Sat za planetu Zemlju večeras u 20.30 časova: Štednja energije i resursa
Večeras u pola devet gašenjem svetla na jedan sat biće obeležena ovogodišnja globalna akcija "Sat za planetu Zemlju".
Osamnaest godina u toj akciji učestvuje više od 190 zemalja među kojima i Srbija. Cilj je štednja energije i prirodnih resursa, među kojima je i voda čiji se svetski dan - danas obeležava.
U globalnoj akciji Sat za planetu, širom sveta, ustanove, brojni objekti, razne institucije i domaćinstva, gase svetla na sat vremena.
To jeste simbolično, ali tih 60 minuta svetu znači mnogo. Akcija je jedan od načina uticaja na donosioce odluka u važnim korporacijama i u svetu politike, kako bi mogli da usmere svoje odluke ka održivom poslovanju i održivom funkcionisanju država i velikih korporacija, piše rts.rs.
Simboličnim gašenjem svetla naravno - štedimo struju, ali čuvamo prirodne resurse.
Srbija je deo Akcije, ali ove godine nema centralne manifestacije.
"Srbija je deo ove najveće naše globalne kampanje koja zapravo se bavi podizanjem svesti o zaštiti prirode. Ove godine smo u svetlu velike tragedije koja se dogodila na Novom Sadu odlučili da ne proslavljamo to volšebno, ali svakako to ne znači da večeras u 20.30 ne treba na sat vremena da isključimo svi svoja svetla", rekla je Aleksandra Ugarković iz Svetske organizacije za prirodu u Srbiji.
Ona dodaje da najnoviji Izveštaj na osnovu naučnih studija zapravo pokazuje da je u proteklih nešto više od 50 godina oko 73 odsto populacije vrsta smanjeno u smislu brojnosti.
Svetski dan voda: Upozorenja o otapanju permafrosta i promeni okeanskih strujanja
Sve veći je broj ugroženih vrsta, dok se najveći pad beleži u slatkovodnim sistemima, što se posebno ističe na Međunarodni dan voda.
"Na današnji dan voda možemo to da naglasimo, i mi smo deo toga jer obilujemo još uvek velikim količinama pijaće vode. Možda bi trebalo da razmislimo kako se odnosimo prema ovom resursu. Ono što je novina u Izveštaju jesu kritične tačke na koje ukazujemo, a to su otapanje permafrosta i ledenog pokrivača, promene strujanja u Atlantskom okeanu, veliki rizici po koralne grebene i po šume Amazona, koji, iako nama deluje da, ne utiču na nas, vrlo utiču na nas, i na naš svakodnevni život kakav poznajemo i prosto mi zbog toga moramo da ga menjamo", ističe Ugarković.
Svedoci smo ubrzanih klimatskih promena, ugrožene su i šume i vodni potencijal, ali i biljni i životinjski svet.
"Kada su ugrožene šume, odnosno voda i zemljište, to je zapravo njihovo stanište, i onda vi automatski nemate uslove u staništima kakve treba da imate, nema dovoljno hrane, nema dovoljno prostora za kretanje i razmnožavanje, i onda mi posledično ugrožavamo sve biljne i životinjske vrste. Možda bismo mogli da posmatramo stvari iz nekog drugog ugla, taj drugi ugao je recimo ljudski, jer svaki nestanak biljne i životinjske vrste utiče i na naš svakodnevni život, onakav kakav poznajemo, zbog toga što se taj savršeni sistem prirode remeti i to se onda posredno odražava i na naš život", objasnila je ona.
Ugarković ističe da ima rešenja, i da je jedno od njih usklađivanje sa novonastalim okolnostima koje smo donekle i sami, kao ljudska vrsta, proizveli.
"Drugo može biti da mi iskoristimo naš obrazovni, industrijski i tehnološki razvoj sada u pravcu razvijanja ideje održivosti. Kada bismo reformisali sisteme finansija, sisteme proizvodnje i upotrebe hrane, sisteme održivosti prirode, dakle ovo što do sada radimo očigledno ne daje rezultate kakve mi očekujemo, pa bismo mogli to da reformišemo. I energetske sisteme, dakle kada bismo iskoristili tu tehnologiju koju sada tako ubrzano razvijamo, gotovo na svakodnevnom nivou", kaže Aleksandra Ugarković.
Dodaje da se reforme odnose najpre na "zeleno poslovanje".
"Mislim i na obnovljive izvore kada pričamo o energetskim sistemima, mislim i na zeleno finansiranje kada govorim o finansiranju uopšte banaka, kredita. Dakle, ako bismo se fokusirali isključivo na zeleno poslovanje, onda bismo umanjili ulaganje u ono što nije održivo i na taj način negde zaokružili. Ista je priča kada govorimo o reformisanju sistema ishrane, dakle ne moramo da u velikoj meri koristimo prirodne resurse za proizvodnju hrane koju na kraju bacimo, možemo to da uradimo i na neki drugi način, da se ponašamo odgovornije, a rekla sam i sistemi očuvanja prirode se moraju promeniti jer ovi postojeći ne daju tom brzinom kojoj očekujemo rezultate", kazala je.
"Svetska organizacija za prirodu u Srbiji" preduzima brojne akcije i projekte u našoj zemlji koje se između ostalog odnose na klimatske promene i biodiverzitet.
Ugarkoviće izdvaja i projekat koji se bavi velikim zverima na Staroj planini, akciju zaštite vode u Gornjem Podunavlju, i programe širom Srbije koje se bave osnaživanjem lokalnih organizacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Studentkinja: Naša lista spremna, objavljivanje čim se raspišu izbori
04.09.2026.•
1
Studentkinja Pravnog fakulteta u Beogradu kaže da je lista formirana i da se za njeno objavljivanje čeka raspisivanje izbora.
Vučić: Otvaranje pruge Beograd - Budimpešta u septembru, povećanje penzija od 1. decembra
04.09.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje otvaranje brze pruge Beograd - Budimpešta u toku septembra ili najkasnije početkom oktobra.
SRF: Špijuniranje se uklapa u sliku Srbije kao sve autoritarnije zemlje
04.09.2026.•
0
Srpske vlasti prisluškivale su najmanje 14 mobilnih telefona studenata, aktivista i opozicionih političara uz pomoć špijunskog softvera.
Aleksić neće na izbore u istu kolonu sa Đilasom, oglasio se SSP
04.09.2026.•
15
Narodni pokret Srbije Miroslava Aleksića odlučio je da ne bude na zajedničkoj izbornoj listi sa strankama i pokretima okupljenim u Platformi za evropsku Srbiju na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima.
CRTA objavila obrazac za "sigurne i kapilarne glasove" sa SNS logom koji je pronađen na pultu u UKC Niš
04.09.2026.•
3
Na pultu Klinike za dečiju hirurgiju, ortopediju i traumatologiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš pronađen je obrazac za prikupljanje "sigurnih kapilarnih glasova" za 2026. godinu.
Sin Ratka Mladića tvrdi da mu je otac ubijen, sahrana u ponedeljak
04.09.2026.•
8
Ratko Mladić biće sahranjen na Topčiderskom groblju, u Beogradu, u ponedeljak, 7. septembra, između 13.30 i 14.00 sati.
Vučić o otkazivanju posete Marte Kos: Objašnjenje izrazito kratko, ali glupo
04.09.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je objašnjenje odlaganja posete evropske komesarke Marte Kos Beogradu glupo.
Marta Kos otkazala posetu Srbiji zbog veličanja Ratka Mladića
04.09.2026.•
47
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos objavila je danas da neće doći u planiranu posetu Srbiji.
Vlada osniva Upravni odbor za projekte gasne infrastrukture koje finansira Svetska banka
04.09.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku o obrazovanju Upravnog odbora Projekta strateške gasne infrastrukture i institucionalnog jačanja u Srbiji, koji se finansira sredstvima zajma Svetske banke.
Studenti u blokadi: Špijunski softver instaliran i kod dvoje studenata Pravnog fakulteta u Nišu
04.09.2026.•
0
Studenti u blokadi niškog univerziteta saopštili su da su došli do saznanja da je je špijunski softver "Pegazus" instaliran i na telefone studentkinje i studenta Pravnog fakulteta u Nišu.
Predsednik Ustavnog suda: Ako nemate šta da krijete, zašto biste se brinuli da li vas neko prisluškuje
04.09.2026.•
134
Predsednik Ustavnog suda Srbije Vladan Petrov izjavio je danas da studenti u blokadi nisu špijunirani, već da je eventualno reč o neovlašćenom snimanju ili prisluškivanju.
Vučić potvrdio da u subotu ide u Niš, studenti pozvali građane da ga dočekaju
04.09.2026.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, uprkos protestima njegovih političkih protivnika, u subotu doći u Niš, gde vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima sednicu Glavnog odbora.
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava: Gnušam se javnog veličanja Ratka Mladića
04.09.2026.•
49
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaerti osudio je javno veličanje Ratka Mladića, ocenivši da ono predstavlja uvredu za žrtve i da nije zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
NORBS: U Srbiji između 350 i 400 hiljada ljudi živi sa retkim bolestima, u registru 12.600 pacijenata
04.09.2026.•
1
U Srbiji se, prema procenama stručnjaka, između 350.000 i 400.000 građana suočava s nekom retkom bolešću, dok je u nacionalnom registru trenutno evidentirano 12.600 pacijenata.
Vladimir Đukanović: Blokader u Užicu bežao četvoronoške
04.09.2026.•
89
Poslanik SNS Vladimir Đukanović ocenio je da država "ne bi smela da dopusti da ljudi uzmu pravdu u svoje ruke, već da preventivno reaguje kada ima saznanja da neko želi da sprečava skupove političkih protivnika".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - tu je i poklon
04.09.2026.•
9
Novi 021.rs dnevni kviz u kom vas darujemo je pred vama.
Lopandić: Postoji bojazan da bi Ursula fon der Lajen ponovo mogla da podrži Vučića
04.09.2026.•
61
Potpredsednik stranke Srbija centar (SRCE) Duško Lopandić ocenio je da bi predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ponovo mogla da pruži podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
EU: Špijuniranje političkih protivnika neprihvatljivo, ako bi bilo potvrđeno
04.09.2026.•
19
Evropska unija je saopštila da je upoznata sa najnovijim navodima o upotrebi naprednog softvera za nezakonito špijuniranje telefona studentskih aktivista i opozicionih političara u Srbiji.
Osumnjičen da je krao iz crkava u Beogradu
03.09.2026.•
2
Policija je uhapsila J.N. (25) osumnjičenog za šest krađa u Beogradu.
Komentari 1
Mr. No
Od toga, mi ćemo jedan sat da posvetimo manjem uništavanju i štednji.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar