
Otvaranje "tajnih dosijea": Svaka vlast obećavala, pa "zaboravljala"
Otvaranje "tajnih dosijea" je posao koji nijedna vlast u Srbiji nije uradila u prethodnih 25 godina.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Ko je sve radio za službu, kakve je poslove obavljao i kakve je informacije prikupljao, ko je koga cinkario, kako su osnivane neke stranke, ko je stajao iza nekih zločina i ko je medijima dostavljao određene informacije, ali i zbog koga su neki završavali na Golom otoku - sve se ovo možda nikada neće ni saznati, jer je preduslov za to otvaranje dosijea tajnih službi od 1945. do 2000. godine.
Katarza za celo društvo
Da službe - domaće, ali i strane - imaju svoje radnike i saradnike u gotovo svim sferama društva, od politike do estrade, nikada nije bilo tajna, ali ko su oni, samo se nagađalo.
Mnoge stranke su tokom izbornih kampanja u poslednjih 25 godina obećavale otvaranje dosijea civilne i vojne službe, ali su nakon dolaska na vlast to naprasno "zaboravljale".
Tako je Srbija danas jedina država u Evropi koja nije obavila posao otvaranja dosijea tajnih službi.
A obaviti taj posao bilo bi, pored ostalog, i katarzično za čitavo društvo, jer bi dovelo do suočavanja sa prošlošću, piše NIN.
Propalo je, inače, više pokušaja da se donese zakon kojim bi se ovo pitanje regulisalo - bilo je više predloženih modela, ali nijedan nije došao na dnevni red Skupštine.
Istina, sredinom 2001. godine vlast DOS-a je donela Uredbu o skidanju oznake poverljivosti s dosijea vođenih o građanima u Službi državne bezbednosti, nakon čega su građani imali prilike da izvrše uvid u dosijea, ali ne i da ih kopiraju ili hvataju beleške.
Bilo je i mnogo poteškoća - od korišćenih šifri u dosijeima, pa do velikog zatamnjenja podataka.
Ustavni sud je, međutim, dve godine kasnije ukinuo pomenutu uredbu, navodeći da se ovakva oblast mora regulisati zakonom. Zakona, pak, do danas nema.
"Čišćenje" dokumentacije
S druge strane, postoji osnovana sumnja da su dosijei i dokumentacija u međuvremenu čišćeni ili uništavani. Nakon dolaska DOS-a na vlast 2000. godine nije odmah usledila i smena na čelu Službe državne bezbednosti (DB), pa je Radomir Marković na tom mestu ostao i naredna četiri meseca.
Upravo u tom periodu je, kako su pojedini svedočili, spaljen veliki deo dokumentacije, dok su dosijei lidera DOS-a prethodno već bili izneti iz DB-a. Marković, podsetimo, danas služi višedecenijsku zatvorsku kaznu zbog zločina u kojima je učestvovala Državna bezbednost u vreme dok je on bio na njenom čelu.
O "čerupanju" dosijea svedočio je i čuveni pisac i golootočanin Dragoslav Mihailović, koji je 2001. pogledao dosije koji je o njemu napravila Udba u vreme SFRJ.
"Imao je oko 250 do 300 strana. Međutim, kada je tajna dokumentacija preneta u Arhiv Srbije, u mom dosijeu su ostale samo 63 strane. Iz nekadašnje velike fascikle nestalo je i rešenje republičkog sekretara Unutrašnjih poslova Viobrana Stanojevića o operaciji ’Munja’. Na spisku je bilo i moje ime, a to je bila lista za likvidaciju. Napravljena je velika greška što je nekadašnjoj Udbi ostavljeno dovoljno vremena da 'očisti' dosijee. Napravljena je nenadoknadiva šteta", govorio je Mihailović 2011. godine.
Nema političke volje
Upitan zašto se ne otvaraju arhive tajnih službi, advokat Sead Spahović kaže da zapravo nije bilo političke volje da se Služba reformiše, što znači da nije bilo volje ni da se otvore dosijei.
"Postoji kontinuitet delovanja Službe pod raznim imenima od 1945. do danas. Taj kontinuitet je tako duboko ukorenjen u političku kulturu ovog naroda da je u stvari Službu nemoguće reformisati. Obrazloženje je u razumevanju korena problema. Pre svega, struktura i metodi rada Službe ustrojeni su po ugledu na NKVD-KGB, FSB ili, prethodno, GPU. Služba je zvanično etiketirana kao ’mač partije’. Dakle, to je tajna partijska policija, samo što se partije na vlasti smenjuju, tako da to stvara privid nekakvih promena", kaže on.
Spahović ističe da je ilustrativan slučaj knjige Zlatoja Martinova o sporazumu Molotov-Ribentrop, koja je napisana na osnovu nemačkih dokumenata iz perioda pre Drugog svetskog rata.
"U toj knjizi ne spominje se nijedan dokument ruskih službi, jer njihove arhive nisu otvorene i neće nikad biti otvorene. Dakle, posle 90 godina oni pokušavaju da sakriju svoju ulogu u Hitlerovom osvajačkom pohodu na Evropu. Po analogiji, a to znači po sličnosti, izvedite zaključak za našu službu koja, je ćerka sovjetske službe", navodi Spahović.
Prema njegovim rečima, relativno ozbiljnija reforma, ali samo personalno, izvršena je posle pada Aleksandra Rankovića, ali je, naglašava on, na ideološkom planu stvar ostala ista.
"Resor Državne bezbednosti Srbije je u vreme Jovice Stanišića i Slobodana Miloševića likvidirao Saveznu službu, preuzeo je i, uglavnom, odstranio nesrpske kadrove kao nepoželjne. Taj upad pravdan je ustavnom odredbom član 135, stav 2. Miloševićevog Ustava Srbije, po kome organi Srbije ne moraju da se pridržavaju odluka saveznih organa ako im to nije u interesu. Ovaj osnov na temelju koga je Srbija likvidirala Saveznu službu primenjen je od strane Đinđićeve vlade kada je doneta odluka da se Milošević izruči Haškom tribunalu suprotno prethodnoj odluci Saveznog ustavnog suda. Ova u osnovi separatistička norma, na osnovu koje se Srbija prva izdvojila iz sastava Jugoslavije 1990. godine, došla je glave Miloševiću 2001. godine", dodaje Spahović.
Kako kaže, pitanje otvaranja dosijea vezano je za period posle 5. oktobra. Tada su, podseća on, SPO i još neke stranke tražili otvaranje dosijea i "to je, od strane službe, fingirano na jedan, u osnovi, neproverljiv način".
"Naime, iz dokumentacije Službe formirani su određeni fajlovi koji su bili izbeljeni na mestima gde se pominju izvori - saradnici Službe - pa je ovaj selektivno odabran materijal prikazan zainteresovanim licima. Otvaranje ’dosijea’ - koliko mi je poznato, ovaj termin se koristi kolokvijalno, a ne službeno - važno je isključivo radi raskrinkavanja saradničke mreže. Dakle, radi otkrivanja metoda kršenja ljudskih prava na kojima je ova služba utemeljena od prve sekunde svog postojanja, pa do danas", ističe on.
"Crne mere"
Spahović kaže da za "funkcionisanje ove tajne mašinerije" nije od značaja ono što su oni radili po zakonu, već je značajno isključivo ono što su radili mimo zakona, a što je danas dosta teško utvrditi zbog proteka vremena.
"Kad ovo kažem, mislim na prvom mestu na tzv. 'crne mere'. To su prisluškivanja, tajna praćenja i osmatranja, otvaranja pošiljki, ulazak u stanove, instaliranje prislušnih uređaja po spavaćim sobama i kuhinjama... Dakle, sve ono što zakon zabranjuje, a Služba radi oslanjajući se na tradiciju i autoritet nekažnjivosti koji dolazi od tzv. državnog interesa. Služba u Srbiji ima status svete krave. Ubistva koja je ova služba organizovala i izvršila, zahvaljujući pre svega tužilaštvu, pa onda i sudu, pripisivana su pojedincima koji su, eto, u pojedinim trenucima “obrukali ovu nacionalnu i političku svetinju”. Iza ubistava navodno ne stoji Služba, nego neodgovorni pojedinci koji su zloupotrebili svoj položaj", priča Spahović.
On kaže da "svi oni koji su dolazili na vlast uvek su hteli da kontrolišu Službu, a ne da je promene".
"Karikaturalne reforme je izvršio Đinđić kada je za prvog operativnog šefa odnosno zamenika načelnika RDB-a doveo bivšeg gradskog načelnika ove službe iz vremena Jovice Stanišića. On je za ministra u Vladi postavio registrovanog saradnika Službe koji je imao kodovano ime ’Sokrat’. S druge strane, Koštunica je prigrlio Radeta Markovića i, forsirajući princip stabilnosti, omogućio mu da uništi dokaze o umešanosti Službe u zločine i nastavi mesecima sa radom koji je bio započeo u vreme Miloševića. Zar stvarno mislite da bi danas opozicija ovu službu eliminisala ili reformisala u značajnijoj meri? Više verujem da bi umesto sadašnjeg šefa došao neki drugi za kojeg bi se posle 10 godina ispostavilo da je i on bio pod kontrolom Službe", navodi on.
Spahović zaključuje da za ceo ovaj posao nema političke volje, ali i da je ima, reforma, kako kaže, nije moguća.
"Nije moguće reformisati Službu koja je bazirana na kršenju ljudskih prava, jer je kršenje ljudskih prava temelj ne samo o ove instituicije već i rezonovanje naroda koji je obožava. Tu vredi samo rušenje do temelja i zidanje stvari iznova", navodi on.
"Stvarni vladari"
Kada je reč o strankama, najglasniji po pitanju otvaranja dosijea i dan-danas je SPO, koji je više puta predlagao i nacrte zakona, i to po uzoru na one iz Nemačke, Poljske ili Češke, ali oni nikada nisu prihvaćeni.
Danica Drašković iz SPO je više puta tvrdila da su "službe stvarni vladari Srbije".
"U Srbiji se menjaju vlade i vladari, ali službe ne, one su pravi nosioci i vlasti i sile u državi. Da nije tako, valjda bi neko do sada pokrenuo pitanje otvaranja dosijea, pa se nameće zaključak da bi otvaranjem dosijea naši vladari sami sebe otvorili i pokazali da su saradnici na čelu institucija", govorila je Danica Drašković 2016. godine.
Zanimljivo je da je i lider Socijalističke partije Srbije, Ivica Dačić, 2013. godine, u to vreme premijer, govorio da ta stranka podržava donošenje zakona o otvaranju dosijea, ali da je Savet za nacionalnu bezbednost tada procenio da se tom pitanju mora pristupiti odgovorno.
Tvrdio je tada Dačić i da ne postoji politički problem u vezi s donošenjem takvog zakona, ali da samo treba naći pravo rešenje.
Otvaranje dosijea tajnih službi je neretko pominjano i u kontekstu evropskog puta Srbije.
Iako ovo pitanje nije zvanični zahtev u pregovorima o pristupu, iz Evropske komisije su ranijih godina "snažno preporučivali" Srbiji da završi taj posao.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Tihomir Stanić: Pružimo bezrezervnu podršku studentima koji su se pobunili na veličanstven način
24.05.2025.•
4
Glumac Tihomir Stanić izjavio je na protestu u Zaječaru da je krajnje vreme da "izađemo iz zone konfora i pružimo bezrezervnu podršku studentima koji su se pobunili na veličanstven način".
Pokret za odbranu KiM: U RS se dešava isti scenario kao na Kosovu i Metohiji 2022. godine
24.05.2025.•
3
Pokret za odbranu Kosova i Metohije ocenio je da se u Republici Srpskoj dešava isti scenario kao na KiM 2022. godine, kada je predstavljen francusko-nemački "non-pejper".
Otac i sin u Užicu poginuli od strujnog udara
24.05.2025.•
0
Dve osobe poginule su oko 13 časova u Užicu od strujnog udara.
Kaja Kalas: Zapadni Balkan strateški značajan za Evropsku uniju
24.05.2025.•
3
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, ocenila je da je Zapadni Balkan od strateškog značaja za Evropsku uniju.
Kosovski ministar Rašić traži istragu o incidentu tokom proslave maturanata u Severnoj Mitrovici
24.05.2025.•
0
Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova u tehničkom mandatu Nenad Rašić osudio je jučerašnji incident u severnom delu Kosovske Mitrovice tokom proslave srpskih maturanata.
Četvoro osnovaca predstavljaće Srbiju na Evropskom takmičenju u poznavanju saobraćaja
24.05.2025.•
0
Četvoro osnovaca predstavljaće Srbiju na Evropskom takmičenju u poznavanju saobraćajnih propisa, koje se od 27. do 30. septembra održava Beogradu, saopštio je Auto-moto savez Srbije.
Građanski protest zbog "Ćacilenda" zakazan za utorak, 27. maj
24.05.2025.•
4
Udruženi beogradski zborovi, kao i roditeljske i aktivističke organizacije sedam naselja u koordinaciji sa studentima u blokadi, pozvali su građane na protest u utorak, 27. maja, zbog "Ćacilenda".
Zoran Jevtić novi v.d. direktora Infrastruktura železnica Srbije
24.05.2025.•
1
Vlada Srbije imenovala je Zorana Jevtića za novog vršioca dužnosti direktora Akcionarskog društva "Infrastruktura železnice Srbije".
Protest "Sloboda kreće sa istoka" u Zaječaru: "Ko ne glasa, taj je ćaci"
24.05.2025.•
14
Protest "Sloboda kreće sa istoka", koji u Zaječaru organizuju studenti u blokadi i građni, počeo je u 11 časova i trajaće do osam minuta posle ponoći.
Studenti najavili proteste u Požarevcu i Lazarevcu
24.05.2025.•
0
Studenti iz Lazarevca i Požarevca pozvali su građane na studentske proteste koji su planirani za 1. jun i Požarevcu i 10. jun u Lazarevcu.
Više od 40 ekoloških organizacija podržalo studente i proteste u Zaječaru
24.05.2025.•
2
Više od 40 ekoloških organizacija podržalo je građane i studente koji učestvuju u protestu pod nazivom "Sloboda kreće sa istoka" u Zaječaru.
MUP izdao nalog za hapšenje kosovskog policajca koji je povredio maturanta u Severnoj Mitrovici
24.05.2025.•
5
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su izdali nalog za hapšenje Dilota Brahimija, pripadnika policije Kosova, koji je juče fizički napao i povredio srpskog srednjoškolca.
Vučić tvrdi da je neko "razarao obrazovni sistem šest meseci", obojena revolucija obaška
24.05.2025.•
8
Predsednik države Aleksandar Vučić izjavio je da je moguće da je jedan od razloga "razaranja obrazovnog sistema tokom blokada" kako se ne bi dozvolile promene u njemu, "ono što bi ga poguralo napred".
MUP za tri dana prekontrolisao 3.300 dvotočkaša: Napisano 900 kazni
24.05.2025.•
1
Saobraćajna policija je od 21. do 23. maja prekontrolisala više od 3.300 vozača dvotočkaša.
Kokanović: Vidimo se u slobodnom Zaječaru 9. juna
24.05.2025.•
1
Aktivista udruženja "Ne damo Jadar" Zlatko Kokanović obratio se okupljenima na protestu u Zaječaru i poručio da "8. juna uzmu olovku u ruke i da zaokruže pravi broj".
Gde su sve padale tavanice od početka godine: Škole, bolnice, vrtići...
24.05.2025.•
11
U gimnaziji u Bečeju se pre dva dana obrušio malter sa plafona.
Profesorka Teodorović: Novi zakon je "zao", urušiće kvalitet obrazovanja, a školovaće se samo bogati
24.05.2025.•
16
"Novi Zakon o obrazovanju je zao i to iz tri razloga", kaže profesorka Pedagoških nauka u Jagodini Jelena Teodorović.
Akademski plenum: Vulgarni napadi na profesore inicirani iz Predsedništva Srbije
24.05.2025.•
4
Akademski plenum osudio je, kako navode, "vulgarne napade na univerzitetske profesore, inicirane iz Predsedništva Srbije".
Elektrodistribucija će od 1. juna strujomere očitavati jednom u tri meseca
24.05.2025.•
97
Elektrodistribucija Srbije će od 1. juna brojila očitavati jednom u tri meseca.
Prorektor Filipović: Upis brucoša moguć u julu, nema razloga da nas ministar uslovljava
24.05.2025.•
5
Prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu (UB) Dejan Filipović izjavio je da nije nužno da se prvo nadoknadi nastava pa tek onda počne upis nove generacije studenata.
Komentari 2
MaryPoppins
He he he
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar