Frankfurter algemajne cajtung o protestima: Trajno odsustvo vođstva preti da postane velika slabost

Nemački list "Frankfurter algemajne cajtung" (FAZ) piše da protestnom pokretu u Srbiji preti neuspeh zbog toga što odbija saradnju sa političkim partijama.
Frankfurter algemajne cajtung o protestima: Trajno odsustvo vođstva preti da postane velika slabost
Foto: 021.rs
"Mesecima se održavaju protesti protiv predsednika Aleksandra Vučića i njegove stranke, a sredinom marta se na jednom mitingu u Beogradu okupilo više od 300.000 ljudi. Toliko masovne proteste Srbija nije videla još od oktobra 2000. kada je zbačen Slobodan Milošević. Četvrt veka kasnije, neki u Srbiji veruju da se istorija ponavlja", piše Mihael Martens za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) u opširnoj analizi snage i slabosti ovih protesta u tekstu pod nazivom: "Da li mladi zaslužuju promene koje traže".
Pokret bez vođstva može dovesti do neuspeha
 
Autor navodi da se "protestni pokret, koji je započeo u akademskim krugovima, proširio, iako i dalje studenti čine njegovu okosnicu i određuju njegov ton". 
 
Dodaje se da "ni posle pola godine, nijedno ime se ne vezuje za protestni pokret“.
 
"Ono što je u početku bila snaga, moglo bi, na duže staze, dovesti do neuspeha protestnog pokreta. Jer trajno odsustvo vođstva preti da postane velika slabost - isto kao i politička nezavisnost pokreta", smatra autor.
 
Martens dalje piše da "ti studenti nipošto ne žele da imaju posla sa političkim partijama", da su mnogi "gotovo ponosni na to", i smatra da je to razumljivo i logčno "s obzirom na stanje srpske opozicije".
 
O opozicionim strankama u Srbiji autor tvrdi da su "međusobno zavađene" i da "neke od njih predvode političari koji se i sami smatraju korumpiranim". 
 
Stiče se utisak da Vučiću i njegovoj stranci prebacuju korupciju i zloupotrebu položaja samo zato što bi i sami voleli da dođu na vlast - kako bi se bavili korupcijom i zloupotrebom položaja, ocenjuje Martens u tekstu.
 
"Ali Srbija nije ni Rusija ni Belorusija. Srbija ima očuvan parlamentarni sistem. Na vlast dolazi onaj ko osvoji većinu u parlamentu. A to su ipak stranke", zaključuje on.
 
Bez stranaka se malo šta može postići u parlamentarizmu, navodi autor.
 
"Protestni pokreti mogu da pokrenu važne promene, ali ne mogu da sačuvaju svoju energiju zauvek. U nekom trenutku demonstracije se jednostavno ugase", kaže autor teksta.
 
Revolucija je malo verovatna
 
"Zbog toga se postavlja pitanje dugoročne perspektive protesta čiji učesnici ne žele da imaju posla ni sa jednom strankom, niti žele da osnuju sopstvenu", smatra Martens i otvara retorsko pitanje o tome: Da li demonstranti možda imaju na umu revoluciju? 
 
Autor sam odgovora bi takav jedan prevrat bio "malo verovatan" zbog toga što kaže da "Vučić itekako ima podršku stanovištva" koje, kako tvrdi Martens, čini "40 odsto biračkog tela".
 
"Upravo zato do promene vlasti može doći samo regularnim putem - preko izbora i političkih partija", piše autor, a taj stav objašnjava time da "partije mogu da učvrste i kanališu prolaznu i nejasnu političku volju koja se ispoljava u masovnim protestima".
 
Martens u članku za FAZ navodi ključne misli o ovoj temi nobelovca Elijasa Kanetija (Masa i moć) i američkog novinara Vinsenta Bevinsa ("Ako sagorimo. Decenija masovnih protesta i izostala revolucija").
 
"Bevins se u svoj knjizi bavi pitanjem zašto su toliki masovni protesti u skorijoj prošlosti propali. On je razgovarao sa više od 200 svedoka i aktivista iz desetak zemalja u kojima su između 2010. i 2020. izbili veliki protesti", detaljnije će Martens.
 
"Sedam od tih zemalja doživelo je nešto gore od neuspeha: situacija se pogoršala…Kult partijskog nezavisnog stava često je nosio seme neuspeha u sebi…Ne postoji političko vakuum. Ko se sprema da promeni politički sistem, mora biti spreman da, u slučaju uspeha, preuzme vlast“, citira FAZ Bevinsa koji je takođe upozorio je da ne treba previše očekivati od masovnih protesta: „Inspirativni, demokratski eksperimenti ne dovode nužno do promena", ističe on.
 
Neki veruju da Srbija može postati bolje društvo samo kroz proteste
 
"To je slučaj i sa Srbijom", smatra Martens. 
 
"Deo srpske društvene scene već mesecima idealizuje i pravi heroje od studenata koji protestuju. A onome ko iznosi sumnje ili vidi nedostatak strategije iza protesta, brzo će biti dodeljena etiketa pristalica Vučića. Pogotovo što mnogi studenti, kao i mnogi opozicioni srpski mediji, pa i strani izveštači, nekritikčki slave njihovu akciju", kaže novinar.
 
On dodaje da se čini da su neki čak počeli da veruju da je moguće da, samo kroz svoje proteste, Srbija postane bolje društvo, brže nego što je to iko mogao da zamisli.
 
Autor zatim i upozorava da bi "razočarenje moglo biti još verće i da bi se moglo dogoditi vrlo brzo".
 
"Dovesti 300.000 ljudi ili više na proteste je snažan znak. Ali, ako iz toga ne nastane stranačka politička alternativa, dugoročno gledano, to ništa ne znači. Ili je samo način da bezazleno potroši vreme. Isto tako su ti ljudi mogli da igraju mini golf", piše FAZ.
 
On, međutim, podseća i na to da nova stranka u Srbiji "nije ni na vidiku" i dodaje:
 
"Naravno, mnogo je lepše voziti bicikl od Srbije do Francuske (…), nego se posvetiti napornom partijskom radu. Počinje se u lokalnoj politici. Dok drugi uživaju u večeri u kafama ili sa porodicom, članovi stranaka diskutuju o akcijama lepljenja plakata i statutima. To su sitni kompromisi u polupraznim salama", piše FAZ i konstatuje da "nema tu ničeg glamuroznog".
Prezir prema strankama - "duboko antidemokratski"
 
"Ali, u parlamentarnim demokratijama, stranke jesu i ostaju glavni mehanizmi prenosa političke volje", piše na kraju analize obvaj autor, uz nekoliko oštrih reči na račun onih koji protestuju:
 
"Prezir prema strankama - svim strankama - koji dolazi od ponosnog nezainteresovanog stava mnogih mladih aktivista, duboko je antidemokratski. Arogancija kojom se distanciraju od političkih stranaka i uzdižu iznad njih nameće pitanje: Da li mladi ljudi u Srbiji zaista zaslužuju promene koje traže?", kritički zaključuje Martens u tekstu koji je objavio Frankfurter algemajne cajtung, dodajući da se "to pitanje ne postavlja samo u Srbiji".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Slik

    04.05.2025 18:49
    Problem je taj princip - političke partije kao hijerarhijska struktura dođu na vlast na nekoj simulaciji izbora i onda potkupljuju masu "pristalica" grebatora tzv. klijenata, preko kojih čerupaju što javnu što privatnu imovinu i ne polažu račun nikom, a ono što otmu i unakaze, nikad ga više. Oni su se za deset godina obogatili ko za tri generacije zato što su služili samo sebi. Mi nemamo od toga baš ništa osim restrikciju vode. Da li je tako i u Nemačkoj? Izgleda d autor ne bi da se probudi njegov komšijski zbor i da se ljudi zapitaju za šta će im takva vlast ili da se dogodi da ima i drugih modela upravljanja društvenim kapacitetima i resursima...
  • Suština

    04.05.2025 18:49
    Prvo vi operite ruke od Njega pa onda možda razumete suštinu studentskih protesta.

    PUMPAAAJ!
  • R49

    04.05.2025 17:56
    Verovali ili ne
    Stanje u državi je toliko loše da su i Nemci počeli da nam pomažu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pre 45 godina umro Josip Broz Tito

Na današnji dan pre 45 godina umro je Josip Broz Tito (88), predsednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, vrhovni komandant oružanih snaga JNA i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.