Hidrogeolog: Nizak Dunav i duga suša ne ugrožavaju snabdevanje, ali vodovodi traže ulaganja

Iako se Srbija suočava sa specifičnom hidrološkom situacijom i dugim periodom bez padavina, nema razloga za preteranu zabrinutost, kaže hidrogeolog Zoran Stevanović.
Hidrogeolog: Nizak Dunav i duga suša ne ugrožavaju snabdevanje, ali vodovodi traže ulaganja
Foto: Beta/Darko Vojinović
Dodaje da je to zasluga inženjera koji su radili na izgradnji sistema, pre 50 godina.
 
On ipak upozorava da je neophodno sistematski ulagati u vodovodnu infrastrukturu, kao i racionalno upravljati vodnim resursima kako bi se izbegli budući problemi.
Univerzitetski profesor u penziji i hidrogeolog Zoran Stevanović kaže za N1 da, iako se Srbija trenutno nalazi u vrlo specifičnoj hidrološkoj situaciji, i dalje nema potrebe za panikom.
 
Ipak ne isključuje zabrinutost zbog potrošnje vode, iako, kako kaže, Srbija nije siromašna vodom jer se nalazi "negde na sredini zemalja sveta po tzv. 'vodnom stresu'".
"Vodni stres bi bila situacija u kojoj imate veće korišćenje vode od onoga što je njeno obnavljanje. To je situacija u kojoj imate pritisak na vodne resurse, to je jedan od parametara UN koji se koristi, i druga je raspoloživost vode, koja se gleda kao određena količina vode koja u državi pripada svakom pojedincu", objašnjava on.
 
Stevanović ističe da na toj "zlatnoj sredini" možemo da se zahvalimo inženjerima koji su na sistemu vodosnabdevanja radili"“od 50 godina do unazad 20".
 
"Ta JKP danas pretvaramo u neka tela koja ne dobijaju dovoljno sredstava od svojih opština, države, koja se jedva muče, pogotovo u pogledu tehničkog kadra sve gore stoje. To nije dobra perspektiva, mora da se tu ulaže sistematski", smatra sagovornik N1.
 
"Podzemna piraterija"
 
Govoreći o trenutno niskom vodostaju Dunava, Stevanović ističe da je on prouzrokovan kombinacijom prirodnih i ljudskih faktora, koji utiču na izmenu klime.
 
"Dunav je jedna čudna reka, mnogi ne znaju da ona u najgornjem delu sliva se ponaša kao jedna planinska reka, kraška ponornica. I neverovatno, ja sam imao prilike to da vidim, gubi jedan deo voda u podzemlju, na ponorima, i ta voda odlazi u sliv Rajne", objašnjava hidrogeolog.
 
On ovaj proces naziva "podzemnom piraterijom", kada jedan sliv krade vodu drugom, kao što to čini reka Rajna, ali naglašava da to nije razlog za trenutno nizak vodostaj Dunava.
 
"Šta je ovde interesantno jeste da trenutno u Beogradu i okolini vlada klima koju sam ja imao prilike da pratim u zemljama aridnog sveta, radeći na projektima UN, u zemljama u kojima period bez kiše počinje u aprilu i traje sve do oktobra. I kontinuirano imate ovakvo vreme bez ijednog oblaka skoro šest meseci", objašnjava Stevanović.
Dodaje da je tokom tih sušnih meseci karakteristična visoka evaporacija, to jest isparavanje, zbog vlažnosti vazduha koja je vrlo niska.
 
"Ja prvi put sada vidim u Beogradu, na dijagramima koje RHMZ objavljuje svakog sata, da je ovih dana vlažnost vazduha svega ispod 30 procenata, to jest 25 do 30 procenata. Sinoć je u 18 časova pala na 18 procenata”, kaže hidrogeolog.
 
Objašnjava da su posledice tako niske vlažnosti vazduha izuzetno veliko isparavanje vode sa svih vodnih površina, a što dodatno utiče na vodostaj Dunava.
 
Podzemne vode
 
Govoreći o podzemnim vodama, Stevanović ističe da su one od izuzetnog značaja za nas.
 
Ističe da smo upravo ovde godine, u odnosu na prethodne dve, imali izuzetno povoljnu situaciju sa pijaćom vodom upravo jer smo imali dobru klimu.
 
"Zapravo imali smo relativno relativno ravnomeran režim obnavljanja izlučivanja padavina i obnavljanja podzemnih voda", objašnjava hidrogeolog.
 
Dodaje da je neophodno dati prioritet podzemnim vodama upravo zbog njihovog kvaliteta.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija