"Crno tržište" privatnih časova: Vredno oko 110 miliona evra godišnje, sve više posla za nastavnike
Neformalno tržište privatnih časova za osnovce i srednjoškolce u Srbiji vredi otprilike oko 110 miliona evra godišnje, najmanje 30 odsto ukupnih plata nastavnog osoblja u školama.
Nadležni prosvetni organi ne žele da objasne zašto tolerišu ovaj paralelni sistem obrazovanja "na crno".
Odgovor daju istraživanja u Evropi, koja pokazuju da za razliku od zapadnih zemalja, gde su privatni časovi deo legalnog tržišta, u postkomunističkim zemljama oni su prećutno postali način da nastavnici sa malim zaradama poprave svoj status, piše magazin Biznis i finansije.
Oglašavanje privatnih časova u Srbiji, od devedesetih godina prošlog veka kada je bilo više štrajkova i nestašica struje nego nastave, pa do danas kada učimo onlajn, poprimilo je tolike razmere da se oglasi za časove mogu naći i na sajtu Kupujem-prodajem.
Aktivni profesori, profesori u penziji, profesori bez posla, stručnjaci raznih fela, pa čak i studenti, sve su to predavači koji se na neformalnom tržištu obrazovanja u Srbiji pojavljuju kao slamka spasa za đake kojima treba pomoć u učenju.
S druge strane, piše magazin Biznis i finansije, "kupci" ovakvih usluga su sve mlađeg uzrasta, jer se sa privatnim časovima počinje već tokom pripreme dece za polazak u osnovnu školu. Uči se sve, matematika, srpski, strani jezici, prirodne nauke…
Privatni časovi su najjeftiniji u manjim gradovima i na selu, gde se kreću od 400 do 800 dinara, negde do 1.200 dinara. Što je veća sredina i prosečna zarada, to su veće i cene za ovakve usluge.
Ali, bez obzira na razlike, način plaćanja je isti – novac se daje na ruke. To znači da ovaj vid dodatnog obrazovanja funkcioniše kao neformalno tržište, za koje nema zvanične evidencije.
Kvantitet ne daje kvalitet
Stiče se utisak da privatni časovi ne čine đake kompetentnijim i samostalnijim, kažu za Biznis i Finansije na Pedagoškom fakultetu u Somboru, gde se obrazuju budući učitelji.
"Zapažamo da nivo znanja opada iz godine u godinu kod većine novoupisanih studenata. Zato smo primorani da u svojim predavanjima polazimo od osnovnih znanja. Tu mislim na fundamentalna znanja iz osnovne škole, koja se nekako u toku školovanja izgube", navodi dr Gordana Kozoderović, profesorka bioloških predmeta i metodike prirodnih nauka na Pedagoškom fakultetu u Somboru.
Ona ističe da nove generacije studenata nisu u stanju da povezuju činjenice i fenomene iz svakodnevnog života, da kritički razmišljaju, formiraju sopstvene stavove zasnovane na argumentima, niti iskazuju kreativnost.
Razlike među sadašnjim i studentima od pre petnaestak godina primećuje i dr Dejan Molnar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
"Pažnja studenata je danas kraća, a uočavam da su usmereniji na konkretna i primenljiva znanja i veštine. Navikli su na dostupnost različitih informacija i orijentisani su na digitalne tehnologije, sadržaje i načine komunikacije. Primetno je, takođe, da kada god mogu biraju pismeni način polaganja ispita, umesto usmenog, koji je ranije bio dominantan. Moj je utisak da često ne prave jasnu razliku između znanja i informisanosti", ocenjuje Molnar.
Privatne časove u Srbiji pohađa oko 205.000 učenika
Na pitanje kako proceniti tržište privatnih časova osnovaca i srednjoškolaca, s obzirom da nema zvaničnih podataka, Molnar kaže da je to moguće ali uz niz pretpostavki.
On je za Biznis i Finansije izveo računicu o vrednosti tržišta privatnih časova za osnovce i srednjoškolce u Srbiji, po kojoj oko 35,4 odsto đaka pohađa privatne časove.
U račun je ušao broj nastavnika, njihovo radno vreme i zarade, prosečna cena privatnog časa od 10 evra i ukupan broj učenika u redovnim školama (državnim i privatnim), koji je u prošloj školskoj godini iznosio 500.514 đaka u osnovnoj i 225.423 u srednjoj školi.
"Pretpostavimo, najpre, da neku vrstu privatnih časova pohađa pet odsto đaka nižih razreda, svaki treći učenik viših razreda osnovne škole i svaki drugi srednjoškolac. Ovako procenjen broj učenika koji idu na ove neformalne edukacije iznosi oko 205.000 učenika", navodi sagovornik ovog magazina.
Dodatne pretpostavke su da se usluge privatnih časova koriste samo u toku trajanja školske godine, devet meseci godišnje, da prosečan đak na mesečnom nivou ukupno šest puta ide na časove i da jedan čas u proseku košta 10 evra.
"Na bazi ove logike se može preračunati da bi tržište privatnih časova u Srbiji moglo da vredi otprilike oko 110 miliona evra na godišnjem nivou. Naime, toliko novca bi prema ovoj računici građani Srbije mogli da izdvajaju za dodatno obrazovanje svoje dece izvan formalnog školskog sistema", procenjuje Molnar.
Ministarstvo prosvete i nadležna inspekcija nisu odgovorili na pitanja magazina Biznis i Finansije da li imaju podatke o tržištu privatnih časova u Srbiji, koliko je ova vrsta paralelnog obrazovanja u skladu sa propisanim školskim programima i zašto se toleriše ovakav rad "na crno".
Odgovore nisu dobili ni od iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja o tome kakav je stav struke prema tržištu privatnih časova i koliko ova vrsta nastave utiče na kvalitet obrazovanja mladih.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Reakcije na presudu Hašimu Tačiju i vođama OVK: Za Haradinaja neprihvatljivo, za Dodika karikatura pravde
16.09.2026.•
0
Sud u Hagu doneo je prvostepenu presudu četvorici Albanaca za ratne zločine u kojoj je Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora. Usledile su reakcije srpske i albanske zajednice.
Ko je sve do sada podržao Studentsku listu?
16.09.2026.•
0
Studentsku listu "Studenti pobeđuju", koja će na glasačkom listiću biti pod rednim brojem tri, do sada je podržalo osam parlamentarnih stranaka i veliki broj lokalnih udruženja, pokreta i vanparlamentarnih partija.
Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora
16.09.2026.•
19
Specijalni sud u Hagu osudio je bivše vodje OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora.
Odbornica NPS za govornicom Skupštine Leskovca istupila iz stranke i podigla nalepnicu "Studenti pobeđuju"
16.09.2026.•
3
Opoziciona odbornica Narodnog pokreta Srbije Jelena Dimitrijević saopštila je na današnjoj sednici Skupštine grada Leskovca da istupa iz odborničke grupe i stranke.
Srpsko nacionalno veće Kosova i Metohije podržalo Studentsku listu, pozvalo opozicionare da učine isto
16.09.2026.•
2
Srpsko nacionalno veće Kosova i Metohije saopštilo je da apsolutno i bezrezervno podržava Studentsku listu na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima.
Ružić: Ne isključujem mogućnost učešća na izborima 25. oktobra
16.09.2026.•
8
Doskorašnji potpredsednik SPS Branko Ružić izjavio je da ne isključuje mogućnost da učestvuje na parlamentarnim izborima 25. oktobra.
Makedonska stranka Srbije bezrezervno podržava Studentsku listu
16.09.2026.•
2
Makedonska stranka Srbije saopštila je da daje punu i bezrezervnu podršku Studentskoj listi.
Antić: MUP podatke o LRAD uređajima na protestu 15. marta označio kao strogo poverljive
16.09.2026.•
8
Bivši predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić izjavio je da mu MUP nije dostavilo odgovore na pitanje koliko je akustičnih uređaja "LRAD" bilo angažovano na studentskom protestu 15. marta prošle godine.
Vučić o 30 godina u politici: Najteže pitanje bilo Kosovo, poslednje dve godine teške zbog obojene revolucije
16.09.2026.•
10
Kandidat za premijera Srbije i nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić naveo je u autorskom tekstu "Mojih 30 godina u politici" da je Kosovo i Metohija najteže pitanje sa kojim je se suočavao.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - čeka vas poklon
16.09.2026.•
5
Novi 021.rs dnevni kviz u kom vas darujemo je pred vama.
U Hagu danas izricanje presude Tačiju, Krasnićiju, Veseljiju i Seljimiju
16.09.2026.•
1
U Specijalizovanim većima u Hagu u 10 časova izriče se prvostepena presuda četvorici bivših komandanata takozvane OVK - Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju.
Ponoš rekao da se neće povući sa izbora u korist Studentske liste, a Ješić dodao: "Guramo dalje"
16.09.2026.•
79
Predsednik stranke Srbija centar (SRCE) Zdravko Ponoš rekao je da se ta stranka neće povući sa izbora u korist Studentske liste.
Profesor Vuković: Studenti će teško izbeći teme poput EU i Kosova, jer i to zanima deo glasača
16.09.2026.•
56
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Danilo Vuković, na pitanje da li Studentska lista ima organizacioni kapacitet da se suprotstavi SNS-u, odgovorio je da je to "pitanje od milion dolara".
Đurica: EU je sada jasno da se vlast Srbije nije udaljila od politike devedesetih
16.09.2026.•
9
Evropskoj uniji sada je jasno da se vlast u Srbiji, koja je jedno vreme nastupala kao proevropska, zapravo nije suštinski udaljila od politike devedesetih godina, istakla je Dragana Đurica iz Evropskog pokreta.
Marta Kos u EP: Ne smemo okrenuti leđa Srbiji
16.09.2026.•
17
Evropski komesar za proširenje Marta Kos izjavila je da će učiniti sve što može kako bi Srbija napredovala na putu ka Evropskoj uniji, ali da se o poštovanju vrednosti EU ne može pregovarati.
Evroposlanici zbog odavanja počasti Ratku Mladiću: Da EU promeni stav prema Srbiji
16.09.2026.•
10
Predstavnici političkih grupa u Evropskom parlamentu osudili su počasti koje su u Beogradu ukazane na sahrani Ratka Mladića i pozvali na drugačiji stav EU prema Srbiji.
Svaki treći građanin Srbije ne može da podmiri bilo kakav neočekivani kućni trošak
16.09.2026.•
5
Sve je izraženiji jaz između troškova života i primanja socijalno ugroženih, izjavila je za FoNet pravnica iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava A11 Nađa Marković.
Sudije i tužioci tvrde da analiza VJT o zvučnom topu nije poznata u praksi sudova i tužilaštava
15.09.2026.•
12
Grupa sudija i tužioca "Odbrana struke" ocenila je da je izveštaj Višeg javnog tužilaštva objavljen radi zastrašivanja i manipulacije, te da predstavlјa dokaz o zabrinjavajućem stanju vladavine prava u Srbiji.
Svake nedelje u Srbiji pogine po jedan radnik: Previše onih koji "ne rade na manekenskoj pisti"
15.09.2026.•
1
Na desetine radnika u Srbiji svake godine ode na posao, ali se ne vrati kući. Samo tokom 2025. godine na radu je preminulo 49 radnika, dok ih je godinu ranije bilo još više, 59.
Komentari 55
Nubara
Milica
Mico Mitrovic
https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/730471/prosvjetna-inspekcija-ne-moze-da-dokaze-nezakonit-rad-nastavnika-siva-ekonomija-preuzela-i-obrazovanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar