Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?

Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nedavno se oko toga povela velika i interesantna rasprava na društvenoj mreži X. 
 
Povod je bila objava u kojoj se jedna korisnica mreže požalila da joj je vodoinstalater za 15 minuta poslao naplatio 1.500 dinara. Drugi korisnik izneo je još drastičniji primer, da je platio 12.000 za desetominutni rad majstora, piše Forbes Srbija.
Nadovezali su se brojni komentari. Dobar deo njih odnosio se na pitanja da li je to pravedno imajući u vidu da visokoobrazovani rade za manje.
 
Bilo je i onih koji su stali na stranu majstora. Isticali su da zanati odnosno znanje koje majstor ima i alat ipak koštaju, kao i vreme i fizički rad.
Podaci sajta Infostud pokazuju da zanatlije u Srbiji zarađuju značajne iznose. Ipak, zarada varira u zavisnosti od struke i iskustva.
 
Plate majstora oko 2.000 evra
 
Vodoinstalateri, električari, automehaničari i keramičari ostvaruju zaradu od 1.500 do 2.000 evra. Pojedini majstori u traženim oblastima mogu zaraditi i do 2.500 evra mesečno, pokazala je analiza sajta Infostud.

S druge strane, lekari zarađuju između 99.000 i 190.000 dinara, dok specijalisti u državnim bolnicama imaju do 160.000 dinara. Plate su im veće ako rade u privatnom sektoru.
 
IT stručnjaci su među najbolje plaćenima, sa prosekom od oko 207.000 dinara, dok ekonomisti imaju značajan raspon – od 63.000 do 160.000, u zavisnosti od pozicije i iskustva.
Prosečna plata profesora u Srbiji se kreće oko 98.538 dinara. Međutim, postoji razlika u platama unutar obrazovnog sistema. Dok plate profesora sa iskustvom i u višim zvanjima mogu biti veće, nastavnici u školama mahom primaju između 67.000 i 107.000 dinara.
 
Odnos ponude i tražnje
 
Nemanja Vuksanović, docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za Forbes Srbija da se odgovor na dilemu ko zaslužuje više nalazi u jednostavnoj ekonomskoj logici. Odnosu ponude i tražnje.
 
"Zanatlije su postale retkost, a ono što je retko postaje skupo, pa tako i njihove usluge", kaže on.
 
Ističe da je takvo stanje posledica činjenice da su mnoge zanatske i manuelne profesije – poput električara, vodoinstalatera, automehaničara, tesara i slično – decenijama potcenjivane, pa su se mladi sve ređe odlučivali za zanatske škole.
 
Upozorava da je sada u Srbiji, ali i u drugim zemljama, broj tih radnika nedovoljan da zadovolji tražnju za uslugama koje ove profesije pružaju.
 
Nema dovoljno ljudi za zanat
 
"Dodatno, veliki broj onih koji obavljaju zanatske poslove odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima. To smanjuje ponudu zanatlija na domaćem tržištu i podiže zarade onima koji ostaju. Paralelno, broj visokoobrazovanih osoba se u Srbiji značajno uvećao. Ali, tržište rada ne uspeva da kreira dovoljan broj poslova u skladu sa njihovim kvalifikacijama", kaže Vuksanović.

Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Inzenjer

    13.07.2025 23:01
    Protivrecnost
    @Bozidar A sto onda skolujes decu ako je zanat tako dobar?
  • Jola

    13.07.2025 22:37
    Malo je čudno da je ovo ekonomista. Problem je što pričate o bruto zaradi zanatlija, koja je takva. Racunajte duplo manje kada bi se placali porezi. A kod nastavnika vi pričate o neto zaradi. Mislim da cene zanata nece ići gore jer ljudi u Srbiji nemaju taj novac za majstora. Dok ce za kvalitetnog lekara koji radi privatno izdvajati po 6000 i 8000 itd po jednoj seansi. Tako da lekari itekako više zarade od zanatlija. Drugo, majstori cesto zavrse karijeru oko 50e ili imaju vecih problema a profesori pisu radove i sa 70. Pa vi birajte. Nemojte da vas neko ubeđuje, posle nema nazad.
  • Antuntun

    13.07.2025 22:32
    Ovo važi za majstore u Novom Sadu i Beogradu. U manjim gradovima i mestima pevaju od sreće ako zarade 500-600€ mesečno. Inače, iz iskustva mogu reći da je dobar deo majstora krš jer su dobri majstori otišli da rade u inostranstvo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mogu li stranci dobiti stambeni kredit u Srbiji?

Kupovina nekretnine u Srbiji, naročito kada se finansira kreditom, predstavlja veliki korak u životu, bilo da je reč o povratnicima iz dijaspore ili stranim državljanima koji žele da stvore dom u našoj zemlji.