Na današnji dan, pre 77 godina, sloboda je umarširala u Novi Sad, a rečima "živeo grade heroja, sloboda i ti ste vršnjaci" Mika Antić je česitao Novom Sadu orden grada heroja.
Foto: 021.rs
Tog 23. oktobra 1944. godine na ulicama vojvođanske prestonice slavila se pobeda nad fašizmom, a kako je ispričao Teodor Gavrilović Rile, komesar Novosadskog partizanskog odreda, mase su izlazile na ulice i oduševljeno pozdravljale borce.
"Kad smo se u centru grada sreli, prvo smo istakli trobojku sa petokrakom na zgradu opštine. Ubrzo se okupila masa sveta i počelo je opšte veselje... Taj dan oslobođenja Novog Sada bio je i ostao najlepši dan mog života", ispričao je Gavrilović 1975. godine.
Borac Sedme vojvođanske brigade Stevan Vlahović je prošle godine, prisećajući se Dana oslobođenja za 021.rs rekao da je narod bio oduševljen, da se bacalo cveće i da su svi pevali i igrali.
"Bilo je neopisivo veselje u gradu. Novi Sad se oslobodio od fašizma", rekao je Vlahović.
Novi Sad je oslobođen bez skoro ijednog ispaljenog metka, sem sporadičnih puškaranja sa zaštitnicama neprijateljskih jedinica uglavnom na širem obodu gradskog područja. Fašističke snage bile su u masovnom povlačenju ka Slavoniji i Sremu gde se formirala linija fronta koja će postati poznati Sremski front narednih meseci. Ipak, taj dan je Novi Sad dočekao nakon tri i po godine mukotrpne okupacije tokom koje se stanovništvo grada gotovo prepolovilo, pa ovoliko oduševljenje na ulicama grada koji je do tada viđao samo tugu, užas i smrt, ne može da čudi.
Više od 20.000 ljudi je proterano iz Novog Sada, a oko 5.000 ih je ubijeno na stratištima širom Evrope, odnosno dali su živote u jedinicama NOB-a. Grad je pretrpeo i velike gubitke i razaranja. Najmonstruozniji zločin je bila Racija januara 1942. godine kada je pod led Dunava bačeno više od 800 Jevreja, 400 Srba i desetine Roma i drugih stanovnika.
Uništavanje grada je bilo takvo da nije bilo ni struje, što je bila i posledica savezničkog bombardovanja tokom leta 1944. godine.
Novi Sad, grad sa oko 70.000 stanovnika različitih nacionalnosti i veroispovesti, prvi susret sa strahotama rata imao je već 6. aprila 1941, istog dana kada je bombardovanjem Beograda počeo napad na Jugoslaviju. Tog dana neprijateljski avioni bombardovali su novosadski aerodrom, železničku raskrsnicu na Sajllovu i pucali na gradske ulice, a čak i na jednu sahranu. Već tada, pale su prve žrtve u Novom Sadu.
Mađarske fašističke trupe ušle su u Novi Sad već 13. aprila i započele trodnevnu pucnjavu, hapšenja, pljačku i ubijanja. Pretpostavlja se da je tokom ta tri dana ubijeno više od 500 Novosađana.
U gradu su promenjeni nazivi ulica, trgova i bulevara, ali nije promenjen prkosni duh Novosađana. U danima okupacije, u Novom Sadu su delovale diverzantske jedinice otpora. Oni su gradom širili propagandne materijale protiv fašizma, sekli su telefonske žice, napadali vojne magacine i pisali antifašističke parole. Poznato je da su novosadski partizani 25. jula 1941. godine u novosadskom ataru zapalili žito da bi otežali snabdevanje neprijateljske vojske. Sutradan su dvojica, Milan Simin i Antal Nemet, poginuli u sukobu sa neprijateljem. Treći, Živko Radovanović, bio je uhvaćen, osuđen na smrt i obešen 2. avgusta.
Do sredine februara 1942. u Novom Sadu izginuli su istaknuti članovi narodnooslobodilačkog pokreta, Radivoj Ćirpanov, Kosta Šokica, Đorđe Zličić, Đorđe Mikeš i drugi.
U Novom Sadu je 1942. štampan prvi broj Slobodne Vojvodine, u kući u tadašnjoj Kisačkoj 89, pored Almaškog groblja. Redakcija i štamparija imale su samo 2,66 metara kvadratnih. U taj mali prostor stali su pisaća mašina, radio, polica za štampane stranice i svetiljka koja je morala da se gasi na znak svake opasnosti. Veruje se da su ilegalci po Novom Sadu podelili oko 100 primeraka novina.
U noći između 18. i 19. novembra 1942. godine kuću su opkolile okupatorske snage. U pucnjavi su poginuli domaćin, Ćira Šovljanski i urednik Branko Bajić. Tada je ranjen i Svetozar Marković i tako je uhapšen. U istrazi je svirepo mučen, a potom ubijen u dvorištu kasarne u Futoškoj ulici. U oproštajnoj poruci napisao je da u smrt ide "bez najmanjeg straha", jer je potpuno svestan onoga što je radio i za šta je živeo.
Za vreme rata Novi Sad je bombardovan pet puta. Posebno teško je bilo 6. septembra 1944. kada je bombardovan aerodrom, železnička stanica, fabrika porcelana, i civilne zgrade.
Posle uspešne borbe koju su vodili sa grupom Nemaca kod Žablja, oko 700 boraca Novosadskog partizanskog odreda dobilo je naređenje da krene u Novi Sad. Došavši iz pravca Klise, oni su temerinskim putem i drugim ulicama, 23. oktobra, oko pola sedam ujutro, dospeli u centar grada. U narodnooslobodilačkom pokretu u gradu evidentirano je 2.365 neposrednih učesnika iz Novog Sada, od toga 555 žena.
Zbog otpora stanovništva fašističkim snagama i zbog velikih žrtvi koje su Novosađani pretrpeli tokom okupacije, Novi Sad je 1975. godine odlikovan ordenom Grada heroja. U posebnom izdanju knjige štampane da podseća na ovu čast, objavljena je i izmenjena verzija pesme "Pehar" Miroslava Antića.
Na strani gde je vecina ljudi iz Vojvodine bila.
Mislim samo da vecina misli kako su ti oslobodioci bili neki spas, ali setite se sta su posle radili, kome su oduzimali zemlju, kuce...pi..mate...ine
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Finansijska istraga protiv bivših ministara Tomislava Momirovića, Gorana Vesića i još 12 osoba zbog sumnje da su oštetili državni budžet za 115 miliona dolara prilikom rekonstrukcije pruge Novi Sad-Kelebija stoji u mestu
Advokat Nikola Lakić izjavio je da povlačenje inspektora iz Udarne grupe koja je ispitivala sumnje o korupciji u vezi sa radovima na nadstrešnicu, pokazuje nameru režima Aleksandra Vućića da zaustavi istragu.
Studentu Bogdanu Jovičiću koji je smešten u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu tokom petog dana štrajka glađu, danas će biti obavljena sva potrebna dijagnostika, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
Zaposleni na Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici bio je nezakonito praćen i sniman, tvrdi njegov advokat. Zbog produžetka pritvora pokrenuta je i peticija kako bi se on branio sa slobode.
Do 1.500 Novosađana ove godine imaće priliku da dobije subvenciju u iznosu od 12.000 dinara za kupovinu novog bicikla u okviru akcije "Biciklom za zeleni Novi Sad".
Studenti u blokadi organizuju danas, 18. septembra ispred zgrade suda protest uz zahtev da se student Fakulteta tehničkih nauka Bogdan Jovičić pusti na slobodu.
Protest podrške pritvorenom studentu Fakulteta tehničkih nauka Bogdanu Jovičiću, koji je zbog štrajka glađu prebačen u zatvorsku bolnicu u Beogradu završen je blokadom Varadinskog mosta.
Nakon saslušanja, mera kućnog pritvora u trajanju od 90 dana određena je četvorici poljoprivrednika uhapšenih posle protesta u ponedeljak, 15. septembra, u Novom Sadu.
Profesorka PMF-a Sanja Belić izjavila je da analiza studenata nedvosmisleno pokazuje da je policija u kampusu Univerziteta na protestu 5. septembra "trovala građane, profesore i studente zabranjenim CN gasom".
Sudija za prethodni postupak potpisala je uput za prebacivanje studenta koji štrajkuje glađu Bogdana Jovičića iz pritvorske jedinice u Novom Sadu u zatvorsku bolnicu u Beogradu.
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević najavio je da će sutra u Briselu preneti evropskim zvaničnicima da student Bogdan Jovičić u Srbiji štrajkuje glađu i pod kojim uslovima je u pritvoru.
Zborovi građana Novog Sada i studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu pozvali su na protest podrške pritvorenom studentu FTN-a Bogdanu Jovičiću koji štrajkuje glađu, večeras u 20 časova u kampusu.
Javno komunalno preduzeće "Informatika" saopštilo je da je korisnicima svojih usluga poslalo opomene za neizmirene obaveze po osnovu komunalno-stambenih usluga.
Grupa profesora Srednje škole unutrašnjih poslova "Jakov Nenadović" se u otvorenom pismu požalila na stanje u školi. Nasuprot tome, direktorka škole tvrdi da je sve radila po zakonu.
Komentari 45
Novosađan
Ta strana je dočekala oslobođenje od okupatora i domaćih izdajnika ‘45.
Preživeli ratne strahote, stradanja i logore… da to je bila većina u Vojvodini.
Limanac
Na strani gde je vecina ljudi iz Vojvodine bila.
Mislim samo da vecina misli kako su ti oslobodioci bili neki spas, ali setite se sta su posle radili, kome su oduzimali zemlju, kuce...pi..mate...ine
Novosađan
E sad, ako za tebe nisu bili oslobodioci, vrlo je očigledno, da su tvoji pripadali drugoj strani…….
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar