želi da bude članica Evropske unije (EU), ali pod svojim uslovima i problem je što je sama EU davala signale da je to moguće, a nije, ocenjuje profesor Fakulteta političkih nauka Slobodan Marković.
Teretnjaci na Batrovcima i Šidu čekaju oko tri sata
19.10.2025.•
0
Zadržavanja za kamione ima na graničnim prelazima Batrovci i Šid, ka Hrvatskoj.
Emisiju "Važne stvari" RTS skratio jer dete kaže da u Zrenjaninu nema čiste vode
19.10.2025.•
0
Radio televizija Srbije je, prilikom emitovanja nove emisije "Važne stvari", isekla deo u kojem devojčica govori da u Zrenjaninu nema čiste vode.
Politikolog Milić: Kad se jednom dospe na listu sankcija SAD, teško se sa nje silazi
19.10.2025.•
0
Politikolog Dimitrije Milić kaže da je, kako bi se o situaciji u Srbiji pričalo u institucijama Evropske unije, ona mora da se održava kao relevantna tema među donosima odluka.
Sednica Vlade Srbije u ponedeljak u Leskovcu
19.10.2025.•
1
Vlada Srbije na čelu sa premijerom Đurom Macutom održaće sutra u Leskovcu posebnu sednicu u zgradi lokalne samouprave u tom gradu.
Pokret Tvrđava: Sud odbacio predlog za pritvor aktivisti Nikoli Krstiću
19.10.2025.•
1
Sud u Smederevu odbacio je predlog tužilaštva za određivanje pritvora koordinatoru Pokreta Tvrđava Nikoli Krstiću.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju rad u ponedeljak u 10 časova
19.10.2025.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju rad sutra od 10 časova i to objedinjenom načelnom raspravom o tačkama dnevnog reda koje se odnose na međunarodne sporazume i finansijske ugovore.
Pred samu godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu: EP usvaja novu rezoluciju o Srbiji
19.10.2025.•
3
Rezolucija Evropskog parlamenta koja je najavljena za kraj oktobra, uoči godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu, značajan je i još jedan u nizu koraka u smeru promena odnosa EU prema Aleksandru Vučiću.
Uhvaćen sa 29 paketa marihuane u kolima: Opirao se tokom hapšenja i više puta udario policajca u glavu
19.10.2025.•
0
Beogradska policija je zaplenila oko 15 kilograma marihuane i uhapsila Đ. M. (25) zbog trgovine drogom.
Hapšenje Srba na Kosovu: Sedmoro privedeno u Zubinom Potoku i Zvečanu
19.10.2025.•
1
Sedmoro Srba privedeno je u policijskoj akciji sprovedenoj jutros oko šest časova u Zubinom Potoku i Zvečanu, saopštila je Vladina Kancelarija za Kosovo i Metohiju.
EU najavila: U Srbiji će se graditi "fabrika veštačke inteligencije"
19.10.2025.•
42
Evropska unija planira da na teritoriji Zapadnog Balkana izgradi dve "AI fabrike", tačnije rečeno centra za razvoj veštačke inteligencije, od kojih će se jedna nalaziti u Srbiji.
ANEM i Fond B92 prikupili 5.000 evra pomoći za novinarke i novinare iz Gaze
19.10.2025.•
1
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i Fond B92 prikupili su 5.000 evra za pomoć novinarkama i novinarima u Gazi.
FOTO, VIDEO: Vozač autobusa poginuo, dve osobe povređene u sudaru kod Čačka
19.10.2025.•
3
Vozač autobusa je poginuo, a dve osobe su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros oko 6.40 časova na putu Čačak - Kragujevac, u mestu Bečanj.
Četvrtina stanovnika Srbije u riziku od siromaštva: Socijalne mere države kratkotrajne i mahom pred izbore
19.10.2025.•
6
Vlast u Srbiji siromašnih se seti uglavnom pred izbore, dok podaci pokazuju da gotovo četvrtina građana živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
O nesreći kod Sremske Mitrovice: "Malo inspektora za kontrolu prevoznika, a neko i sa 70 godina vozi putnike"
19.10.2025.•
21
Srbija nema dovoljno inspektora koji se bave nadzorom prevoznika, a gotovo nikad ne budu sankcionisani direktori i prevoznici.
Klačar: Izbori pod ovakvim tenzijama ne bi rešili krizu, već bi je produbili
19.10.2025.•
19
Skupština Srbije bez većih problema zaseda, odmrznut je proces izbora članova Saveta REM-a i došlo je do usaglašavanja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
Za tri do pet godina biće poznato da li je Srbiji potrebna nuklearna elektrana
19.10.2025.•
21
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da su u toku studije razmatranja da li je Srbiji potrebna nuklearna elektrana i ocenio da će se to znati za tri do pet godina.
U Srbiji zvanično ima oko 1.500 profesionalnih upravnika zgrada: Koliko zarađuju?
19.10.2025.•
7
U Srbiji je trenutno registrovano 1.442 profesionalna upravnika, a prva licenca je izdata sredinom avgusta 2017. godine, pokazuju podaci Privredne komore Srbije (PKS).
Magacioneri najtraženije zanimanje u Srbiji, programeri ni među prvih 10
19.10.2025.•
8
Poslodavci u Srbiji su u septembru tražili 15.679 radnika, a najtraženiji su bili magacioneri, za koje je oglašeno 1.359 radnih mesta.
VJT: Jedan od osumnjičenih priznao ubistvo u Beogradu na vodi, drugi se branio ćutanjem
18.10.2025.•
0
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je danas da je jedan od osumnjičenih za ubistvo u Hercegovačkoj ulici 16. oktobra priznao izvršenje krivičnog dela.
Komentari 25
Vedran
Nije problem izdvajanje nego što eto i kad ti treba nemaš ništa. I još sad više nema ni kadra polako. Ili odlaze u penziju, preko ili u privatnike.
Treba kao u HR izjednačiti sa privatnicima i onda lepo se leči gde ko hoće.
Gresite
Oni prosto nemaju savremena znanja.
Dobri suplementi se ni ne uvoze.
a,popust?
A,da se meni vrate pare jer hoću možda privatno?!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar