Sat za planetu Zemlju večeras u 20.30 časova: Štednja energije i resursa
Večeras u pola devet gašenjem svetla na jedan sat biće obeležena ovogodišnja globalna akcija "Sat za planetu Zemlju".
Foto: Pixabay (ilustracija)
Osamnaest godina u toj akciji učestvuje više od 190 zemalja među kojima i Srbija. Cilj je štednja energije i prirodnih resursa, među kojima je i voda čiji se svetski dan - danas obeležava.
U globalnoj akciji Sat za planetu, širom sveta, ustanove, brojni objekti, razne institucije i domaćinstva, gase svetla na sat vremena.
To jeste simbolično, ali tih 60 minuta svetu znači mnogo. Akcija je jedan od načina uticaja na donosioce odluka u važnim korporacijama i u svetu politike, kako bi mogli da usmere svoje odluke ka održivom poslovanju i održivom funkcionisanju država i velikih korporacija, piše rts.rs.
Simboličnim gašenjem svetla naravno - štedimo struju, ali čuvamo prirodne resurse.
Srbija je deo Akcije, ali ove godine nema centralne manifestacije.
"Srbija je deo ove najveće naše globalne kampanje koja zapravo se bavi podizanjem svesti o zaštiti prirode. Ove godine smo u svetlu velike tragedije koja se dogodila na Novom Sadu odlučili da ne proslavljamo to volšebno, ali svakako to ne znači da večeras u 20.30 ne treba na sat vremena da isključimo svi svoja svetla", rekla je Aleksandra Ugarković iz Svetske organizacije za prirodu u Srbiji.
Ona dodaje da najnoviji Izveštaj na osnovu naučnih studija zapravo pokazuje da je u proteklih nešto više od 50 godina oko 73 odsto populacije vrsta smanjeno u smislu brojnosti.
Svetski dan voda: Upozorenja o otapanju permafrosta i promeni okeanskih strujanja
Sve veći je broj ugroženih vrsta, dok se najveći pad beleži u slatkovodnim sistemima, što se posebno ističe na Međunarodni dan voda.
"Na današnji dan voda možemo to da naglasimo, i mi smo deo toga jer obilujemo još uvek velikim količinama pijaće vode. Možda bi trebalo da razmislimo kako se odnosimo prema ovom resursu. Ono što je novina u Izveštaju jesu kritične tačke na koje ukazujemo, a to su otapanje permafrosta i ledenog pokrivača, promene strujanja u Atlantskom okeanu, veliki rizici po koralne grebene i po šume Amazona, koji, iako nama deluje da, ne utiču na nas, vrlo utiču na nas, i na naš svakodnevni život kakav poznajemo i prosto mi zbog toga moramo da ga menjamo", ističe Ugarković.
Svedoci smo ubrzanih klimatskih promena, ugrožene su i šume i vodni potencijal, ali i biljni i životinjski svet.
"Kada su ugrožene šume, odnosno voda i zemljište, to je zapravo njihovo stanište, i onda vi automatski nemate uslove u staništima kakve treba da imate, nema dovoljno hrane, nema dovoljno prostora za kretanje i razmnožavanje, i onda mi posledično ugrožavamo sve biljne i životinjske vrste. Možda bismo mogli da posmatramo stvari iz nekog drugog ugla, taj drugi ugao je recimo ljudski, jer svaki nestanak biljne i životinjske vrste utiče i na naš svakodnevni život, onakav kakav poznajemo, zbog toga što se taj savršeni sistem prirode remeti i to se onda posredno odražava i na naš život", objasnila je ona.
Ugarković ističe da ima rešenja, i da je jedno od njih usklađivanje sa novonastalim okolnostima koje smo donekle i sami, kao ljudska vrsta, proizveli.
"Drugo može biti da mi iskoristimo naš obrazovni, industrijski i tehnološki razvoj sada u pravcu razvijanja ideje održivosti. Kada bismo reformisali sisteme finansija, sisteme proizvodnje i upotrebe hrane, sisteme održivosti prirode, dakle ovo što do sada radimo očigledno ne daje rezultate kakve mi očekujemo, pa bismo mogli to da reformišemo. I energetske sisteme, dakle kada bismo iskoristili tu tehnologiju koju sada tako ubrzano razvijamo, gotovo na svakodnevnom nivou", kaže Aleksandra Ugarković.
Dodaje da se reforme odnose najpre na "zeleno poslovanje".
"Mislim i na obnovljive izvore kada pričamo o energetskim sistemima, mislim i na zeleno finansiranje kada govorim o finansiranju uopšte banaka, kredita. Dakle, ako bismo se fokusirali isključivo na zeleno poslovanje, onda bismo umanjili ulaganje u ono što nije održivo i na taj način negde zaokružili. Ista je priča kada govorimo o reformisanju sistema ishrane, dakle ne moramo da u velikoj meri koristimo prirodne resurse za proizvodnju hrane koju na kraju bacimo, možemo to da uradimo i na neki drugi način, da se ponašamo odgovornije, a rekla sam i sistemi očuvanja prirode se moraju promeniti jer ovi postojeći ne daju tom brzinom kojoj očekujemo rezultate", kazala je.
"Svetska organizacija za prirodu u Srbiji" preduzima brojne akcije i projekte u našoj zemlji koje se između ostalog odnose na klimatske promene i biodiverzitet.
Ugarkoviće izdvaja i projekat koji se bavi velikim zverima na Staroj planini, akciju zaštite vode u Gornjem Podunavlju, i programe širom Srbije koje se bave osnaživanjem lokalnih organizacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Antonijević upozorio na uvredljive navode TV Informer o novinarkama lokalnih medija
09.07.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević upozorio je danas na "uvredljive i neprimerene" navode koje je objavila televzija Informer o pojedinim novinarka lokalnih medija u Srbiji.
Advokatu bliskom Siniši Malom i vrhu vlasti dodeljen treći posao za Ekspo: Do sada 36 miliona dinara
09.07.2026.•
0
Advokat Igor Isailović, blizak saradnik ministra finansija Siniše Malog i predsednice skupštine Ane Brnabić, treći put je dobio posao pružanja advokatskih usluga za Specijalizovanu izložbu Expo 2027, piše KRIK.
Goci: Vučić glavna prepreka za EU, vlast skandalozno negirala zvučni top
09.07.2026.•
0
Generalni sekretar Evropske demokratske partije i poslanik u Evropskom parlamentu Sandro Goci ocenio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić glavna prepreka evropskom putu Srbije.
Slučaj "Senjak": Da li Veselin Milić nakon ukidanja pritvora može da se vrati na posao?
09.07.2026.•
0
Bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću ukinut je pritvor i on je pušten da se brani sa slobode, pa se nameće pitanje da li bi on posle svega mogao da se vrati na posao i kakva je njegova sudbina u MUP-u.
Totalno pijan po Surdulici vozio električni bicikl: Imao 4,04 promila alkohola u krvi
09.07.2026.•
0
Saobraćajna policija u Surdulici je zaustavila vozača koji je totalno pijan vozio električni bicikl.
Od "Beograda na vodi" svakom građaninu po četiri dinara: Državi uplaćeno ono što je zarađeno na 12 stanova
09.07.2026.•
9
Za 12 godina otkako je počela gradnja Beograda na vodi, koji je vlast proglasila za "projekat veka", istoimena firma je u državnu kasu u vidu dividende po osnovu ostvarenog profita do sada uplatila oko 3,7 miliona dinara
Poslanik Lukić tokom rasprave u Skupštini: Zakon o oružju izgleda kao da su ga pisale žene
09.07.2026.•
6
Predsednica Skupštine Ana Brnabić izrekla je opomenu poslaniku pokreta "Mi, snaga naroda" Branku Lukiću, nakon što je tokom rasprave po amandmanima na Zakon o oružju, kazao da mu deluje kao da su taj zakon pisale žene.
Ponoš: Posle izbora neki će biti lustrirani, neki će ići u zatvor, a neke stranke raspuštene
09.07.2026.•
12
Predsednik stranke Srbija centar - Srce Zdravko Ponoš izjavio je da će posle izbora neki biti lustrirani, ići u zatvor, neke stranke raspuštene i poručio: "Na našoj strani je istina i na našoj strani je budućnost".
FOTO: Četvorica uhapšena zbog više od 30 teških krađa u Novom Sadu, Somboru, Subotici...
09.07.2026.•
4
Četiri osobe uhapšene su u Paraćinu zbog teških krađa.
VIDEO: Milan Ostojić Sandokan ranjen u Šapcu, hitno prebačen na VMA
09.07.2026.•
20
Milan Ostojić zvani Sandokan upucan je sinoć oko 23 časa u Šapcu, preneli su beogradski mediji.
Međak: Srbija neće ući u EU dok je pod vlašću Vučića i SNS
09.07.2026.•
15
Ekspert za evrointegracije Vladimir Međak izjavio je da država u kojoj ne postoje vladavina prava i slobodni mediji i slobodni izbori, ne može biti integrisana u Evropsku uniju.
Evropska komisija bila za otvaranje Klastera 3 sa Srbijom, a Evropski parlament protiv - evo zašto
09.07.2026.•
9
Predstavnica Evropskog pokreta u Srbiji Dragana Đurica ocenila je da je nova rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji, najoštrija do sad, kao i da detaljno kritikuje mnoge oblasti.
O planiranoj obnovi Marakane i gradnji stambenog kompleksa: "Zašto građani da plaćaju privatni profit?"
09.07.2026.•
7
Informacija da će rekonstrukcija stadiona "Rajko Mitić" uključiti i izgradnju poslovno-stambenog kompleksa izaziva oprečne rekacije u javnosti.
Bocan-Harčenko: EU uporno pokušava da primora Beograd da prizna Kosovo
09.07.2026.•
13
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da EU uporno pokušava da primora Beograd da prizna nezavisnost Kosova i pridruži se nezakonitim antiruskim restriktivnim merama.
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju raspravu po amandmanima na Predlog zakona o oružju
09.07.2026.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas u 10 časova vanredno zasedanje raspravom po amandmanima na Predlog zakona o oružju i municiji.
Picula: Rezoluciju o Srbiji podržalo 70 odsto evroposlanika, više nego prošle godine
09.07.2026.•
5
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je da usvajanje izveštaja o Srbiji predstavlja snažnu poruku Evropskog parlamenta svima koji narušavaju demokratske standarde u zemlji.
Ponoš: Vučić neće žuriti sa raspisivanjem izbora posle vesti iz Strazbura i Brisela
08.07.2026.•
6
Predsednik Srbija centra, Zdravko Ponoš izjavio je da je većina poslanika Evropskog parlamenta prepoznala da ova vlast ne vodi Srbiju ka EU i da će Evropskoj komisiji biti teško da progura otvaranje klastera 3.
Eko Istok: Nova istražna bušotina na svega četiri kilometra od Felix Romuliane
08.07.2026.•
0
Na svega četiri kilometra od carske palate Felix Romuliane, kulturnog dobra pod zaštitom UNESCO-a, pronađena je nova istražna bušotina na obodima Malke Golaje kod Zaječara.
Komentari 1
Mr. No
Od toga, mi ćemo jedan sat da posvetimo manjem uništavanju i štednji.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar