U ovu političku prepirku direktno su bili uključeni Ministarstvo prosvete i Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje, koji su stali iza Madića, to jest Podunavac Kuzmanović.
O novom rektoru odlučivao je Savet u novom sastavu, u kojem se nalazi i Balint Pastor, sin predsednika Skupštine Vojvodine Ištvana Pastora.
Dejan Madić rođen je 1966. godine. Uža naučna oblast istraživanja su mu osnovne naučne discipline u sportku i fizičkom vaspitanju.
Pre akademske karijere bio je reprezentativac Jugoslavije, te šampion SFR u preskoku i pobednik Kupa Jugoslavije sa GK Vojvodina. Osvojio je dve bronzane medalje na balkanskim prvenstvima.
Kao sportski pedagog, u ulozi trenera juniorki i seniorki, osvojio je sedam titula seniorskih državnih prvakinja, više juniorskih, kadetskih i pionirskih državnih prvakinja i treće mesto na gredi na Balkanskom prvenstvu.
Predvodio je gimnastičarke na evropskim prvenstvima u Birmingemu 1996, Parizu 2000, Patrasu 2002. i Amsterdamu 2004. godine, te na svetskim prvenstvima u Tijanu Jinu 1999. godine i u Los Anđelesu 2003. godine. Nagrađen je Nagradom Jovan Mikić Spartak, koje je najviše priznanje u oblasti sporta u Vojvodini, zatim Majskom nagradom SSS grada Novog Sada, a dobijao je i nagrade za najboljeg sportskog pedagoga trenera juniorki i seniorki.
Orijentisan je na proučavanje i analizu fizičke aktivnosti (fizičkog vežbanja) i njenog uticaja na čoveka (morfološke karakteristike, motoričke sposobnosti, kognitivne sposobnosti, konativne karakteristike, sociološke karakteristike i funkcionalne sposobnosti) sa posebnim akcentom na razvoj dece i omladine kao i poboljšanje kvaliteta života odraslih i starih.
Prirodom svoga posla usmeren je na pedagoški proces prenošenja znanja sa akcentom iz ovih oblasti na što širu populaciju dece, omladine i stručnjaka u sportu i fizičkom vaspitanju.
Na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja je od 1991. godine, u zvanje redovnog profesora izabran je 2011. Na doktorskim studijama predaje predmet Nauke o fizičkom vežanju, Kinantropološka analiza sportske aktivnosti, a predaje i na master i osnovnim akademskim studijama.
Obavljao je više rukovodećih i organizacionih delatnosti na Fakultetu i Univerzitetu, te je bio dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, šef Komisije za akreditaciju Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, član Odbora za kvalitet i internu evaluaciju Univerziteta u Novom Sadu, član Olimpijskog komiteta Srbije, Antropološkog društva Jugoslavije i Srbije, Društva nastavnika fizičkog vaspitanja Novog Sada, Vojvodine i Srbije...
Bio je konsultant za reformu obrazovanja (deo za fizičko vaspitanje) u Ministarstvu prosvete Republike Srbije, član Radne grupe za izradu predloga Zakona o sportu Ministarstva za omladinu i sport Republike Srbije, koordinator za školski sport Komisije za izradu srategije razvoja sporta u Vojvodini Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu AP Vojvodine.
Kako se navodi u zvaničnoj biografiji, autor je više od 200 naučnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima sa naučnih skupova. Takođe, profesor Madić je recenzent u međunarodnim časopisima Acta peadiatrica, Journal of Rehabilitation Research & Development, Archive of sport and exercise desease, kao i u Glasniku Antropološkog društva Srbije.
Aktuelni je član Matičnog naučnog odbora za sociologiju, psihologiju, pedagogiju i filozofiju, Ministarstva prosvete nauke a tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Komentari 61
Dario
Upravo suprotno, biti recenzent je znak da urednistvo casopisa ceni strucnost i zato poziva coveka da recenzira. Za recenzente se ne biraju bezveznjaci, nego ljudi koji su objavljivali kvalitetne naucne radove. Tako da je i to vid priznanja onome ko je pozvan da bude recenzent. To zna svako ko se bavi naucnim radom.
Kolega
Kolega
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar