"Borba sa vetrenjačama": Kako izgleda borba za opstanak porodica dece sa invaliditetom u Srbiji?
"Borba sa vetrenjačama" - tako se najslikovitije mogu opisati problemi dece sa invaliditetom i njihovih porodica u borbi za dostojan život.
Foto: 021.rs (Pixabay, ilustracija)
Socijalna nesigurnost, uz sve ostale probleme u zdravstvu, školovanju, društvu, još jedan je element slagalice koji čini život osoba i dece sa invaliditetom u Srbiji.
Problemi su brojni. Od skupih tretmana, lekova, proizvoda za svakodnevni život, pomoći u kući, stresa zbog finansijskog opstanka - sve se to dodaje na svakodnevne probleme života, a pomoć države je minimalna.
Novosađanka koja ima dete sa invaliditetom napisala je u anketi 021.rs da je ovo "borba sa vetrenjačama".
"A ja nemam ni snage ni živaca. Potrebna su ogromna novčana sredstva da bi naša deca normalno živela, aparatura, lekovi... Novca nema, aparatura je preskupa, nedostupna, kao i određeni lekovi. Pored toga, smatram da bismo živeli u normalnom okruženju i imali neki naizgled normalan život, koliko je to moguće, potrebni su i drugi vidovi pomoći, poput medicinskog osoblja ili pomoć u kući. Prosto je previše za jednu osobu, jednu porodicu da se bavi i svakodnevicom i poslom i da bude terapeut svom detetu i medicinski obučeno lice", kaže ona.
Majka dečaka sa invaliditetom kaže da država ne obezbeđuje dovoljno za život porodice.
"Kao majka ne radim jer, iako imam ličnog pratioca za dete u vrtiću, često izostaje, a čim nema pratioca ni vaspitačice ne žele da ga prime iako je zdrav, pokretan i prilično samostalan. Kako naći posao, otvoriti bolovanje, kad zdravo dete boravi kod kuće. Finansijska podrška je katastrofa - 4.000 dinara dečiji dodatak, a tuđa nega 14.000. Sve u svemu, jako loše", napisala je ona.
Ana Knežević iz Udruženja "Evo ruka" za 021.rs kaže da, iako ne postoji statistika o riziku od siromaštva porodica dece sa invaliditetom, one jesu u velikom riziku.
"Kada bismo pogledali te podatke, videli bismo koliko je to veliki problem i koliko su te porodice ugroženije od drugih. Svako će reći da je problem kada je neko bolestan, ali ja ovde pravim razliku jer je reč o porodicama koje svakodnevno i dugoročno brinu o svojoj deci. Ovo je situacija u kojoj te porodice stalno žive u nekoj hitnosti, nekom vanrednom stanju", kaže ona.
Pedagoškinja iz Centra za podršku SVEDA Danijela Vuković kaže za 021.rs da je socijalna sigurnost dece sa invaliditetom i njihovih porodica na minimumu.
"Da biste ostvarili neko od prava, potrebno je baviti se procedurom i zahtevima koji iscrpljuju, a ishod nije izvestan. Niko ko ima dete sa smetnjama i invaliditetom ne uživa u svom životu. Socijalna nesigurnost izaziva stres, strah i depresiju. Iako postoje i servisi poput dnevnih boravaka i slično, ništa od toga ne pokriva sve potrebe koje porodice imaju. Beograd i Novi Sad nisu Srbija, pa i tu puno toga nedostaje. Zamislite kako je tek u unutrašnjosti Srbije", podseća ona.
Ističe i da se glavni problem socijalne nesigurnosti ove grupe građana reflektuje u pogledu njihove budućnosti.
"Najveći problem je u tome što podrška koju oni dobijaju sada mali deo koji može da obezbedi neke minimume za njihovu egzistenciju među drugima. Kada se radi o egzistenciji, najveći problem je što roditelji ili staratelji zakonski nemaju sigurnost u to šta će sa njihovom decom biti kada njih više ne bude. To je ono što opterećuje one sve koji brinu o odraslima ili deci sa invaliditetom. To pitanje nije rešeno na adekvatan način iako postoje domovi u Srbiji, pa su mnoge osobe sa invaliditetom smeštene. Ali ti domovi nisu na nekom kvalitetnom nivou koji bi obezbedio dostojanstven život i zbog toga se roditelji plaše jer su ti domovi takvi kakvi postoje. Njih opet ima i malo u odnosu na broj dece i osoba sa nekim smetnjama i invaliditetom", kaže ona.
Dodaje da u Srbiji oko 10 odsto stanovništva živi sa nekom vrstom invaliditeta, što je u cifri negde oko 700.000 ljudi.
"Znači, država bi ipak trebalo da se pobrine da sistemski reši kako će ti ljudi živeti kada budu prepušteni sami sebi. Socijalna nesigurnost je ogromna. Ne samo od dana do dana, nego godinama unapred. Životni troškovi su veliki. Invaliditet košta – skup je. Šta dalje reći", kaže ona.
Ana Knežević ističe da bi država trebalo da ima brži i otvoreniji sistem podrške porodicama dece sa invaliditetom, te da može da ih finansijski obezbedi i pre nego što se traži na primer refundacija za put.
"Prevelika je zabrinutost porodice i preveliki je problem. Niko ne može da prihvati da mu je dete bolesno i da će dugoročno imati neke probleme. A majke koje se najčešće brinu o svojoj deci nemaju podršku, nemaju psihološku pomoć, nemaju telefon na koji se javljaju kada im je teško. Njihove depresije, anksioznosti, nervoze nisu neopravdane jer ta briga za drugu osobu predstavlja dodatni pritisak na sve tekuće probleme koje imamo u životu. Na sve te svakodnevne probleme kada stavite borbu za život svog deteta, sa za brigom za njegovu budućnost, onda je sve to višestruko problematično", kaže Knežević.
Isto smatra i Vuković, koja naglašava da se problemi moraju rešiti sistemski, ulaganjem i odvajanjem većeg procenta u republičkom budžetu za socijalnu zaštitu i podršku, kao i izmenom članova nekih pravilnika koji ne regulišu pravo svih osoba sa smetnjama i invaliditetom.
"Dodatno, to se može raditi i davanjem poreskih olakšica firmama i privatnicima na račun ulaganja sredstava u ove svrhe, bilo kroz donaciju ili npr. uplatom u budžet lokalne samouprave u te svrhe, uz pravo na izveštaj i dokaz o potrošenom iznosu. Ima mogućnosti, nedostaje odluka donosioca odluka da se unapredi sistem socijalne zaštite, a i obrazovni sistem", rekla je ona.
Knežević ističe da podrška treba da bude u materijalnom smislu, ali i u sistemskoj podršci.
"Finansijska podrška je bitna u svakom momentu, a sada potpuno nedovoljna od strane države, ali možemo da pričamo i o sistemskoj podršci koja je u stvari razvoj usluge socijalne zaštite koja je podrška osobama koji su u nekom stanju potrebe. Recimo, usluge koje se pružaju na terenu u vidu pratioca, specijalnog prevoza, ličnog pratioca za dete, pomoć u kući za majku i dete, pomoć pri osamostaljivanju deteta sa smetnjama u razvoju, koji nije samo lični pratilac koja je jedina razvijena usluga u Srbiji, nego da se to malo i proširi. To bi mnogo olakšalo život ovih ljudi i mnogo bi smanjilo tu tenziju i pritisak koji je već na njih dovoljno napravljen", rekla je ona.
Podseća i da decu sa invaliditetom i njihove porodice neretko najbliži i napuste.
"Vremenom se prijatelji i porodica osipaju i umore se od tih naših svakodnevnih problem jer za one koji nisu imali vezu sa nekim ko je bolestan i dugoročno ometen, njima to nije skroz jasno. Čak ni naši najbliži vrlo često ne razumeju to stanje našeg deteta jer im se čini da ono može da se nauči nekim osnovnim stvarima, a to nije moguće. Mnoge stvari koje su deo zdravog i normalnog razvoja, nedostupne su tim prirodnim kapacitetima i mogućnostima osobi koja ima smetnje bilo kakve", kaže Knežević.
Dodaje da je upravo zbog toga bitno da porodice imaju adekvatnu podršku, kako bi njihov život bio što kvalitetniji.

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kompanija EXPO 2027 deliće đacima školski pribor i opremu u školama
18.06.2026.•
0
Učenici svih 1.275 osnovnih škola u Srbiji dobiće od preduzeća EXPO 2027 pribor za školu, a biće brendirani tako da se na njima nalaze logo kompanije, ali i maskote Rastko i Milica.
Milivojević: Vučić ne želi da rizikuje sa parlamentarnim izborima, nudi predsedničke koje niko nije tražio
18.06.2026.•
1
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne želi da rizikuje sa vanrednim parlamentarnim izborima, jer bi gubitak tih izbora značio i gubitak vlasti, izjavio je politikolog Cvijetin Milivojević.
Ministarstvo informisanja zabrinuto zbog napada na Matića, traži da nadležni preduzmu sve mere
18.06.2026.•
0
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Srbije izražava zabrinutost povodom navoda o napadu na novinara i člana Stalne radne grupe za bezbednost novinara Verana Matića.
Objavljeni preliminarni rezultati završnog ispita za osmake
18.06.2026.•
0
Ministarstvo prosvete saopštilo je da su preliminarni rezultati završnog ispita za osmake objavljeni, u 15 časova, na portalu Moja srednja škola.
Šef Viz era: "Ako nas ugase, avio-karte koštaće pet do 10 puta više"
18.06.2026.•
7
Gašenje baze avio-kompanije Viz er u Srbiji moglo bi do deset puta da uveća cene karata, izjavio je šef korporacija te kompanije Andraš Rado.
Student: Imaćemo kandidata za predsedničke izbore, ako budu raspisani
18.06.2026.•
9
Student Čeda Aleksić istakao je da studentski pokret razmatra mogućnost raspisivanja predsedničkih izbora o kojoj se govori u javnosti, te da bi u tom slučaju imali svog kandidata.
DRI: U domovima za stare utvrđen rad bez licenci, manjak obučenog kadra i slab nadzor
18.06.2026.•
4
Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je brojne nepravilnosti u radu domova za smeštaj odraslih i starijih osoba sa invaliditetom u Srbiji, te ukazala na brojne propuste države i ustanova socijalne zaštite.
MUP apeluje na građane: Ne palite travu i pažljivo rukujte plamenom
18.06.2026.•
2
MUP je uputio apel svim građanima da ne pale travu, nisko rastinje i otpad na otvorenom prostoru, da pažljivo rukuju otvorenim plamenom i ne ostavljaju izvore paljenja koji mogu izazvati požar.
Gašić o uhapšenom za pet tona marihuane: Jeste bio naš odbornik, ali to nije bio državni posao
18.06.2026.•
8
Ministar odbrane i funkcioner Srpske napredne stranke Bratislav Gašić izjavio je da je "izmišljena priča i notorna laž" da je neko rekao da je zaplena pet tona marihuane u selu Konjuh bila "državni posao".
Za članstvo u EU glasalo bi 56 odsto građana Srbije, ali ima puno pesimista: Šta pokazuje novo istraživanje
18.06.2026.•
23
Prema novom istraživanju, za članstvo Srbije u Evropskoj uniji glasalo bi 56,4 odsto građana. Ulazak u EU najviše podržavaju visokoobrazovani, a podrška opada sa nižim nivoom obrazovanja.
Vlada Srbije utvrdila predlog Zakona roditelj-negovatelj
18.06.2026.•
0
Vlada Srbije utvrdila je Predlog Zakona roditelj-negovatelj, koji predviđa socijalnu pomoć roditeljima koji brinu o deci kojoj je neophodna celodnevna nega i podrška.
Roditelji dečaka koji je počinio masakr u Ribnikaru osuđeni na ukupno 17,5 godina zatvora
18.06.2026.•
10
Viši sud u Beogradu osudio je V. K, oca maloletnog dečaka okrivljenog za masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" na 14 godina i šest meseci zatvora, a majku dečaka M. K. na dve godine i 11 meseci zatvora.
Novosadski tužilac: Stiče se utisak da se umanjuje uloga Milića u slučaju ubistva na Senjaku
18.06.2026.•
5
Iz saopštenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije Veselina Milića umanjuje u slučaju ubistva u restoranu "27" na Senjaku.
Veran Matić napadnut sinoć ispred Skupštine Srbije
18.06.2026.•
2
Novinar, predsednik UO ANEM-a i predstavnik tog udruženja u Stalnoj radnoj grupi za bezbednost novinara Veran Matić napadnut je sinoć oko 20 časova ispred Skupštine Srbije, saopštio je ANEM-a.
VIDEO Neuobičajeno i po principu "daj šta daš": Zašto MUP zove građane u SAJ i JZO?
18.06.2026.•
13
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurse za prijem u Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ) i Jedinicu za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO).
Nova.rs: Vuković na saslušanju priznao da je pucao u Aleksandra Nešovića Baju na Senjaku
18.06.2026.•
5
Saša Vuković Boske, jedan od osumnjičenih u slučaju ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu "27" na Senjaku, saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Poslanici Skupštine Srbije i danas o "Mrdićevim zakonima" i drugim temama
18.06.2026.•
0
Predsednica skupštine Srbije Ana Brnabić zakazala je za danas od 10 časova nastavak sednice parlamenta na čijem su dnevnom redu, između ostalog, izmene i dopune seta pravosudnih zakona, poznati i kao "Mrdićevi zakoni".
Završeno brojanje glasova sa izbora na Kosovu: Ovo je konačni rezultat
18.06.2026.•
1
Brojanje svih glasova sa vanrednih parlamentarnih izbora održanih 7. juna završeno je sinoć u roku od deset dana, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK), a preneo portal Kossev.
Komentari 3
Ns
akai
Lp
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar