AFŽ - svedočanstvo o masovnoj borbi žena

To je bio dovoljan povod da sa autorkama, Adelom Jušić i Andrejom Dugandžić, porazgovaramo o značaju AFŽ-a u jugoslavenskom i postjugoslavenskom društvu i to danas, kad takva feministička prošlost zvuči kao naučna fantastika.

Dok posežemo za zapadnim znanjima i tradicijama u novim feminističkim pokretima kao da zaboravljamo da su žene u Ustavu već 1946. godine imale potpunu ravnopravnost sa muškarcima, kažu nam autorke. Ključni događaj u ono vreme bio je rat. Dileme nije bilo. Fašizam je mobilisao sve snage i u Bosanskom Petrovcu, 1942. godine formiran je i AFŽ.

Na tom prvom kongresu Tito je rekao: "Ja se ponosim time što stojim na čelu armije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije čini čast što imaju takve kćeri". Još je rekao da se u toj borbi one bore i za sopstvenu ravnopravnost.

U ratu su žene dobrodošle, a nakon rata su sudelovale u izgradnji zemlje sa jednakom odgovornošću, a autorke ističu da je već na trećem Kongresu AFŽ-a Tito rekao da je zadatak žena da pomažu svuda na dobrovoljnom radu ukoliko im to dozvoljavaju fizičke i druge sposobnosti, sa čim je već jasno da jednakosti nema. Nedugo zatim, 1953. godine AFŽ je i ukinut.

AFŽ je bio praktična škola za žene, nediktirana donatorskim tržištem, što je slučaj danas i tome smo posvetili popriličan deo emisije koja je ujedno i neka vrsta vodiča kroz arhiv, ali ujedno i poziv svim zaintersovanim stranama da se zavuku u arhiv i da, ako imaju sa čime doprinesu širenju arhiva o ženama u NOB-u, ali i nakon NOB-a.

Ali najbitnije od svega, ova emisija, Arhiv AFŽ, Adela i Andreja pozivaju i na ujedinjenje. Nemojmo čekati novi rat! Poslušajte 119. KUPEK ovde.