AFŽ - svedočanstvo o masovnoj borbi žena

Ovde su svedočanstva o masovnoj borbi žena, svedočanstva jedne generacije za koju nije bilo dilema.
"Ovde su svedočanstva o masovnoj borbi žena, svedočanstva jedne generacije za koju nije bilo dilema. Revolucija ima svoje pesme, svoje zastave, svoju krv", stoji na naslovnici arhiva Antifašističkog fronta žena (AFŽ) koji je svoje premijerno prikazivanje imao baš na Dan žena, dakle 8. marta u sarajevskom bioskopu "Kriterion".

To je bio dovoljan povod da sa autorkama, Adelom Jušić i Andrejom Dugandžić, porazgovaramo o značaju AFŽ-a u jugoslavenskom i postjugoslavenskom društvu i to danas, kad takva feministička prošlost zvuči kao naučna fantastika.

Dok posežemo za zapadnim znanjima i tradicijama u novim feminističkim pokretima kao da zaboravljamo da su žene u Ustavu već 1946. godine imale potpunu ravnopravnost sa muškarcima, kažu nam autorke. Ključni događaj u ono vreme bio je rat. Dileme nije bilo. Fašizam je mobilisao sve snage i u Bosanskom Petrovcu, 1942. godine formiran je i AFŽ.

Na tom prvom kongresu Tito je rekao: "Ja se ponosim time što stojim na čelu armije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije čini čast što imaju takve kćeri". Još je rekao da se u toj borbi one bore i za sopstvenu ravnopravnost.

U ratu su žene dobrodošle, a nakon rata su sudelovale u izgradnji zemlje sa jednakom odgovornošću, a autorke ističu da je već na trećem Kongresu AFŽ-a Tito rekao da je zadatak žena da pomažu svuda na dobrovoljnom radu ukoliko im to dozvoljavaju fizičke i druge sposobnosti, sa čim je već jasno da jednakosti nema. Nedugo zatim, 1953. godine AFŽ je i ukinut.

AFŽ je bio praktična škola za žene, nediktirana donatorskim tržištem, što je slučaj danas i tome smo posvetili popriličan deo emisije koja je ujedno i neka vrsta vodiča kroz arhiv, ali ujedno i poziv svim zaintersovanim stranama da se zavuku u arhiv i da, ako imaju sa čime doprinesu širenju arhiva o ženama u NOB-u, ali i nakon NOB-a.

Ali najbitnije od svega, ova emisija, Arhiv AFŽ, Adela i Andreja pozivaju i na ujedinjenje. Nemojmo čekati novi rat! Poslušajte 119. KUPEK ovde.

Podrži 021

021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.

  • Jelica

    20.03.2015 08:34
    Sjajne su bile naše bake! Slava im i hvala! Bez njihove borbe, danas bi nas kamenovali po ulicama.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

Zamaridirani KUPEK

Iznedrila je Rijeka brojne bendove, izgradila je čak i identitet na njima pa je dobila epitet rokerskog grada.

In Vinjak veritas

Elektronski fanzin "Get on strage", odnosno čitaoci fanzina su u prošlogodišnjem glasanju izabrali bend Replicunts za najbolji bend 2014. godine.

Zombijana crta KUPEK

U svom višegodišnjem postojanju KUPEK se retko kad bavio vizuelnom umetnošću.

Četvrti rođendan KUPEK-a

U nedelju 1. februara KUPEK - Kulturno um(j)etnički program edukativnog karaktera proslavio je svoj četvrti rođendan.

Women power

Pre nešto više od godinu dana KUPEK je razgovarao sa kustoskinjama izložbe Ženska strana, a pitanje o ženama u muzici se samo po sebi nametnulo.

Kraljevstvo teksta i muzike

U Novu godinu KUPEK je ušao koristeći novi prostor koji će, nadamo se, ubuduće postati dom KUPEK-a, svih njegovih gostiju i gošća, ali i svih ljubitelja.

Smeh slobode

Konstantna težnja ka većim slobodama i to putem beskomropmisnih tekstova o ratnim zločinima, kriminalu, što je često predstavljalo posledicu i uzrok, ali i kroz sjajnu satiru, jer smeh leči, baš kao i sloboda.

Romi i Holokaust

Poslednjih dana novembra i prvih dana decembra leta gospodnjeg 2014. gradom Beogradom su deljeni leci koji pozivaju na progon "cigana" i "divljih ciganskih naselja" koji donose "nehigijenu, fekalne vode, nesnosan smrad...".

Toma Marković, pesnički tajkun

Tomu Markovića smo već jednom imali prilike ugostiti u KUPEK-u kad je gostovao sa Đorđem Brankovićem (Ah ahilej) koji je njegove tekstove iz knjige "Vreme smrti i razonode" uglazbio.

Gde bi danas bio Ivo Lola Ribar?

Imao je svega 27 godina kad je poginuo u avionu iznad Glamoča te, za Drugi svetski rat, presudne 1943. godine, ali niko ga nikad nije svrstao u onaj famozni klub "27".

Dvojezična ploča

KUPEK ekipa još malo pa privodi ovosezonsku agoniju kraju. Bez kuće, bez krova nad glavom dogurali smo do 98. epizode, a u najnovijoj epizodi približili smo vam dva jezika.