Zakon o stranim agentima u Srbiji: "Zapadna objašnjenja, ruska primena - sve zbog nadstrešnice"
U poslednjih nekoliko godina zakoni o tzv. stranim agentima uzimaju primat.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Otkako je Rusija donela zakon o "stranim agentima" 2012. godine, ovaj trend je usledio u mnogim evropskim zemljama - onim koje su neke članice Evropske unije, ali i onima koje to nisu.
Politički komentator iz Novog trećeg puta Dimitrije Milić kaže za N1 da je to "trend" među populističkim i konzervativnim vlastima, ali da ih ipak ne treba mešati sa onim koji Rusija ima.
Nedavno je i potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin podneo sličnu inicijativu u Srbiji.
Sagovornici N1 kažu kaže da je njegov cilj "stvaranje paranoje mita o izdajničkom delovanju civilnog društva" i da se radi o igri Vulina i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a sve zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Od članica Evropske unije neku vrstu zakona o stranim agentima imaju Mađarska, Poljska i Bugarska. U Poljskoj su ovakve inicijative razmatrane za vreme stranke "Pravo i Pravda – PiS", a u Mađarskoj 2017. godine pod vođstvom Fidesa i premijera Viktora Orbana. Kada govorimo o Bugarskoj, Milić kaže da je teško zaključiti ko je doneo zakon jer ovu zemlju čine nestabilne koalicione vlade koje se stalno menjaju.
Razlika u autoritarnim i demokratskim društvima
Zakoni o "stranim agentima" javljaju se kao predmeti razmatranja i u Italiji i Francuskoj, a bili su i predmet rasprave unutar institucija EU.
Međutim, razlika između demokratskih i nedemokratskih zemalja jeste ta što ih autoritarni režimi koriste za obračunavanje sa neistomišljenicima, te koriste zapadne zakone kao izgovor – u tom smislu se često pominje i američki Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. Godine.
Analiza CRTA-e upravo pokazuje da podnosioci zakona i inicijativa u Srbiji, Rusiji, Gruziji i Mađarskoj navode slične razloge – "kad može Amerika, možemo i mi".
Ipak, politički stručnjak Dimitrije Milić i saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona Ivana Stradner ističu da je važno napraviti jasnu razliku između ruskog i američkog zakona.
"Što se tiče demokratskih država, celokupna atmosfera liči na hladnoratovsku atmosferu. U vreme Hladnog rata su postojali zakoni koji su se ticali komunističkog uticaja u zapadnim društvima, sada ove države pokušavaju da imaju jasnije okvire što se tiče transparentnosti stranog lobiranja i uticaja, koje imaju saradnju sa inostranstvom. Zato ne treba praviti sličnosti sa autoritarnim društvima koja te zakone donose za gušenje opozicije. U demokratskim društvima postoje sudovi i vladavina prava koji ograničavaju dokle to može da ide. Pitanje je samo merenja uticaja, dok je u autoritarnim društvima u pitanju targetiranje", objašnjava dalje Milić.
U mnogim zemljama i, kako navodi, postoji strah od širenja ruskog uticaja i dodaje da se u Americi danas ne može naći osoba koja je označena etiketom "stranog agenta", pa čak ni oni koji otvoreno podržavaju Rusiju i kritikuju američku spoljnu politiku.
"U autoritarnim društvima se za mnogo manje stvari dobija ta etika 'stranih agenata'. Autoritarne države na taj način pokušavaju da diskredituju objektivne kritike – oni koji primaju legalan novac iz inostranstva će biti definisani kao strani agenti, a koji primaju nelegalno neće biti definisani tako. Zakon u Americi se koristio zbog uticaja nacizma, a nakon toga je korišćen u kontekstu komunističkog uticaja", kazao je sagovornik N1.
"Zapadna objašnjenja, a ruska primena - sve zbog nadstrešnice"
Vulinova inicijativa zakona o "stranim agentima" ili Predlog zakona o posebnom registru stranog uticaja od 29. novembra 2024. više liči na rusku nego na američku verziju.
U analizi CRTA se navodi: "Dok se predlog Srbije čini liberalnijim, da najmanje 50 odsto organizacionih sredstava treba da potiče iz stranih fondova za obaveznu registraciju u poseban registar, način na koji se postavljaju definicije 'stranog agenta', a posebno 'političke aktivnosti', zajedno sa svojim kontrolnim mehanizmima i sankcijama, čini ga (rudimentarnom) verzijom ruskog zakonodavstva".
Direktor CRTA Raša Nedeljkov navodi za N1 da je predlog zakona skandalozan.
"Predlog zakona je skandalozan, antidemokratski i antievropski. Vladajuća koalicija je podnela predlog Zakona kako bi po ko zna koji put u društvu proizvodila paranoju mitom o izdajničkom delovanju civilnog društva i pripremala teren za pojačanu represiju i kršenje ljudskih prava", ističe Nedeljkov.
Milić kaže da je to korišćenje "zapadnih objašnjenja, a ruske primene".
Direktor CRTA kaže da se predlog podnosi u ovom trenutku upravo zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu i težnji da se skrene pažnja sa aktuelnih dešavanja.
"Neposredni povod za podnošenje ovog predloga zakona jeste tragedija u Novom Sadu i ovo vidimo kao jedan u moru pokušaja da se pažnja građana skrene sa zahteva za odgovornost za gubitak 15 života. Ne želimo da nasedamo na ovu, mnogo puta viđenu propagandnu tehniku vlasti i jedino što zahtevamo jeste odgovornost onih koji su svojim (ne)činjenjem i koruptivnim shemama doveli do rušenja dela železničke stanice u Novom Sadu. Civilni sektor je dežurni krivac kojim, po potrebi, vlast maše i plaši javnost", ocenjuje on.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ukinuta vanredna situacija u Majdanpeku, na snazi još u tri opštine
17.01.2026.•
1
Štab za vanredne situacije Opštine Majdanpek ukinuo je danas vanrednu situaciju u toj opštini, proglašenu pre 10 dana nakon kvara na elektro-energetskoj mreži zbog snega i ledene kiše.
Otvaranje prijava za generalnog direktora RTS-a zakazano za 22. januar
17.01.2026.•
0
Upravni odbor Radio-televizije Srbije (RTS) saopštio je da će 22. januara biti održana sednica na kojoj će biti otvorene prijave pristigle na konkurs za generalnog direktora tog medija.
VIDEO Nemački državljanin "divljao" na putu Ruma-Šabac: Vozio 238 km/h, ograničenje 130 km/h
17.01.2026.•
13
Saobraćajna policija presretačem je oko podneva na području opštine Ruma zaustavila četrdesetjednogodišnjeg državljanina Nemačke koji se "BMW-om" kretao brzionom 238,9 km/h na putu Ruma-Šabac.
Niški studenti u blokadi sutra organizuju skup podrske profesorki Jeleni Kleut
17.01.2026.•
1
Studenti u blokadi niškog Univerziteta u nedelju, 18. januara, organizuju skup podrške "Ne pristajemo, ne ćutimo", u znak podrške profesorki novosadskog Filozofskog fakulteta Jeleni Kleut.
Delegacija EP razgovaraće s parlamentom, Vladom i civilnim sektorom
17.01.2026.•
4
Poslanici Evropskog parlamenta posetiće Beograd 23. januara kako bi razgovarali o tekućim naporima Srbije u procesu pristupanja Evropskoj uniji, objavljeno je na sajtu Spoljnopolitičkog odbora EP.
Nauru će učestvovati na Ekspu 2027
17.01.2026.•
11
Republika Nauru, ostrvska država u srcu Okeanije, potvrdila je učešće na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027 doo.
Monarhisti: Srbi na Kosovu postali stranci u rođenoj zemlji zahvaljujući režimu
17.01.2026.•
3
Savez Monarhisti - Pokret za Kraljevinu Srbiju upozorio je da primena Zakona o strancima na Kosovu i Metohiji stavlja Srbe u poziciju stranaca u sopstvenoj zemlji.
Izbori 2026: Vučić odugovlači, studenti jačaju kampanju
17.01.2026.•
22
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlaže izbore, ali je neizvesno koliko mu to ide u prilog. Studenti se bave jačanjem logistike, dok se izvesno spremaju još neke opozicione kolone. Da li je to dovoljno za pobedu?
Ministarstvo: Kvar na deponiji Duboko izazvao izlivanja procednih voda u Turski potok
17.01.2026.•
2
Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je sinoć uspešno saniran kvar u sabirnom šahtu lagune na deponiji "Duboko" kod Užica, zbog kojeg je došlo do izlivanja procednih voda u Turski potok.
EPS produžio rok za ostvarivanje popusta za decembarske račune
17.01.2026.•
12
Kompanija "Elektroprivreda Srbije" (EPS) saopštila je da je do 24. januara produžila rok za ostvarivanje popusta od sedam odsto za decembarske račune.
Mrdić: "Zbog lošeg rada tužilaštva neke stvari moraju da se menjaju"
17.01.2026.•
1
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić, predlagač izmene seta pravosudnih zakona o kojima poslanici raspravljaju, rekao je danas da se nada promenama i u Zakonu o Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK).
Dolovac: Predložene izmene zakona urušavaju nezavisnost javnog tužilaštva
17.01.2026.•
4
Ambasadorka Nemačke u Srbiji, Anke Konrad, izrazila je zabrinutost zbog navedenih predloženih izmena i dopuna pravosudnih zakona.
Janjić: Ana Brnabić će biti u Srbiji tokom posete misije Evropskog parlamenta
17.01.2026.•
11
Poslanik stranke Srbija centar (SRCE) Stefan Janjić objavio je na društvenoj mreži Iks da će predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ipak biti u Srbiji za vreme posete misije Evropskog parlamenta.
Osumnjičen za krađu novca iz crkve u Kragujevcu
16.01.2026.•
1
Kragujevačka policija uhapsila je B. M. (36) iz okoline Jagodine, koji je osumnjičen za krađu.
MUP: Saobraćajna policija će narednih dana pojačati kontrole
16.01.2026.•
2
MUP apeluje na vozače da dosledno poštuju saobraćajne propise, koriste propisanu zimsku opremu, prilagode brzinu stanju kolovoza i vremenskim uslovima i održavaju bezbedno odstojanje, kako bi se smanjio rizik od udesa.
Vlada Srbije: Bela tehnika za opštine koje su proglasile vanrednu situaciju
16.01.2026.•
0
Vlada Srbije je danas odlučila da lokalne samouprave koje su 12. januara imale proglašenu vanrednu situaciju zbog snežnih padavina, a prema spiskovima prijave štete, dobiju male kućne aparate i belu tehniku.
U Sopotu pronađeno beživotno telo muškarca
16.01.2026.•
0
Telo muškarca pronađeno je danas u šumi kod Ripnja, sela u beogradskoj opštini Sopot, javljaju mediji.
Direktor Srbijavoza: Otvaranje pruge do Budimpešte do 15. marta, osam polazaka dnevno, dva direktno za Beč
16.01.2026.•
39
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Sindikat: Lončar kaže da je vlada dala novac za plate u Apoteci Beograd, zaposleni ih nisu dobili
16.01.2026.•
3
Predstavnica sindikata rekla je da je ministar Zlatibor Lončar na sastanku sa zaposlenima u "Apoteci Beograd" kazao da je iznenađen što im nije isplaćeno 500 miliona dinara koje je Vlada Srbije dala za njihove plate.
Komentari 19
w/e
Vojvođanin
07.01.2025 • 08:46
Navedite glavno
Glavna razlika je što se američki zakon odnosi na pojedinačne ljude koji lobiraju za strane interese, a ruski model targetira organizacije i to samo po načinu finansiranja. Dovoljno je pljusnuti takvu etiketu celoj organizaciji da postane meta ludaka i tabloida. Nevladina organizacija je vrlo širok pojam, znači samo da organizaciju nije osnovala vlada i da im ne pokriva većinu troškova. U ruskom tipu zakon se ni ne spominje rad organizacije što se potpuno suludo, dok se američki odnosi na to šta taj pojedinac radi.
Ne nije. Pročitao oba zakona slični si. A oco što pokušavaš da prikažeš glupost čista. Namerno su rusi i napravili isti zakon da ih ne bi pljuvali ali ih pljuju.
Baš se bave tabloidima...
Odlična oba zakona koja treba i kod nas što hitnije.
To što živiš u nekom svom svetu ne znači da ne postoji. Imaš u kod nas stranih plaćenika i agenata. Evo primer bivša direktorka muzeja hrvatica davala Sve info njihovoj službi... Trebam li da navodim i dalje primere a veruj mnogo ih je
Ne bi verovao koliko novca uđe u zemlju za promocije raznoraznih stvari i koliko je ministara uključeno u to.
Promet nuklearke....
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar