.jpg)
Kada ponestane resursa, deca sa invaliditetom postanu odgovornost države: Kako žive u sistemu?
Kada sistemska podrška porodici deteta sa invaliditetom izostane, a ono izgubi preduslov za kvalitetan život unutar porodične zajednice, dešava se da država preuzme stvar u svoje ruke.

Foto: Pixabay
Nadležni odluče da dete u svom okruženju više nema uslova za kvalitetan život u okviru porodice, te ga pošalju u neki od domova za smeštaj dece.
Ovakvih ustanova socijalne zaštite, odnosno za smeštaj dece sa invaliditetom u Srbiji ima 10, a najveće su "Zvečanska" u Beogradu i "Kolevka" u Subotici. Ustanova za smeštaj odraslih osoba sa invaliditetom ima 16, a uslovi za život u svim ovim institucijama razlikuju se od jedne do druge.
U zajedničkom izveštaju Državne revizorske institucije (DRI) i Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S "Zaboravljena deca", iz 2021. godine, navodi se da država radi na deinstitucionalizaciji dece, ali da neke od mera suštinski udaljavaju Srbiju od ispunjavanja njenih obaveza za zaštitu ljudskih prava dece i odraslih osoba sa invaliditetom.
"Na osnovu zapažanja tokom poseta institucijama u Srbiji (kako velikim domovima, tako i malim domskim zajednicama), DRI i MDRI-S nalaze da je smeštaj u rezidencijalnim ustanovama u Srbiji opasan po psihičko i fizičko zdravlje deteta i da neminovno vodi pogoršanju poteškoća u razvoju. Smeštaj u instituciju vodi dehumanizaciji, socijalnoj izolaciji i ne doprinosi habilitaciji i razvoju veština koje doprinose uključivanju u društvo. Tretman u ovim ustanovama - ili izostanak brige i nege - vodi pogoršanju smetnji i ugrožava zdravlje i život deteta", navodi se u zaključku 2021. godine.
Snežana Lazarević iz MDRI-S objašnjava za 021.rs da su uslovi života u ovim ustanovama različiti, ali da svakako ima puno problema.
"U nekim ima manjak zdravstvenog osoblja, pa tako dete koje ima složenije zdravstvene probleme često bude upućeno na lečenje u neke druge ustanove u okolini. Za to dete je onda potrebna pratnja, pa onda problem nastane i ko će u samom domu raditi. Drugi bitan problem jeste što se deci u ustanovama socijalne zaštite uskraćuju neki tretmani", kaže ona.
Objašnjava da su postojali slučajevi kada detetu nije tretiran hidrocefalus, što je stanje u kom se skuplja tečnost oko mozga, a tretman podrazumeva intervenciju kojom se ugrađuje cevčica koja tu tečnost odvodi u želudac.
"Ukoliko se to ne uradi, dolazi do nakupljanja tečnosti i dete trpi velike bolove. Zbog toga je apsolutno nedopustivo da dete ne odlazi na tretmane. Prilikom te naše poslednje posete smo videli i dete koje ima rascep usne, a to nije operisano. Zbog čega je to tako, ne možemo da tvrdimo. Obično odluku o tome da li će se vršiti intervencija jeste lekarski konzilijum. Ono što mi čujemo od zaposlenih jeste da kod takvih situacija konzilijum utvrdi da bi takve operacije bile rizične, ali se postavlja pitanje da li je rizično živeti u takvim uslovima kada dete trpi velike bolove", kaže ona.
Tatjana Stojšić Petković iz Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom Srbije, koja je godinama radila u jednoj ovakvoj ustanovi za decu u Veterniku, ističe za 021.rs da je izuzetno bitno da postoji veći broj zaposlenih u institucijama, ali i da se radi na poboljšanju kvaliteta života deteta u svakom smislu.
"Šta ćemo sa psihološkim delom, socijalnim, sa socijalnom integracijom i razvojem emotivnog statusa koji takođe treba da bude tretiran kao i ovo drugo. Mislim da je jako bitno da se radi na što većoj inkluziji i integraciji i da te institucije ne treba da budu zatvorene. Da ta deca imaju mogućnost i da izlaze i da se druže i da izlaze na neka druga mesta, da prosto ne budu isključivo sa svojim vršnjacima koji takođe imaju poteškoće, nego da se integrišu u društvo. Da ne budu na margini i da ne budu toliko izopšteni iz društva i da se ljudi prave da ne postoje", ističe ona.
Snežana Lazarević se slaže sa tim, te ističe da je higijena unutar samih domova zadovoljavajuća, ali one poprilično izgledaju kao bolnice.
"Problem je u tome što se te ustanove dom, i one bi trebalo da zamene kuću i da im budu dostupne i igračke i prostor za igru. Međutim, oni žive u sobama u kojima ima od osam do 10 kreveta. Zapravo, krevetaca koji oni retko napuštaju, vrlo retko izlaze napolje, mali broj aktivnosti imaju. Deca, pogotovo ona koja još ne hodaju, cele dane provode u tim svojim krevetima i jedino kad imaju neke aktivnosti je hranjenje, presvlačenje i kupanje", objašnjava ona.
Ističe da je, osim fizičkih uslova, mnogo biran i način na koji se zaposleni odnose prema osobama koje se nalaze u tim institucijama.
"Mnogo je važno da tamo žive ljudi koji ni za šta nisu krivi, a oni su praktično lišeni slobode. Oni ne mogu da izađu iz doma kada god to žele, oni moraju da traže propusnicu, nemaju nikakvu privatnost, žive sa više ljudi sa kojima nisu ni u kakvom srodstvu. Koriste zajedničke toalete, tuševe, vrlo često se to kupanje i tuširanje obavlja grupno, veoma često na tuš kabinama i toaletima nema vrata, na WC šoljama nema daske. Prosto, lišeni su slobode na neki porodični život. Ukoliko imaju srodnike van doma, veoma često oni moraju unapred da se najave da će doći i da im se ta poseta odobri. Oni često ne mogu ni da uđu tamo gde živi taj neko koga posećuju, u njegovu sobu, nego postoje neke posebne prostorije za posetu, ali oni prosto nikada ne vide kako taj neki njihov srodnik živi tačno", kaže Lazarević.
Podseća i da su pravila o poseti dodatno postala strožija od pandemije korona virusa, ali naglašava da to nisu bolnice nego mesto gde osobe žive.
"Prosto, zbog toga što žive tu gde žive, oni su lišeni prava. Kako možemo da pričamo o pravu na privatnost ako ja živim sa još osam ljudi i ako nikada nisam sama, ako nemam svoj plakar, nosim isključivo odeću iz vešernice jer nemam svoju odeću", kaže ona.

Foto: Pixabay
Stojšić Petković ističe da bi trebalo, unutar samih ustanova, da se radi na poboljšanju edukacije zaposlenih, kao i da se osavremene procesi.
"Postoje nove tehnologije i nove tehnike i asistivne tehnologije koje bi mogle da olakšaju deci život. Prosto, ako je dete neverbalno a ima smisla za neku oblast, da se tom detetu omogući da ono to i radi. A mi i dalje to nemamo. Nemamo o zakon o radnim centrima, socijalnom preduzeću, i dalje nemamo rešena neka veoma važna pitanja koja bi omogućila da se deci olakša život u okviru institucija. Ostvarivanje prava na ortopedska pomagala, pravo na tuđu pomoć koje se naravno gubi kada uđete u takvu instituciju jer je već imate", objašnjava ona.
Promene u samim ustanovama, kako ističe Snežana Lazarević, idu jako sporo i skoro da ih nema.
"Broj ljudi koji živi u domovima se ne smanjuje, bez obzira što se naša država deklarativno opredelila za deinstutitucionalizaciju. Pritisak je veliki, duga je lista čekanja, ali je glavni razlog taj što deca sa invaliditetom i porodice nemaju adekvatnu podršku države", kaže sagovornica 021.rs.
Podseća da se niko ne odriče člana svoje porodice "tek tako".
"Prosto se dešava da roditelji postanu iscrpljeni, sami se više ne snalaze, sami se razbole, više ne mogu da izdrže taj pritisak jer nije ista stvar gajiti dete koje ima invaliditet i brinuti o detetu koje ga nema. Roditeljstvo je zahtevno i za jednu i za drugu grupu, ali kada imate još dete sa smetnjama u razvoju, kada imate problem kada ga odvedete kod lekara, da ga upišete u vrtić, školu, kada u školi ne dobija adekvatno i kvalitetno obrazovanje, kada nemate gde sa njim posle škole dok ste vi na poslu", kaže ona.
Tatjana Stojšić Petković ističe da je, kada bi se radilo na smanjenju dece u ovim institucijama, potrebno raditi na dve strane paralelno.
"Sa jedne strane je bitno poboljšati ekonomski položaj porodica, odnosno da država obezbedi porodici ono što je neophodno za to dece. Sa druge strane, treba raditi na upoznavanju porodica sa mogućnostima tog deteta i na koji način mogu najbolje da mu pomognu. Uz to, treba raditi i na servisima usluge koji ne moraju da budu dostupni samo u većim gradovima nego i u manjim mestima, da se organizuje prevoz, da vi možete da računate na to da ako živite u nekom selu u Srbiji da možete da računate na to će vaše dete tri puta nedeljno imati mogućnost da ode do logopeda, da to budu možda neke terenske službe, neke podrške koje će zaista biti realne i dugoročne, a ne kratkoročne preko nekih projekata. Jer invaliditet nije bolest koja će proći, to je stanje koje se vrlo retko menja na bolje. Ali da bi se to stanje održavalo ili razvijalo nešto što može da se razvije, za to je potrebno mnogo truda i rada, a zna se da je taj period ranog detinjstva izuzetno bitan i ključan da bi dete moglo u punom potencijalu ostvari ono što ima i što može", kaže sagovornica portala 021.rs.
Ističe i da bi mnogo bolje bilo da u državi postoje manje institucije u lokalnim zajednicama koje bi roditeljima dece sa invaliditetom služile kao privremeno-povremene ustanove kojima se obrate za pomoć i podršku.
"Trebalo bi razvijati servise podrške, od stanovanja uz podršku do malih zajednica, do dnevnih boravaka koji imaju drugačije radno vreme i omogućiti da porodice koje imaju decu sa invaliditetom da mogu da sačuvaju svoju porodicu i da imaju adekvatnu podršku u okruženju. Zaista, tu treba raditi na zakonskim okvirima i na pružanju podrške. Udruživanje osoba sa invaliditetom i njihovih porodica isto je jako bitno jer u takvom okruženju možete puno da saznate, ali i da se suočite sa tim da vi niste jedini sa nekim problemom", objašnjava ona.
U okviru Skupštine Srbije je u oktobru ove godine formirana neformalna Parlamentarna grupa za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, na inicijativu Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom Srbije.
Stojšić Petković objašnjava da je pregovaranje sa državom, donošenje strategija, zakonskih okvira i svega onoga što bi poboljšalo život osoba sa invaliditetom, bez obzira da li su u pitanju deca ili odrasli, od izuzetnog značaja.
"Mi možemo da se skupimo i da pričamo šta sve ne valja, ali ako nemamo konkretne korake i ideje, neki konkretni plan kako sprovesti u delo, to nema nikakvog smisla. Shodno tome već nekoliko godina pokušavamo da dođemo do parlamenta, a ove godine smo to uspeli i da pokrenemo jednu neformalnu parlamentarnu grupu koja treba da radi na analizi postojećih i predlaganju novih zakona, kao i na analizi strategija i njihove primene u praksi", ističe ona.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Tužilac Stefanović: Uhapšeno 50 osoba pod sumnjom za korupciju
16.02.2025.•
9
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović izjavio je da je za četiri dana, pod sumnjom za korupciju uhapšeno 50 lica, da je troje u bekstvu, a podneto je 58 krivičnih prijava.
Hapšenje "kad zatreba": Pominjan na suđenju Belivuku, u belešci o Jovanjici, u "pismu Vučiću"
16.02.2025.•
5
Biznismen Aleksandar Papić je najzvučnije ime među uhapšenima na početku velike akcije suzbijanja korupcije, koju je najavio predsednik države, uz nekadašnjeg direktora EPS-a Milorada Grčića.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - nešto laganije
16.02.2025.•
10
Novi 021.rs dnevni kviz znanja je pred vama.
Donald Tramp čestitao Kosovu Dan nezavisnosti: "Naše veze su jake, radujemo se njihovom širenju"
16.02.2025.•
10
Predsednik Sjedinjenih američkih država Donald Tramp čestitao je predsednici Kosova Vjosi Osmani 17. godišnjicu proglašenja nezavisnosti.
Mogu li protesti da otkažu EXPO: Ljudima treba pravda a vlast gradi skupe stadione
16.02.2025.•
13
Iako je izgradnja objekata za EXPO uveliko u toku, još nije poznato zašto se organizatori tog projekta nisu pojavili u Srbiji 31. januara, kako je i bilo najavljeno.
Inženjerska zajednica: Politika da se povuče iz struke, komora da štiti interes inženjera
16.02.2025.•
8
Više od 6.000 inženjera – članova neformalne Viber grupe "Zahtevi inženjera" okupilo se u zajedničkoj inicijativi sa jasnim ciljem - da se politika povuče iz struke.
Godišnjica napada na autobus "Niš ekspresa" kod Podujeva: 24 godine čekanja na pravdu
16.02.2025.•
4
Navršava se dvadeset četiri godine od bombaškog napada na autobus "Niš ekspresa" u Livadicama kod Podujeva, kada je stradalo dvanaestoro, a ranjeno četrdeset troje raseljenih Srba.
Protesti širom Srbije: Tišina za stradale u Novom Sadu, Sremci solidarno u Mitrovici
16.02.2025.•
1
Širom Srbije i danas su građani, studenti i srednjoškolci održali proteste, blokade i 15-minutnom tišinom odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Otvoren konkurs za upis u vojne škole: Evo do kada traje i koji su uslovi za kandidate
16.02.2025.•
5
Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole, koji je otvoren do 31. marta i pozvalo mlade da se prijave.
TS: Vlada da ukine poverljivost podataka o nabavkama tokom korone - Ili da naloži RFZO da ih objavi
16.02.2025.•
8
Organizacija Transparentnost Srbije saopštila je da Vlada Srbije mora da ukine zaključak kojim su podaci o javnim nabavkama sprovedenim tokom pandemije kovida-19 proglašene poverljivim.
Trampov tim za Balkan: Grenel, Kušner i Blagojević - poklon za Beograd
16.02.2025.•
22
Američki predsednik Donald Tramp oformio je "Tim za Balkan" koji čine Ričard Grenel, Džared Kušner i Rod Blagojević.
Akademik Kostić: Studenti uveli novu nacionalnu frekvenciju i proširili prostor istine
16.02.2025.•
5
Studenti su protestima, štafetama i pešačenjima uveli novu nacionalnu frekvenciju i proširili prostor istine, izjavio je akademik Vladimir Kostić.
Sindikat RTK traži ostavke kompletnog rukovodstva: "Sramno izveštavanje protiv javnog interesa"
16.02.2025.•
2
Sindikalna organizacija novinara i medijskih radnika Srbije u Radio-televiziji Kragujevac, pozvala je rukovodstvo svoje medijske kuće da podnese ostavke zbog, kako navode, "sramnog izveštavanja".
Istraga protiv 22 osobe jer su za više miliona evra oštetile Robne rezerve, a izdata i poternica
16.02.2025.•
1
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pokrenulo je istragu protiv ukupno 22 osumnjičenih.
Uručeno 87 priznanja povodom Sretenja: Najviše ordenja dobili policajci
16.02.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posthumno je odlikovao zlatnom Medaljom za hrabrost "Miloš Obilić" policajca Nikolu Krsmanovića, koga je prošlog leta ubio kriminalac Faton Hajrizi.
VIDEO: Više stotina taksista došlo po studente u Kragujevac da ih bezbedno vrate kući
16.02.2025.•
1
Beogradski taksisti stigli su u Kragujevac po studente koji su juče učestvovali na protestu pod nazivom "Sretnimo se na Sretenje".
Učenici prijavili policiji navodne inspektore MUP-a koji su ih ispitivali o vodokotlićima
16.02.2025.•
5
Učenici u blokadi Trgovinsko-ugostiteljske škole u Leskovcu podneli su prijavu MUP-u zbog pet inspektora policije koji su ih, kako navode, saslušavali i slikali im lične karte.
Odgovor na Vučićevu najavu pisanja "najprodavanijeg bestselera": Studenti FPN pišu svoju knjigu
16.02.2025.•
6
Studenti Fakulteta političkih nauka u blokadi reagovali su na izjavu Aleksandra Vučića da će napisati udžbenik o tome kako je pobedio obojenu revoluciju.
Kao nakon blokada mostova u Novom Sadu: 300 taksista krenulo po studente u Kragujevac
16.02.2025.•
6
Beogradski taksisti jutros su krenuli u Kragujevac po studente koji su juče učestvovali na protestu pod nazivom "Sretnimo se na Sretenje".
VIDEO Kao na blokadi mostova u Novom Sadu: Venčali se i pridružili studentima u Kragujevcu
16.02.2025.•
2
Kragujevčani i njihovi gosti pozdravili su tek venčani mladi par koji se po izlasku iz crkve pridružio studentima pruživši im podršku u borbi.
Arhitekta Kovačević: Zakonske procedure se svele na verovanje u nečiju reč i ono "majke mi"
16.02.2025.•
2
"Skok u budućnost" za svetsku Expo izložbu ipak je možda - "korak unazad", jer izmene i dopune Zakona o posebnim postupcima za potrebe ovog projekta ukidaju zakonske procedure vezane za izgradnju.
Komentari 3
Lola
Nevidljivi i zaboravljeni od svih.
Deca u zavodu za cereb.paral.u BG kada navrše 18 god smeštaju ih u staračke domove.
Zamislite tu bezdušnost, izdaju i odvratnost države prema invalidima.
nn
koga god da pitam za pomoc od soc sluzbe do gradske kuce svi samo kazu nemamo pojma, SNADJI se sam
i tako godinama......
/
daleko od ociju-daleko od srca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar