"Borba sa vetrenjačama": Kako izgleda borba za opstanak porodica dece sa invaliditetom u Srbiji?
"Borba sa vetrenjačama" - tako se najslikovitije mogu opisati problemi dece sa invaliditetom i njihovih porodica u borbi za dostojan život.
Foto: 021.rs (Pixabay, ilustracija)
Socijalna nesigurnost, uz sve ostale probleme u zdravstvu, školovanju, društvu, još jedan je element slagalice koji čini život osoba i dece sa invaliditetom u Srbiji.
Problemi su brojni. Od skupih tretmana, lekova, proizvoda za svakodnevni život, pomoći u kući, stresa zbog finansijskog opstanka - sve se to dodaje na svakodnevne probleme života, a pomoć države je minimalna.
Novosađanka koja ima dete sa invaliditetom napisala je u anketi 021.rs da je ovo "borba sa vetrenjačama".
"A ja nemam ni snage ni živaca. Potrebna su ogromna novčana sredstva da bi naša deca normalno živela, aparatura, lekovi... Novca nema, aparatura je preskupa, nedostupna, kao i određeni lekovi. Pored toga, smatram da bismo živeli u normalnom okruženju i imali neki naizgled normalan život, koliko je to moguće, potrebni su i drugi vidovi pomoći, poput medicinskog osoblja ili pomoć u kući. Prosto je previše za jednu osobu, jednu porodicu da se bavi i svakodnevicom i poslom i da bude terapeut svom detetu i medicinski obučeno lice", kaže ona.
Majka dečaka sa invaliditetom kaže da država ne obezbeđuje dovoljno za život porodice.
"Kao majka ne radim jer, iako imam ličnog pratioca za dete u vrtiću, često izostaje, a čim nema pratioca ni vaspitačice ne žele da ga prime iako je zdrav, pokretan i prilično samostalan. Kako naći posao, otvoriti bolovanje, kad zdravo dete boravi kod kuće. Finansijska podrška je katastrofa - 4.000 dinara dečiji dodatak, a tuđa nega 14.000. Sve u svemu, jako loše", napisala je ona.
Ana Knežević iz Udruženja "Evo ruka" za 021.rs kaže da, iako ne postoji statistika o riziku od siromaštva porodica dece sa invaliditetom, one jesu u velikom riziku.
"Kada bismo pogledali te podatke, videli bismo koliko je to veliki problem i koliko su te porodice ugroženije od drugih. Svako će reći da je problem kada je neko bolestan, ali ja ovde pravim razliku jer je reč o porodicama koje svakodnevno i dugoročno brinu o svojoj deci. Ovo je situacija u kojoj te porodice stalno žive u nekoj hitnosti, nekom vanrednom stanju", kaže ona.
Pedagoškinja iz Centra za podršku SVEDA Danijela Vuković kaže za 021.rs da je socijalna sigurnost dece sa invaliditetom i njihovih porodica na minimumu.
"Da biste ostvarili neko od prava, potrebno je baviti se procedurom i zahtevima koji iscrpljuju, a ishod nije izvestan. Niko ko ima dete sa smetnjama i invaliditetom ne uživa u svom životu. Socijalna nesigurnost izaziva stres, strah i depresiju. Iako postoje i servisi poput dnevnih boravaka i slično, ništa od toga ne pokriva sve potrebe koje porodice imaju. Beograd i Novi Sad nisu Srbija, pa i tu puno toga nedostaje. Zamislite kako je tek u unutrašnjosti Srbije", podseća ona.
Ističe i da se glavni problem socijalne nesigurnosti ove grupe građana reflektuje u pogledu njihove budućnosti.
"Najveći problem je u tome što podrška koju oni dobijaju sada mali deo koji može da obezbedi neke minimume za njihovu egzistenciju među drugima. Kada se radi o egzistenciji, najveći problem je što roditelji ili staratelji zakonski nemaju sigurnost u to šta će sa njihovom decom biti kada njih više ne bude. To je ono što opterećuje one sve koji brinu o odraslima ili deci sa invaliditetom. To pitanje nije rešeno na adekvatan način iako postoje domovi u Srbiji, pa su mnoge osobe sa invaliditetom smeštene. Ali ti domovi nisu na nekom kvalitetnom nivou koji bi obezbedio dostojanstven život i zbog toga se roditelji plaše jer su ti domovi takvi kakvi postoje. Njih opet ima i malo u odnosu na broj dece i osoba sa nekim smetnjama i invaliditetom", kaže ona.
Dodaje da u Srbiji oko 10 odsto stanovništva živi sa nekom vrstom invaliditeta, što je u cifri negde oko 700.000 ljudi.
"Znači, država bi ipak trebalo da se pobrine da sistemski reši kako će ti ljudi živeti kada budu prepušteni sami sebi. Socijalna nesigurnost je ogromna. Ne samo od dana do dana, nego godinama unapred. Životni troškovi su veliki. Invaliditet košta – skup je. Šta dalje reći", kaže ona.
Ana Knežević ističe da bi država trebalo da ima brži i otvoreniji sistem podrške porodicama dece sa invaliditetom, te da može da ih finansijski obezbedi i pre nego što se traži na primer refundacija za put.
"Prevelika je zabrinutost porodice i preveliki je problem. Niko ne može da prihvati da mu je dete bolesno i da će dugoročno imati neke probleme. A majke koje se najčešće brinu o svojoj deci nemaju podršku, nemaju psihološku pomoć, nemaju telefon na koji se javljaju kada im je teško. Njihove depresije, anksioznosti, nervoze nisu neopravdane jer ta briga za drugu osobu predstavlja dodatni pritisak na sve tekuće probleme koje imamo u životu. Na sve te svakodnevne probleme kada stavite borbu za život svog deteta, sa za brigom za njegovu budućnost, onda je sve to višestruko problematično", kaže Knežević.
Isto smatra i Vuković, koja naglašava da se problemi moraju rešiti sistemski, ulaganjem i odvajanjem većeg procenta u republičkom budžetu za socijalnu zaštitu i podršku, kao i izmenom članova nekih pravilnika koji ne regulišu pravo svih osoba sa smetnjama i invaliditetom.
"Dodatno, to se može raditi i davanjem poreskih olakšica firmama i privatnicima na račun ulaganja sredstava u ove svrhe, bilo kroz donaciju ili npr. uplatom u budžet lokalne samouprave u te svrhe, uz pravo na izveštaj i dokaz o potrošenom iznosu. Ima mogućnosti, nedostaje odluka donosioca odluka da se unapredi sistem socijalne zaštite, a i obrazovni sistem", rekla je ona.
Knežević ističe da podrška treba da bude u materijalnom smislu, ali i u sistemskoj podršci.
"Finansijska podrška je bitna u svakom momentu, a sada potpuno nedovoljna od strane države, ali možemo da pričamo i o sistemskoj podršci koja je u stvari razvoj usluge socijalne zaštite koja je podrška osobama koji su u nekom stanju potrebe. Recimo, usluge koje se pružaju na terenu u vidu pratioca, specijalnog prevoza, ličnog pratioca za dete, pomoć u kući za majku i dete, pomoć pri osamostaljivanju deteta sa smetnjama u razvoju, koji nije samo lični pratilac koja je jedina razvijena usluga u Srbiji, nego da se to malo i proširi. To bi mnogo olakšalo život ovih ljudi i mnogo bi smanjilo tu tenziju i pritisak koji je već na njih dovoljno napravljen", rekla je ona.
Podseća i da decu sa invaliditetom i njihove porodice neretko najbliži i napuste.
"Vremenom se prijatelji i porodica osipaju i umore se od tih naših svakodnevnih problem jer za one koji nisu imali vezu sa nekim ko je bolestan i dugoročno ometen, njima to nije skroz jasno. Čak ni naši najbliži vrlo često ne razumeju to stanje našeg deteta jer im se čini da ono može da se nauči nekim osnovnim stvarima, a to nije moguće. Mnoge stvari koje su deo zdravog i normalnog razvoja, nedostupne su tim prirodnim kapacitetima i mogućnostima osobi koja ima smetnje bilo kakve", kaže Knežević.
Dodaje da je upravo zbog toga bitno da porodice imaju adekvatnu podršku, kako bi njihov život bio što kvalitetniji.

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Tužilac Nenadić: Došli smo u situaciju da nemamo policiju koja hoće da sarađuje sa TOK-om
02.02.2026.•
0
Glavni tužilac tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić izjavio je da smo "nažalost, došli u situaciju da nemamo policiju koja hoće da sarađuje da TOK-om".
Pad univerziteta na Šangajskoj listi: "Ana Brnabić da pogleda oko sebe, tu će naći uzroke problema"
02.02.2026.•
5
Akademski plenum navodi da je Ana Brnabić dozvolila sebi da okrivi blokade za pad srpskih univerziteta na Šangajskoj listi, iako se nikada nije bavila naukom i o toj listi verovatno zna iz medija.
EK žali što je Vučić potpisao "Mrdićeve zakone": Nismo tu da kažnjavamo
02.02.2026.•
30
Evropska komisija izrazila je žaljenje zbog toga što je predsednik Srbije potpisao izmene ključnih zakona u oblasti pravosuđa, ocenjujući da je reč o ozbiljnom koraku unazad na evropskom putu Srbije.
ANEM: Dokumentarna TV - još jedna neregistrovana televizija na kablovskoj
02.02.2026.•
1
ANEM je saopštio da "Dokumentarna TV", koja je dostupna korisnicima kablovske televizije "Telekoma Srbije" i emituje program od novembra, nije zvanično upisana u registar medija Agencije za privredne registre (APR).
Nije izabran generalni direktor RTS-a, v.d. direktora Dragan Bujošević
02.02.2026.•
3
Upravni odbor Radio-televizije Srbije (RTS) na današnjoj sednici nije izabrao generalnog direktora.
Poreska uprava upozorila građane na prevaru putem mejla
02.02.2026.•
3
Poreska uprava Srbije upozorila je danas građane na učestale pokušaje zloupotrebe elektronske pošte, pri čemu se pošiljaoci lažno predstavljaju kao Poreska uprava.
VIDEO: Gradonačelnik Niša sprečio pljačku dragstora
02.02.2026.•
16
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović je, kako su objavili režimski mediji sa snimkom sa sigurnosnih kamera samo par sati nakon događaja, sprečio oružani pokušaj pljačke dragstora u njegovom komšiluku.
Brnabić: Mrdićevi zakoni će ići na post festum analizu Venecijanske komisije
02.02.2026.•
8
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će se ići na post festum analizu Venecijanske komisije u vezi sa pravosudnim zakonima nedavno usvojenim u parlamentu.
Stranci uhapšeni zbog pripremanja ubistva na Senjaku
02.02.2026.•
0
Dvadesetšestogodišnji C. N. i dvadesetosmogodišnji S. G. osumnjičeni su da su pripremali ubistvo, 31. januara, u ugostiteljskom objektu na Senjaku.
Vučić sa humanoidnim robotima: Još sam kolo da nauče da igraju
02.02.2026.•
9
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je u Kineskom kulturnom centru, gde je prisustvovao prezentaciji robota kompanije AGIBOT Innovation, da bi Srbija ove godine mogla da bude prva zemlja u Evropi koja bi ih proizvodila.
Građani Srbije počeli i da preprodaju stanove u Grčkoj
02.02.2026.•
5
Cene nekretnina u delovima Grčke koji su najtraženiji za kupovinu među građanima Srbije porasle su u prethodnih pet godina najmanje 50 odsto.
Momirović nakon puštanja iz kućnog pritvora: Idemo dalje
02.02.2026.•
7
Bivši ministar Tomislav Momirović oglasio se na društvenim mrežama nakon odluke suda da mu ukine kućni pritvor.
Voće i povrće na pijacama skuplje nego u marketima: Stručnjaci o mogućem rešenju
02.02.2026.•
10
Cene poljoprivrednih proizvoda veoma variraju od grada do grada, pokazuje zvanična statistika, ali se razlike lako mogu uočiti i u istom gradu u zavisnosti od mesta na kome se oni prodaju.
VIDEO: Pogledajte zaplenu 500.000 tableta, uhapšena dvojica
02.02.2026.•
7
Policija je zaplenila 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila je dve osobe u Zemunu.
Petrov: Podneću ostavku ako se utvrdi da sam se bavio politikom
02.02.2026.•
37
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov tvrdi da će podneti ostavku ukoliko se utvrdi da se "bavio politikom".
Lončar kaže da se u Srbiju vratilo 200 medicinara, ali to nije ni blizu dovoljno
02.02.2026.•
5
Vest koja je ovog meseca izazvala buru u javnosti stigla je iz Opšte bolnice u Ćupriji, kada je v.d. direktor saopštio da zbog nedostatka kadrova privremeno zatvara porodilište.
Putnički vozovi od Beograda do Budimpešte do kraja marta, karta u jednom smeru oko 3.500 dinara
02.02.2026.•
12
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će teretni saobraćaj na pruzi Beograd - Budimpešta krenuti krajem februara, a putnički saobraćaj do kraja marta.
Pala cena kirija, ali ne na nivo kao pre dolaska Rusa: Agent objašnjava šta se očekuje u 2026.
02.02.2026.•
39
Cene zakupa stanova u Srbiji u protekle dve godine primetno su se smanjile, ali se i dalje nisu vratile na nivo iz perioda pre 2022. godine.
Majić: Izjava Petrova opasna, u toku priprema obračuna vlasti i pravosuđa
01.02.2026.•
19
Sudija Miodrag Majić reagovao je na izjavu predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova o sankcijama za sudije koji se javno deklarišu kao protivnici vlasti.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - možda i znate
01.02.2026.•
12
Još jedan 021.rs dnevni kviz je tu - za vas.
Komentari 3
Ns
akai
Lp
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar