Kako će izgledati nastavak školske godine: Nadoknada, ocenjivanje i završni ispiti

Nadležno ministarstvo tvrdi da se nastava obavlja u 97 odsto škola, uključujući izvođenje časova od 45 minuta i režima rada od pola sata, kao i škole u kojima radi deo nastavnika.
Kako će izgledati nastavak školske godine: Nadoknada, ocenjivanje i završni ispiti
Foto: Pixabay (ilustracija)
Teško je utvrditi koliko je osnovnih i srednjih škola u Srbiji prekinulo štrajk i vratilo se na nastavu.
 
Branislav Ranđelović iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta znanja i obrazovanja kaže da učenici, kada se vrate u klupe, ne smeju biti preopterećeni, a da bi ocenjivanje moglo da bude formativno. Direktor OŠ "Veselin Masleša" Milan Stošić ističe da je suština obrazovno-vaspitnih ciljeva bitnija od načina na koji će se oni sprovoditi.
 
Milan Stošić, direktor Osnovne škole "Veselin Masleša" u Beogradu podseća da su generacije učenika koje sada završavaju osnovnu ili srednju školu već bile u izuzetno nestabilnim okolnostima, od pandemije koronavirusa do tragičnih događaja iz maja 2023. godine.
 
"Ova generacija je pre četiri godine bila u koroni. Tada su zaustavljeni u redovnom vršenju svojih dužnosti i nastavnici, i roditelji, i deca. Od tada se neprestano nalazimo u nekom kriznom periodu", kaže Stošić.
On naglašava da se rad škola zasniva na dugoročnim strateškim dokumentima kao što su raznovrsni i godišnji planovi. Prema tome će, kako navodi, svaka škola morati da pokaže koliko je odstupila od svojih planova zbog tekućih okolnosti.
 
"Svaka škola će, u saradnji sa ministarstvom, savetnicima i zavodom, morati da kaže koliko je odstupila od godišnjeg plana rada", objašnjava Stošić.
 
Prednosti i mane osmog časa
 
Kada je reč o uvođenju osmog časa kao mogućeg rešenja za nadoknadu propuštenog gradiva, Stošić upozorava na opasnost od "preteranog formalizma".
 
"Suština su obrazovno-vaspitni ciljevi dece. Ne možemo se baviti decom samo formom - možemo sa platama i satnicama - ali ne i sa njima. Svaka škola će morati da pronađe način da ne preoptereti učenike", poručuje direktor OŠ "Veselin Masleša".
 
Branislav Ranđelović iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta znanja i obrazovanja saglasan je da je dodatni čas "osetljivo pitanje".
 
Smatra da je trenutna situacija u skladu sa blokadam institucija i protestima, možda i prilika da se preispita način na koji se organizuje nastava, prenosi RTS.
Povratak u školske klupe - ima li krajnjeg roka
 
"Danas deca imaju jako kratku pažnju. Teško je da će sa tolikim brojem časova kvalitetno učiti. Možda je ovo i trenutak da razmislimo o smanjenju dnevnog opterećenja u smislu nastave. U moje vreme je pažnja popuštala već tokom petog ili šestog časa", kaže Ranđelović.
 
On ističe i da će osmi čas biti svojevrsni test za nastavnike - da provere koliko su deca u stanju da prate nastavu i da se kroz praksu utvrdi šta je moguće, a šta nije.
 
"Biće to pravi način da vidimo šta deca zaista mogu, a šta ne", naglašava on.
 
Ana Dimitrijević iz Foruma beogradskih gimnazija ističe da se još uvek ne zna kako će se situacija sa povratkom u školske klupe razvijati, ali da su prosvetni radnici duboko zabrinuti.
 
"Možda u javnosti postoji utisak da mi ne brinemo, ali mi samo o tome sve vreme brinemo - kako će učenici biti ocenjeni i kako će završiti školsku godinu", kaže Dimitrijević.
 
Navodi da mnogo toga zavisi od trajanja protesta, učenika, posebno maturanata, koji su u velikom broju u blokadi nastave.
 
"Ne zavisi sve samo od nastavnika. U zavisnosti od toga kada se protesti završe, zavisiće i način na koji ćemo zaključiti ocene i uspeh učenika", objašnjava ona.
 
Borko Petrović, nastavnik u OŠ "Stevan Jakovljević" iz Paraćina, navodi da se ne može očekivati isti kvalitet znanja kao u redovnim okolnostima.
 
"To znanje neće biti ni približno onom koje bi bilo u normalnim uslovima. Poslednjih godina se sve više uči za ocenu, a ne za stvarno znanje", primećuje Petrović.
 
On napominje da će nastavnici morati da prilagode kriterijume i da u obzir uzmu sve okolnosti.
 
"Znamo tu decu, njihove mogućnosti i kapacitete. Ako ne mogu trenutno da pokažu svoje znanje, moraćemo da im izađemo u susret, ali to znači i spuštanje kriterijuma", ukazuje nastavnik iz Paraćina.
 
Ocenjivanje, radne navike, forma i suština
 
Ranđelović ukazuje na potrebu za većim korišćenjem formativnog ocenjivanja.
 
"Nastavnici najbolje poznaju svoje đake. Moraće da budu fleksibilni i da nađu kompromis između propisanog i realnog", smatra on.
 
Posebno podvlači značaj fokusa na stvarno znanje, a ne samo na ocene.
 
"Dobro je što je kolega podsetio da treba da se osvrnemo na znanje dece, a ne samo na njihove ocene", zaključuje Ranđelović.
 
Stošić ističe da su prosvetni radnici odgovorni ljudi i da im treba omogućiti mehanizme da školsku godinu privedu kraju na najbolji mogući način.
 
"Ne možemo ovo završiti ako svi akteri - deca, roditelji, nastavnici, ministarstvo - ne razumeju situaciju i ne usaglase svoje stavove", tvrdi direktor OŠ "Veselin Masleša".
 
Na pitanje, šta savetuje nastavnicima i roditeljima, on odgovara da je najvažnije da se prvo vodi računa o deci.
 
"Prvo gledajmo psihičko stanje dece. Da ih privolimo da se vrate u školu, da ih ocenjujemo formativno, odnosno, da ocena bude afirmativna", poručuje Stošić.
 
Završni ispiti i autoritet nastavnika
 
Joca Stojkov iz OŠ "Ivan Goran Kovačić" u Beogradu posebno ističe problematiku završnog ispita.
 
"To je nešto što treba dobro analizirati. Škole nisu bile u istoj situaciji, a učenici bi trebalo da imaju iste uslove", upozorava Stojkov.
 
Rešenje, kako navodi, mora da dođe od nadležnog ministarstva i da se zasniva na realnoj proceni situacije.
 
"Treba doneti adekvatna rešenja na osnovu analiza, a ne šablonski", smatra Stojkov.
 
Stošić, međutim, ističe da ima dece koja u školu nisu dolazila mesecima.
 
"Nemamo više vremena za dodatne sadržaje. Prioritet treba da bude na predmetima koji ulaze u završni ispit - srpski, matematika, fizika, hemija, istorija, geografija, biologija", ukazuje sagovornik.
 
On upozorava na to da, iako je proleće i dani su duži, vremena je sve manje.
 
"Da li ćemo sve stići i da li ćemo sve postići u školi? Potrudićemo se, ali moraju da se potrude i deca, i roditelji", ističe Stošić.
Ranđelović, pak, veruje da najveći izazov tek predstoji, a to je - vraćanje navika.
 
"Najteže će biti vratiti radne navike i autoritet nastavnika. To nije važno samo za ovu godinu, već za celokupno obrazovanje te dece", zaključuje sagovornik iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta znanja i obrazovanja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Z

    06.04.2025 12:54
    Z
    A sto bi,kada AV i ministarka vele da vise od 90% skola normalno radi.
  • Nastavnik

    05.04.2025 20:40
    Ne glumatajte
    Stradija nema škole od '90 tih godina prošlog milenijuma ... Ovo-danas su pričuvne ustanove za čuvanje dece, dok se roditelji vrate sa svojih poslova... što legalnih, ili pre nelegalnih ....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Sandžačka demokratska partija se sprema za izbore

Sandžačka demokratska partija Novog Pazara usvojila je na večerašnjoj sednici odluku da formira izborni štab za predstojeće izbore, saopšteno je posle sednice Gradskog odbora u proširenom sastavu.