
Opozicija između izbora i podrške studentima
Mesecima su na političkoj sceni Srbije ključni faktori Aleksandar Vučić i studenti. Opozicija se, uprkos tome što učestvuje u protestima i podržava studentski pokret, slabo za šta pita.
.jpg)
Foto: 021.rs
Ali, čak i takva, čini jednu trećinu narodnih poslanika u Skupštini Srbije, njene stranke imaju infrastrukturu i neizostavan su deo srpske politike. To znaju i studenti koji od njih očekuju podršku, premda aktuelne opozicione funkcionere ne žele na izbornoj listi. I tako su se nakon šest meseci opozicionari našli na nekoj vrsti ispita i jednog potpuno novog političkog momenta, piše NIN.
Za sada je gotovo svaka opoziciona partija načelno podržala studentski zahtev za raspisivanje vanrednih izbora. Ipak, već prvog dana postalo je jasno – ta podrška neće stići bez zadrške.
Tako se u saopštenjima koja su se nizala u proteklih 24 sata kao ključni argument za ogradu od te bezuslovne podrške našli - izborni uslovi. Ista ona tema koja je pred junske izbore 2024. pocepala opozicionu koaliciju "Srbija protiv nasilja". Tema koja je ostala linija razdvajanja i sada, kada je pred opoziciju ponovo postavljen zahtev koji ne može da se ostavi po strani.
Sigurno da studentski zahtev da se vodeći ljudi iz opozicionih stranka ne nađu na izbornoj listi ostavlja gorak ukus. Tako u koordinatnom sistemu ovog zahteva - ima onih u opoziciji koji apsolutno podržavaju ideju vanrednih izbora, onih koji pružaju podršku ali podvlače problem nepromenjenih izbornih uslova, i grupacije koje ne odustaje od koncepta prelazne vlade, govoreći da je to jedino rešenje za održavanje fer i demokratskih izbora.
Valja napomenuti da nijedna od preporuka ODIHR-a, na čemu je radila Radna grupa za unapređenje izbornog procesa, nije implementirana. Na birališta bi se, dakle, išlo u nepromenjenim uslovima u odnosu na decembar 2023. godine. I upravo za tu činjenicu se "hvataju", ili na nju upozoravaju, pojedine opozicione stranke.
O tome će studenti svakako morati da razmišljaju, jer se radi o legitimnom problemu. S druge strane, i stručnjaci i brojna istraživanja ukazuju na to da je formiranje jedinstvenog bloka preduslov za uspeh. Ali sada, kako eho cepanja retko uspešne opozicione koalicije na pitanju izbornih uslova i dalje odzvanja, usaglašavanje opozicije oko studentskog zahteva ponovo je upitno, piše NIN.
Bez studenata u svakom slučaju, promenili se izborni uslovi ili ne, teško da ima velike šanse za uspeh. Hoće li na kraju opozicija odustati od pitanja "izbori, ali pod kakvim uslovima", kao i od ideje prelazne Vlade, koja nikada nije ni imala momentum?
Jovanović žali za prelaznom Vladom
Za početak, o zahtevu da se raspišu izbori do sada su se oglasili Ekološki ustanak, Demokratska stranka (DS), Zeleno-levi front (ZLF), Narodni pokret Srbije (NPS), Kreni-Promeni, Narodni pokret Srbije (NPS), Stranka slobode i pravde (SSP), SDS Borisa Tadića, PSG i SRCE Zdravka Ponoša. Svaka na svoj način. Najviše je možda odstupio predsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Nova DSS) Miloš Jovanović.
Jovanović je izrazio žaljenje što se "odustalo od ideje prelazne Vlade" jer je, smatra on, ona predstavljala jedino razumno rešenje kojim bi se zaista i došlo do demokratskih i slobodnih, odnosno poštenih izbora. Iako je, kako je rekao za Insajder, prelazna vlada bila jedino pošteno rešenje, dodao je i da taj predlog sada deluje kao politička fikcija, kao i da je nerealan. Ostavio je otvorenom mogućnost da njegova stranka razmotriti učešće na izborima – ukoliko do njih dođe.
Nešto kasnije stiglo je i saopštenje SSP-a o zahtevu studenata. Ukratko, ta stranka je konstatovala da je neophodno da dođe do promene izbornih uslova u skladu sa pravilima ODHIR, da bi se na izborima zaista videla volja naroda, i podsetila da je smatrala da je formiranje prelazne vlade najbolji način da se za to izbori. Dodaje i da je spremna da "razmotri i druge modalitete" i na razgovor sa svim snagama u društvu koje bi činile zajednički front.
Ali, i ukazala da se, kako navodi, u delu javnosti nameće "opasna teza" da bi i uz ovakve izborne uslove sigurno pobedila lista koju bi sastavili ili podržali studenti.
I DS je podsetila da je više puta naglasila da u Srbiji nema uslova za fer i poštene izbore, ali, dodala je da uvažava činjenicu da studente pobunjenih univerziteta trenutno podržava dve trećine građana Srbije. DS ističe i da je spremna da na tim izborima pruži svu neophodnu pomoć univerzitetsko-studentskoj listi, bez kandidovanja bilo sopstvene, bilo koalicione liste.
ZLF je, takođe, podržao političko organizovanje studenata i njihov zahtev za vanrednim izborima, ali i ocenio da ostaje otvoreno pitanje izbornih uslova. U tom smislu je, dodali su, ta organizacija otvorena za saradnju i podršku studentima. NPS je objavio da "snažno stoji i podržava" zahtev studenata.
"Apsolutnu podršku" studenti su dobili od lidera Ekološkog ustanka Aleksandra Jovanovića Ćute, predsednika SDS-a i bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Podržao ih je i lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović i predsednik Novog lica Srbije (NLS) Miloš Parandilović.
Poslednji su se oglasili SRCE i PSG. Iz PSG-a navode da, uprkos stavu koji su zastupali mesecima - da naprednjacima ne treba dopustiti da sami organizuju izbore po svojim pravilima, zbog čega su u decembru predlagali model prelazne vlade, smatraju da studentski pokret kao najsnažnija politička grupa ima pun legitimitet da predloži dalje korake u borbi. Na ostalim političkim akterima je, navode, da im u tome maksimalno pomognu. Takođe su naveli da su otvoreni za dogovore sa budućim predstavncima koje studenti izaberu o svim modalitetima pomoći u zajedničkoj borbi.
SRCE u saopštenju konstatuje da je stanje u državi alarmantno i da su vanredni parlamentarni izbori jedini način da se kriza mirno reši. Nepohodno je, navode, održavanje vanrednih izbora na svim nivoima - predsedničkih, republičkih, pokrajinskih i lokalnih.
Dodaje se i da će, u slučaju da Vučić prihvati zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora bez insistiranja na unapređenju izbornih uslova, a nije bio spreman za prelaznu vladu, "biti jasno da je to rešenje koje mu više odgovara".
Ostatak teksta pročitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Niški studenti podneli krivičnu prijavu protiv Vučića zbog posete povređenima u KCS
14.05.2025.•
0
Studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Nišu podneli su danas krivičnu prijavu protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića i gradonačelnika Niša Dragoslava Pavlovića.
Saslušan muškarac koji se zaleteo kolima na građane kod Fakulteta bezbednosti
14.05.2025.•
0
Beogradska policija identifikovala je i saslušala čoveka koji se danas zaleteo kolima na građane okupljene kod Fakulteta bezbednosti dok su odavali poštu stradalima na novosadskoj Železničkoj stanici.
Droga na Ekonomskom: "Jadna BIA ne može ništa drugo da smisli"
14.05.2025.•
0
Studenti u blokadi Fakulteta organizacionih nauka oglasili su se povodom saopštenja policije o pronađenoj drogi na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Studenti formiraju listu, imena kandidata kad se raspišu izbori
14.05.2025.•
0
U toku je proces formiranja studentske liste za vanredne parlamentarne izbore, čije raspisivanje zahtevaju studenti u blokadi.
Zaplenjeno kilogram i po kokaina i pola kilograma heroina
14.05.2025.•
0
Beogradska policija uhapsila je D.P. (56) i N.P. (46) koji su osumnjičeni za trgovinu drogom.
Zaposleni u EU prosečno radili 36 sati nedeljno, a evo koliko su građani Srbije
14.05.2025.•
1
Zaposleni u Evropskoj uniji su prošle godine radili u proseku 36 sati nedeljno, što predstavlja pad u odnosu na 2014. godinu kada je prosečna radna nedelja iznosila 37 sati, objavio je Evrostat.
Objavljeni detalji hapšenja petorke koja je u Srbiji prodavala delove vozila ukradenih u EU
14.05.2025.•
0
Policija je na teritoriji Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva uhapsila organizatora i pripadnike organizovane kriminalne grupe zbog udruživanja radi vršenja krivičnih dela.
Vučić pozvao građane na svenarodni sabor u Nišu
14.05.2025.•
4
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane da dođu na svenarodni sabor u Nišu 17. maja.
Petorka u Francuskoj nabavljala kradena vozila, pa delove preprodavala brzom poštom u Srbiji
14.05.2025.•
0
Pet osoba, osumnjičenih da su u Francuskoj nabavljali kradene automobile, a zatim u Srbiji preprodavali njihove delove, uhapšeno je u Srbiji.
Sekirom pretio ženi u ugostiteljskom objektu u Boljevcu, a onda i policiji
14.05.2025.•
0
Policija u Boljevcu uhapsila je Ž. K. (64) iz tog mesta zbog sumnje da je noseći sekiru pretio jednoj ženi u ugostiteljskom objektu.
Ninić: Škoro nije pretio Aleksandru i Danilu Vučiću - utvrdilo tužilaštvo
14.05.2025.•
2
Advokat Ivan Ninić podelio je na društvenoj mreži X informaciju da je tužilaštvo utvrdilo da novinar Srđan Škoro nije pretio predsedniku Srbiju Aleksandru Vučiću i njegovom sinu Danilu.
Inspekcija kod Čačka otkrila 14,5 tona mesa i prerađevina u neregistrovanom objektu
14.05.2025.•
0
Veterinarska inspekcija obavila je vanredni nadzor u neregistrovanom objektu u Trnavi kod Čačka gde je zatekla 14.570 kilograma mesa i proizvoda od mesa, koji su bili u prometu suprotno propisima.
Kareja: Masovna kupovina glasova pred izbore u Kosjeriću i Zaječaru
14.05.2025.•
5
Institut za istraživanje korupcije Kareja saopštio je da je u okviru projekta "Stop nasilju, stop korupciji" identifikovao potencijalna korupcijska žarišta u Zaječaru i Kosjeriću.
Pomešani signali: U istom danu od EU upućene Srbiji i diplomatska podrška i oštre kritike
14.05.2025.•
5
Samo par sati nakon što je Vučić ispred Palate Srbije dočekao predsednika Evropskog saveta Antonia Koštu, pažnju javnosti podjednako su zaokupile i izjave evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
Šabić o Ćaćilendu: Počelo mnoštvom prekršaja na koje policija nije reagovala, već je asistirala
14.05.2025.•
5
Advokat Rodoljub Šabić ocenio je da prostor popunjen šatorima u Pionirskom parku i ispred Narodne skupštine, koji ima određeni stepen zakonske zaštite, ne može da bude podveden pod "mirno okupljanje".
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - potrebna je i sreća
14.05.2025.•
4
Novi 021.rs dnevni kviz znanja je pred vama.
Ministarstvo poljoprivrede ima uslove za pregovore sa udruženjima: Navelo koji su
14.05.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da će poljoprivredna udruženja koja se obraćaju Ministarstvu morati da "pokažu svoju reprezentativnost na transparentan način".
Kovač o klasteru 3: Usvajanje seta medijskih i izbornih zakona i izbor REM-a mogući do sredine juna
14.05.2025.•
2
Predsednica Odbora Skupštine Srbije za evropske integracije Elvira Kovač izjavila je da bi novi set medijskih i izbornih zakona, kao i izbor novog Saveta REM, mogli da budu usvojeni do sredine juna.
Trešnje na pijacama i 1.500 dinara: Zašto su tako skupe?
14.05.2025.•
19
Na pijacama širom Srbije u ponudi su prve trešnje. U zavisnosti od kvaliteta i porekla, cene se kreću od 700 pa do 1.500 dinara po kilogramu.
Grupa od 26 britanskih poslanika traži sankcije za Vučića: Navedeni svi razlozi
14.05.2025.•
46
Dvadeset šest članova britanskog parlamenta zatražilo je značajnu promenu u pristupu spoljnoj politici prema Srbiji, nakon prisustva predsednika Aleksandra Vučića vojnoj paradi u Moskvi 9. maja.
Picula: Srbija ne napreduje ka EU
14.05.2025.•
21
Odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvu dogodio se u trenutku kada se nije smeo dogoditi, izjavio je izvestilac Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan i Srbiju Tonino Picula.
Komentari 17
Milun
Suština
Da probam da objasnim:
Šta je Dontov sistem i kako se dele poslanički mandati
Sistem najvećeg količnika
Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika (tzv. Dontov sistem), tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do 250. Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika.
„Ako imamo tri liste koje su prešle cenzus, onda broj glasova svake od tih lista delimo brojevima od jedan do 250 i zabeležimo te količnike, tako da imamo ukupno 750 količnika, od svake liste po 250.
Te količnike poređamo od najvećeg ka najmanjem, a gledamo samo 250 prvih pošto toliko imamo poslaničkih mesta.
Raspodela poslaničkih mandata
Svaka stranka dobiće onoliko poslaničkih mesta koliko se puta njen količnik pojavljuje u nizu od prvih, najvećih 250 količnika“,
Da je cenzus prešlo, na primer, deset lista, imali bismo 2.500 količnika i svaka stranka bi opet dobila onoliko mandata koliko puta se njeni količnici pojavljuju u prvih, najvećih 250 količnika od mogućih 2.500.
Drugim rečima- što veća iscepkanost glasova, što veći broj lista => manje poslaničkih mandata.
Seljak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar