Milenijumima su umovi filozofa i naučnika bili zaokupljeni misterijom golicanja, a sigurno je najpoznatije Aristotelovo pitanje kako to da većina ljudi ne može da golica same sebe.
Proučavanje golicanja je važno sa neurološke i psihološke strane, pa tako mnogi naučnici tvrde da je jedan od simptoma šizofrenije upravo mogućnost ljudi da sami sebe golicaju.
Golicanje je takođe povezano sa našom mogućnošću da se smejemo, da se igramo i da se osećamo dobro, objašnjava Šimpei Išijama, neurolog sa berlinskog Humbolt univerziteta.
"Neurolozi su toliko opsednuti nedostacima kao što su depresija i anksioznost, pa je retko pronaći studije o pozitivnim emocijama", kaže Išijama.
Ukoliko ste golicljivi, za iznenadan smeh, a neretko i vrištanje i cičanje, dovoljni su brzi prsti na određenom mestu. I to ne samo kod ljudi – pokazuje studija koju je Išijama sproveo sa kolegom Mihaelom Brehtom – već i kod pacova. Kada su Išijama i Breht zagolicali pacove, životinje su počele da proizvode buku, između ostalog i radosne zvukove.
Prethodne studije koje su se bavile golicanjem kod ljudi otkrile su mozaik regiona mozga koji je zadužen za odgovor na golicanje. Dugo se mislilo da jedan od tih regiona, somatosenzorni korteks, samo obrađuje osećaj golicanja, ali da ne aktivira smeh koji sledi. Međutim, Išijamin i Brehtov rad "prvi put pokazuje da smeh može da bude izazvan stimulacijom" u tom regionu, kaže Eliza Vatendorf, neurolog sa Univerziteta Frajburg u Nemačkoj, koja nije radila na studiji.
Dugo se smatralo da pacovi nemaju sposobnost smejanja, ali je Išijamina i Brehtova studija ponovo pobila tvrdnje, i pokazala da oni zaista mogu da posluže kao dobar model za proučavanje golicanja kod ljudi.
"Iako je to u početku bila veoma hrabra ideja, eksperimenti pokazuju da pacovi uživaju", kaže Išijama.
Mnoge druge studije sugerišu da ultrasonični, škripavi zvukovi koje pacovi ispuštaju odaju zadovoljstvo koje ove životinje osećaju: ne samo da se iznova vraćaju na mesto gde su ih golicali, već i samo golicanje aktivira neurotransmiter dopamin, karakterističan za situacije u kojima se pacovi ponašaju kao da su dobili nagradu za svoje ponašanje, kaže Išijama.
Najbolje od svega je, dodaje on, što pacovi na klasičan način iskazuju pozitivne emocije – tzv. skokovima sreće ili "joy jumps" – kao i psi, lisice, jaganjci, morski prasići i deca. Sve ove vrste skaču u vazduh.
A kakva su Išijamina iskustva u golicanju pacova?
Profesor je, u međuvremenu, postao stručnjak, iako je za tako nešto bilo potrebno vremena. Išijama je krenuo sa mladim mužjacima pacova koji najviše vole da se igraju i nedeljama ih golicao po leđima i stomaku kako bi se navikli.
"To je skoro isto kao kad golicate dete, kučiće ili mačiće", kaže Išijama.
Vremenom oni nauče da je zanimljivo igrati se ovom velikom rukom, koju čak i traže i prepoznaju je kao svojevrsnog drugara za igru. Neočekivano, ćelije su povećale aktivnost ne samo kao odgovor na fizički stimulus golicanja, već i kasnije, kada je pacov tražio ruku i "kikotao se". Upravo to pobija tradicionalnu ideju da somatosenzorni korteks samo obrađuje senzorne informacije i da ne aktivira druga ponašanja, kaže Išijama.
Kada su se životinje istrenirale, naučnici su postavili elektrode u somatosenzorni korteks kako bi snimili nervnu aktivnost tokom golicanja. Međutim, kada je istraživački tim pustio malu količinu struje u ove iste ćelije, stimulacija je naterala pacove da proizvedu iste zvukove kao kada ih neko golica ili kada traže ruku da se igraju.
"Ovo je vrlo važno, to je jasan dokaz da je aktivnost ovih ćelija odgovorna za golicljivost", dodaje Išijama.
Kao i kod ljudi, i kod pacova je golicljivost uslovljena raspoloženjem, kao i od starosti – odnosno, ovo ponašanje se "uči" u najranijem periodu. Ukoliko pacovi i ljudi nisu bili golicani kao mali, onda oni u golicanju neće uživati kao odrasli.
Ovo je slučaj upravo kod profesora Išijame, koji priznaje da mrzi kada ga golicaju.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Dodir je ključan za to kako doživljavamo sopstveno telo i povezujemo se s drugima. Blag potez po koži može biti umirujuć, dok štipanje ili posekotina mogu izazvati bol.
WC šolja izrađena od 18-karatnog zlata koju je dizajnirao italijanski umetnik Mauricio Katelan prodata je u utorak na aukciji u Njujorku za 12,1 milion dolara, objavila je aukcijska kuća Sotbi.
Državljanka Italije Marija Viktorovna Zaharova, koja nosi isto ime kao portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, rekla je da zbog sankcija EU ima kašnjenja u isplati plate i dodatne provere pri transakcijama.
"Parasocijalno", izraz definisan kao "veza koju neko oseća prema poznatoj osobi koju zapravo ne poznaje", proglašen je za reč godine u rečniku Kembridža.
Bridžet Džouns, otkačena komična filmska junakinja, pridružila se likovima poput Meri Popins, Harija Potera i drugih omiljenih filmskih likova sa sopstvenom statuom na londonskom Lester skveru.
Dva belgijska Tiktokera, poznata po svojim podvalama na društvenim mrežama, uspeli su u petak, 14. novembra da okače svoje portrete u muzeju Luvr blizu slike Mona Lize, a obezbeđenje nije reagovalo.
Katolički sveštenik u francuskom regionu Tarn Ksavije Markori objavio je na sajtovima za traženje posla svoju radnu biografiju u nameri da skrene pažnju javnosti da je crkva suočena sa značajnim padom donacija.
Slika "Soba", autoportret meksičke umetnice Fride Kalo, biće ponuđena na aukciji kuće Sotbi 20. novembra u Njujorku i ima velike šanse da postane najskuplje umetničko delo koju je naslikala jedna žena.
Džepni sat Jules Jurgensen od 18-karatnog zlata, koji je pripadao jednom od najbogatijih putnika broda Titanik, biće ponuđen na aukciji 22. novembra, a veruje se da će dostići cenu od milion funti (tri miliona dolara).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar