Sociolog sa Harvarda: Od studentskih zahteva je važnija strategija - a ja je ovde ne vidim

Predavač na Harvardu, sociolog Danilo Mandić kaže da je cela studentska priča o zahtevima sporedna, da je važna strategija, a on je ovde ne vidi.
Sociolog sa Harvarda: Od studentskih zahteva je važnija strategija - a ja je ovde ne vidim
Foto: Screenshot (Youtube/N1)
Pojašnjava za N1 da strategija znači da morate da razmišljate na 20-30 godina.
 
"Zamislite najbolji mogući scenario da se desi sada. Da Vučić podnese ostavku i da ode iz zemlje, i da kaže - 'idem u Moskvu, da budem cimer Marka Miloševića i povešću deset najprimitivnijih svojih saradnika sa mnom', i oni odu i povuku se iz politike. Šta onda? Mi ćemo slaviti i probuditi se sutra ujutru mamurni sa studentima i dalje nemamo vladavinu prava, i dalje nemamo prosvetni sistem spreman za 21. vek, i dalje nam ljudski kapital sedi u Silicijumskoj dolini, u Beču, na MIT-u, i dalje nemamo pluralizam, imamo patrimonijalizam u društvu koje izjeda sve pore društva, ne samo državu. Vučić je simptom toga, on nije uzrok", ocenjuje on.
Ističe da ova vlast nema kapacitet da reši ključne probleme u ovom društvu.
 
"Korektivni mehanizam koji se zove društveni pokret neće rešiti te probleme. On može samo da ukloni jednu prepreku", navodi on.
Međutim, uprkos tome, kako dodaje, društveni pokreti, posebno kada su obesmišljene mnoge institucije koje bi trebalo da budu kočnice, mogu da budu kvalitetna i jedina kočnica za loše u društvu.
 
"Generalno je bolje imati kočnice u kolima, nego neko ko iščupa kočnicu, i onda iščupa ručnu i svu hidrauliku iz kola i kaže 'vidi, kako pičim sjajno'", ukazuje on.
 
Ističe i da društveni pokreti nisu događaj, nego su proces "koji ima svoje faze i traje godinama, nekad decenijama".
 
"Imaju faze mobilizacije i demobilizacije... I u svakoj fazi mobilizacije su očekivanja prevelika i razočaranje je neizbežno, čak i ako uspeju. I to je normalno. U fazama demobilizacije svi misle: kraj, proćerdana prilika, više se nikad neće pojaviti, ali šta je važno iz sociologije društvenih pokreta je vrlo jasno da jedina stvar koja je važna je izgradnja organizacionog kapaciteta. To znači, ako vam dođe 300.000 ljudi na protest, a niko od njih se ne obaveže na neki sledeći korak, i ako nema strategije, taj protest je neuspešan. Ako vam se pojavi 30 ljudi na nekoj kolektivnoj akciji, i pola njih zna u okviru neke strategije šta je sledeći korak i obavezuju se na nešto, na neko organizovanje, taj protest je uspešan", ocenjuje on.
 
Podseća i na stari sovjetski vic gde su svi u blatu do nosa, i onda jedan mladić pogleda okolo i kaže 'alo ljudi, batrgnite se, blato nam je do nosa, udavićemo se, ajde da se udružimo', a svi se okrenu ka njemu i kažu 'pst, ne talasaj'".
 
"Društveni pokreti služe da se izvadi glava iz peska i da se postavljaju pitanja, da ljudi malo razmisle", ukazuje on.
 
Na pitanje da li je moguće da studentski pokret preraste u neku političku priču, kaže da je moguće, ali da nije garantovano, "daleko smo od toga".
 
Smatra i da je sociološko čudo to što su postigli studenti, imajući u vidu da smo stara nacija, odnosno medijalno godište je 44 godine, a životni vek 75.
 
Međutim, dodaje, društveni problemi su u korenu dublji od političke manifestacije.
 
Prema njegovim rečima, treba da se pripremimo da trčimo maraton, i "glupo je da na svakih 100 metara (pitamo) 'jesmo li pobedili'".
Dodaje i da ključne nisu vođe, već organizatori.
 
"Sve vođe su ubijene. Vođe su harizmatične, vođe drže govore... oni nisu suština. Suština su organizatori. To su ljudi koji su tihi, koji nisu harizmatični, koji možda nisu popularni, ne kad se ne znaju ni njihova imena. I oni rade tvrdoglavu strategiju na dugi rok i prave organizacioni kapacitet, znači pare, ljude, da budu spremni da se mobilišu kada bude sledeća prilika koju oni neće stvoriti. Strategija znači da čekaš priliku koju ti nećeš stvoriti, ali ovakvi režimi konstantno generišu krize i prilike za mobilizaciju i jedino je pitanje da li ste spremni", navodi Mandić.
 
Smatra da se ovakvi režimi jedino plaše koherentne političke alternative, iza koje stoji masovni politički pokret koji je koalicioni.
 
"Ključni problem ovog društva nije višak direktne demokratije i eksperimentisanje sa plenumima. Ključni problem ovog društva je autoritarna, nesposobna vlast koja nema kapacitet da reši ključne probleme. To ne znači da neko drugi ima, ali šta se desi kad izvadimo glavu iz peska i pogledamo? Da li možda postoji neka alternativa ili da se predamo? Propadanje i stagnacija su najverovatniji ishod za Srbiju. I to može uvek, ako vam je to dovoljno", ocenjuje on.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Branko

    26.05.2025 20:57
    Nametljiva voditeljka...
    ...nije dala vremena uvaženom predavaču da objasni kako se gradi strategija za naredne tri decenije.
    Bez toga ne bi trebalo smenjivati lopove i kriminalce sa vlasti. Uzaludno bi bilo jer ne znaju studenti kako dalje. To što su podigli pola miliona građana na protest u Beogradu i nije neki uspeh ako nije deo višedecenijskog maratona.
    Sreća je da partizani na Sutjesci nisu znali za ovu dugoročnu strategiju.
    Studenti će ipak najuriti ovu bagru sa vlasti, a posle neka izvole teoretičari sa savetima.
  • @klisanin

    26.05.2025 17:39
    hahahhahaha
    harvard je americi, ne u engleskoj, gospodine sa klise, nije ni cudo sto vas boli svaka mala kritika na racun protesta, isti ste vi kao i vucic, samo druga corba!
  • NS

    26.05.2025 17:26
    Ne mogu sav teret promene da ponesu studenti, to bi trebalo da bude odgovornost i ostalih delova društva, koliko razumem njihovi zahtevi su i ciljali da proizvedu promenu sistema, nisam siguran da ovaj istraživač ima uverljive odgovore

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Šapić o Ćacilendu: Njih niko ne može da pomeri

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da radovi na Trgu Nikole Pašića u Beogradu kasne, između ostalog, i zbog toga što je taj prostor zauzet šatorima, odnosno zauzet tzv. "Ćacilendom".