
Opozicija između izbora i podrške studentima
Mesecima su na političkoj sceni Srbije ključni faktori Aleksandar Vučić i studenti. Opozicija se, uprkos tome što učestvuje u protestima i podržava studentski pokret, slabo za šta pita.
.jpg)
Foto: 021.rs
Ali, čak i takva, čini jednu trećinu narodnih poslanika u Skupštini Srbije, njene stranke imaju infrastrukturu i neizostavan su deo srpske politike. To znaju i studenti koji od njih očekuju podršku, premda aktuelne opozicione funkcionere ne žele na izbornoj listi. I tako su se nakon šest meseci opozicionari našli na nekoj vrsti ispita i jednog potpuno novog političkog momenta, piše NIN.
Za sada je gotovo svaka opoziciona partija načelno podržala studentski zahtev za raspisivanje vanrednih izbora. Ipak, već prvog dana postalo je jasno – ta podrška neće stići bez zadrške.
Tako se u saopštenjima koja su se nizala u proteklih 24 sata kao ključni argument za ogradu od te bezuslovne podrške našli - izborni uslovi. Ista ona tema koja je pred junske izbore 2024. pocepala opozicionu koaliciju "Srbija protiv nasilja". Tema koja je ostala linija razdvajanja i sada, kada je pred opoziciju ponovo postavljen zahtev koji ne može da se ostavi po strani.
Sigurno da studentski zahtev da se vodeći ljudi iz opozicionih stranka ne nađu na izbornoj listi ostavlja gorak ukus. Tako u koordinatnom sistemu ovog zahteva - ima onih u opoziciji koji apsolutno podržavaju ideju vanrednih izbora, onih koji pružaju podršku ali podvlače problem nepromenjenih izbornih uslova, i grupacije koje ne odustaje od koncepta prelazne vlade, govoreći da je to jedino rešenje za održavanje fer i demokratskih izbora.
Valja napomenuti da nijedna od preporuka ODIHR-a, na čemu je radila Radna grupa za unapređenje izbornog procesa, nije implementirana. Na birališta bi se, dakle, išlo u nepromenjenim uslovima u odnosu na decembar 2023. godine. I upravo za tu činjenicu se "hvataju", ili na nju upozoravaju, pojedine opozicione stranke.
O tome će studenti svakako morati da razmišljaju, jer se radi o legitimnom problemu. S druge strane, i stručnjaci i brojna istraživanja ukazuju na to da je formiranje jedinstvenog bloka preduslov za uspeh. Ali sada, kako eho cepanja retko uspešne opozicione koalicije na pitanju izbornih uslova i dalje odzvanja, usaglašavanje opozicije oko studentskog zahteva ponovo je upitno, piše NIN.
Bez studenata u svakom slučaju, promenili se izborni uslovi ili ne, teško da ima velike šanse za uspeh. Hoće li na kraju opozicija odustati od pitanja "izbori, ali pod kakvim uslovima", kao i od ideje prelazne Vlade, koja nikada nije ni imala momentum?
Jovanović žali za prelaznom Vladom
Za početak, o zahtevu da se raspišu izbori do sada su se oglasili Ekološki ustanak, Demokratska stranka (DS), Zeleno-levi front (ZLF), Narodni pokret Srbije (NPS), Kreni-Promeni, Narodni pokret Srbije (NPS), Stranka slobode i pravde (SSP), SDS Borisa Tadića, PSG i SRCE Zdravka Ponoša. Svaka na svoj način. Najviše je možda odstupio predsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Nova DSS) Miloš Jovanović.
Jovanović je izrazio žaljenje što se "odustalo od ideje prelazne Vlade" jer je, smatra on, ona predstavljala jedino razumno rešenje kojim bi se zaista i došlo do demokratskih i slobodnih, odnosno poštenih izbora. Iako je, kako je rekao za Insajder, prelazna vlada bila jedino pošteno rešenje, dodao je i da taj predlog sada deluje kao politička fikcija, kao i da je nerealan. Ostavio je otvorenom mogućnost da njegova stranka razmotriti učešće na izborima – ukoliko do njih dođe.
Nešto kasnije stiglo je i saopštenje SSP-a o zahtevu studenata. Ukratko, ta stranka je konstatovala da je neophodno da dođe do promene izbornih uslova u skladu sa pravilima ODHIR, da bi se na izborima zaista videla volja naroda, i podsetila da je smatrala da je formiranje prelazne vlade najbolji način da se za to izbori. Dodaje i da je spremna da "razmotri i druge modalitete" i na razgovor sa svim snagama u društvu koje bi činile zajednički front.
Ali, i ukazala da se, kako navodi, u delu javnosti nameće "opasna teza" da bi i uz ovakve izborne uslove sigurno pobedila lista koju bi sastavili ili podržali studenti.
I DS je podsetila da je više puta naglasila da u Srbiji nema uslova za fer i poštene izbore, ali, dodala je da uvažava činjenicu da studente pobunjenih univerziteta trenutno podržava dve trećine građana Srbije. DS ističe i da je spremna da na tim izborima pruži svu neophodnu pomoć univerzitetsko-studentskoj listi, bez kandidovanja bilo sopstvene, bilo koalicione liste.
ZLF je, takođe, podržao političko organizovanje studenata i njihov zahtev za vanrednim izborima, ali i ocenio da ostaje otvoreno pitanje izbornih uslova. U tom smislu je, dodali su, ta organizacija otvorena za saradnju i podršku studentima. NPS je objavio da "snažno stoji i podržava" zahtev studenata.
"Apsolutnu podršku" studenti su dobili od lidera Ekološkog ustanka Aleksandra Jovanovića Ćute, predsednika SDS-a i bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Podržao ih je i lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović i predsednik Novog lica Srbije (NLS) Miloš Parandilović.
Poslednji su se oglasili SRCE i PSG. Iz PSG-a navode da, uprkos stavu koji su zastupali mesecima - da naprednjacima ne treba dopustiti da sami organizuju izbore po svojim pravilima, zbog čega su u decembru predlagali model prelazne vlade, smatraju da studentski pokret kao najsnažnija politička grupa ima pun legitimitet da predloži dalje korake u borbi. Na ostalim političkim akterima je, navode, da im u tome maksimalno pomognu. Takođe su naveli da su otvoreni za dogovore sa budućim predstavncima koje studenti izaberu o svim modalitetima pomoći u zajedničkoj borbi.
SRCE u saopštenju konstatuje da je stanje u državi alarmantno i da su vanredni parlamentarni izbori jedini način da se kriza mirno reši. Nepohodno je, navode, održavanje vanrednih izbora na svim nivoima - predsedničkih, republičkih, pokrajinskih i lokalnih.
Dodaje se i da će, u slučaju da Vučić prihvati zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora bez insistiranja na unapređenju izbornih uslova, a nije bio spreman za prelaznu vladu, "biti jasno da je to rešenje koje mu više odgovara".
Ostatak teksta pročitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Studenti u blokadi pozvali na masovnu obustavu rada od 1. jula
30.06.2025.•
2
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Srbiji pozvali su građanke i građane republike na masovnu obustavu rada od utorka, 1. jula.
VIDEO Blokade raskrsnica širom Srbije: U Kosjeriću tenzije pred ponavljanje izbora
30.06.2025.•
0
Širom Srbije su u toku blokade raskrsnica, ponegde i magistralnih puteva, a građani svoju "građansku neposlušnost" praktikuju na različite načine.
Policija odblokirala magistralu ka Crnoj Gori, dvojica mladića privedena
30.06.2025.•
0
Primenom fizičke sile novopazarska policija uklonila je večeras građane koji su nešto više od sat vremena držali u blokadi magistralni put ka Crnoj Gori.
VIDEO: Vučić uživo na TV-u ispričao kako je "sredio" čoveku platu od 5.000 evra, tužioci - tajac
30.06.2025.•
7
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ispričao je u nedelju, prilikom obraćanja uživo iz Palate Srbija, da je zaposlio osobu u javnom sektoru na platu od 5.000 evra.
FOTO: Blokirani Ibarska magistrala i Kameni most u Raški
30.06.2025.•
0
Stotinak građana Raške blokiralo je večeras Ibarsku magistralu ka Kosovskoj Mitrovici i Novom Pazaru, kao i Kameni most u centru grada.
Požar u Tešici pored Aleksinca: Zahvatio dve kuće, njive i voćnjake
30.06.2025.•
0
Požarom koji je oko podneva izbio na području aleskinačkog sela Tešica zahvaćene su dve kuće i velika površina poljoprivrednog zemljišta i vočnjaka.
SSP. SRCE i ZLF neće učestvovati u radu Narodne skupštine
30.06.2025.•
9
Stranka slobode i pravde, Zeleno-levi front i Srbija centar Srce saopštili su da neće učestvovati u radu Narodne skupštine Republike Srbije.
Šta su disperzovane blokade: Koncentracija otpora na ključnim mestima - teža reakcija
30.06.2025.•
3
Građani blokiraju ključne saobraćajnice u svojim sredinama, a ovakav vid otpora stručnjaci nazivaju "disperzovanim blokadama".
EK prati situaciju: Zaštititi pravo na mirno okupljanje, očekujemo istragu navoda o prekomernoj sili
30.06.2025.•
16
Evropska komisija pažljivo prati razvoj situacije, kao i slučajeve upotrebe sile nad demonstrantima, masovna hapšenja i optužbe protiv studenata za navodni pokušaj organizovanja državnog udara.
VJT o neredima u Beogradu: Od deset osumnjičenih, dvojica priznala krivicu, osmorica negirala
30.06.2025.•
0
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je deset, od ukupno 30 osumnjičenih za napad na policiju i nasilničko ponašanje, nakon protesta, 28. juna na Trgu Slavija, saopšteno je danas.
Češki mediji: Vučić na Vidovdan ostao zatečen, tabloidi odražavaju nervozu vlasti
30.06.2025.•
4
Češki mediji pišu da je "propala nada da se jednostavno sačeka da studentski i građanski protesti protiv vlasti utihnu sami", ali i da je predsednik Aleksandar Vučić "ostao zatečen".
Učenici Matematičke gimnazije osvojili medalje na olimpijadi iz fizike
30.06.2025.•
4
Četiri učenika Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su tri medalje i jednu pohvalu na sedmoj balkanskoj olimpijadi iz fizike, koja je održana u Ohridu.
MUP: Krivične prijave protiv više od 650 osoba u okviru "borbe protiv korupcije"
30.06.2025.•
7
U okviru takozvane akcije borbe protiv korupcije podnete su krivične prijave protiv 657 osoba, zbog 506 koruptivnih i privrednih krivičnih dela.
BCBP: U poslednja dva dana ozbiljna kršenja Zakona o policiji, zahtevamo da se nasilje obustavi
30.06.2025.•
1
Beogradski centar za bezbednosnu politiku zatražio je od pripadnika policije da momentalno prestanu sa, kako su naveli, neadekvatnom i neproporcionalnom primenom sile protiv mirnih demonstranata.
Pomoćnik direktora policije: Saobraćaj sinoć bio blokiran na više od 100 raskrsnica u Srbiji
30.06.2025.•
7
Pomoćnik direktora policije Željko Brkić rekao je da je sinoć u Srbiji bilo blokirano 108 raskrsnica.
Carinici zaplenili 27 vazdušnih pušaka, vozač i suvozač predati policiji
30.06.2025.•
0
Carinici su u saradnji sa policijom u četvrtak, 26. juna, sprečili pokušaj krijumčarenja 27 vazdušnih pušaka skrivenih u jednom kombiju.
VIDEO Čačanski maturanti odbili da se rukuju sa gradonačelnikom: Nosili bedževe i pištaljke
30.06.2025.•
23
Danas je u Čačku organizovana dodela nagrada najboljim đacima osnovnih i srednjih škola.
Žiofre: EU od Srbije očekuje napredak u vladavini prava - onda možemo napred
30.06.2025.•
7
Odlazeći šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emanuele Žiofre izjavio je danas da Danska preuzima predsedavanje Unijom u specifično vreme za ceo svet, i za Evropu, i za proširenje.
Vučić moli ljude da razumeju koliko je policiji teško: Gledaju da ne povrede, vode računa o ljudima
30.06.2025.•
67
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, komentarišući blokade da je država uradila svoj posao i da će ga raditi svakog dana.
Poznato koliko Vučević zarađuje kao Vučićev savetnik
30.06.2025.•
23
Nakon odstupanja sa mesta premijera Miloš Vučević je postao savetnik predsednika Aleksandra Vučića.
Akademski krizni centar: Pravna i psihološka podrška studentima i profesorima
30.06.2025.•
2
Oformljen je Akademski krizni centar koji će prikupljati informacije o hapšenjima i pritiscima na studente i predstavnike akademske zajednica i obezbeđivati pravnu i psihološku podršku.
Komentari 17
Milun
Suština
Da probam da objasnim:
Šta je Dontov sistem i kako se dele poslanički mandati
Sistem najvećeg količnika
Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika (tzv. Dontov sistem), tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do 250. Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika.
„Ako imamo tri liste koje su prešle cenzus, onda broj glasova svake od tih lista delimo brojevima od jedan do 250 i zabeležimo te količnike, tako da imamo ukupno 750 količnika, od svake liste po 250.
Te količnike poređamo od najvećeg ka najmanjem, a gledamo samo 250 prvih pošto toliko imamo poslaničkih mesta.
Raspodela poslaničkih mandata
Svaka stranka dobiće onoliko poslaničkih mesta koliko se puta njen količnik pojavljuje u nizu od prvih, najvećih 250 količnika“,
Da je cenzus prešlo, na primer, deset lista, imali bismo 2.500 količnika i svaka stranka bi opet dobila onoliko mandata koliko puta se njeni količnici pojavljuju u prvih, najvećih 250 količnika od mogućih 2.500.
Drugim rečima- što veća iscepkanost glasova, što veći broj lista => manje poslaničkih mandata.
Seljak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar