Kriva kičma kod dece: Šta roditelji treba da znaju i kad da se jave fizioterapeutu?

Deformitet kičme je bolest savremenog doba, a "gađa" kako odrasle, tako i najmlađe.
Dugotrajno sedenje, slaba pokretljivost i generalno nezdrav stil života neminovno dovode do posledica po stanje kičmenog stuba, a kod dece je situacija posebno ozbiljna jer mališani najčešće ne razumeju uzroke bola.
 
Zato je uloga roditelja ogromna - da li će primetiti krivu kičmu? Da li će reagovati na vreme i na pravoj adresi? O ovim i brojnim drugim pitanjima za 021.rs govori novosadski fizioterapeut Đorđe Marković, osnivač i vlasnik Centra za negu i održavanje tela "Zona komfora", koji se duže od 10 godina bavi ovim poslom i pomaže deci i odraslima.
 
Znaci da postoji problem kod mališana
 
Deformiteti se najčešće prepoznaju po položaju ramena i lopatice, a može da se primeti i razlika u "trouglovima stasa", prostoru od struka do leve i desne ruke. Kako pojašnjava naš sagovornik, najčešće se kod dece uočava da je jedna strana tela zakrivljena u odnosu na drugu, ili su rame i lopatica jedne strane podignuti, a druge strane spušteni. 
 
"Oko desete godine detetovog života, kad nastupa nagli rast, najčešće se primećuju ovi i slični deformiteti, a akcenat stavljam na skoliozu. U zavisnosti od toga da li je patološka anomalija ili se razvija zbog slabih mišića, može se prvi put primetiti i kod dece uzrasta od tri godine, kad govorimo o infantilnoj skoliozi. Naravno, deformitet primećujemo i kod dece starijeg uzrasta - to je najčešće adolescentna skolioza", pojašnjava Marković.
 
Deformiteti ne zaobilaze ni mališane koji se bave sportom, ali su šanse definitivno veće da će se krivljenje kičmenog stuba javiti kod manje aktivne dece. 
 
"Loše držanje apsolutno mogu da imaju i deca koja se bave sportom jer i ta deca neretko provode dosta vremena za računarom, tabletom ili nekom drugom tehnologijom. Generalno, roditelji mogu da primete da kičma kod deteta izgleda asimetrično, ali veliki procenat roditelja u današnje vreme mnogo radi, imaju obaveze i u manjoj meri obraćaju pažnju na takve stvari. Naročito su male šanse da će nešto primetiti u jesen i zimu kad se nosi više slojeva odeće. Ali, ukoliko primete, bez obzira na to da li je dete upisano na sport ili nije, najbolje je da se što pre jave fizijatru ili fizioterapeutu", naglašava naš sagovornik.
 
On podvlači pitanje vremena - što pre roditelji reaguju i dovedu dete stručnjaku, veće su šanse da će se stati na put napredovanju deformiteta.
 
 
Šta je posao fizioterapeuta?
 
Đorđe Marković u redovnom radu pregleda sve više dece sa skoliozama, kifozama i lordozama. Prvi korak u radu je detaljni pregled deteta kako bi se uočio problem.
 
"Da li se radi o jednostranoj ili dvostranoj skoliozi, da li postoji rotacija pršljenova? Cilj nam je da roditeljima objasnimo šta se dešava, koje mogućnosti postoje i koja je njihova uloga u svemu tome. Jako je bitno da roditelji budu svesni da će deformitet nekad napredovati uprkos redovnom vežbanju, a tada menjamo strategiju u najboljem interesu deteta. Fizijatar će tada propisati detetu mider - i nikako ne treba strepeti od midera, to je sjajno sredstvo i znatno je modernije u odnosu na stare, gipsane midere. U današnje vreme postoje vežbe koje dete može da radi noseći mider i jako je bitno da sve uključene strane, roditelji, fizioterapeuti, fizijatri i mališani budu na istoj strani i da veruju u stručna rešenja", poručuje ovaj fizioterapeut u razgovoru za 021.rs.
 
Kako dodaje, vežbanje kod kuće je nešto što se često praktikuje, ali treba biti obazriv da bi se svaka vežba izvodila redovno i na pravilan način.
 
U "Zoni komfora" praktikuje se "šrot" metoda tretiranja deformiteta kičme poput skolioze. Šrot metoda je neinvazivna, efikasna i u svetu poznata metoda lečenja deformiteta kičmenog stuba koja se fokusira ne samo na korekciju držanja i tela, već i na poboljšanje stanja svih mišića, prevenciju bola i sveukupnu mobilnost.
 
Stručnjaci "Zone komfora" pružiće vam sve informacije i pomoći u dostizanju stabilnog zdravlja kičme, kao oslonca celog tela. Detaljnije informacije dobićete na adresi Doža Đerđa 30 radnim danima od 12h do 20h, ili na broj telefona 060/444-35-80. Sve novosti pratite na zvaničnom sajtu, ali i na Fejsbuk i Instagram stranicama "Zone komfora".
  • Nemanja

    27.10.2021 15:45
    Nemojte trpati bebe u hodalice
  • Novosadista

    27.10.2021 14:56
    Deca u pojedinim skolama u Novom Sadu nemaju fizicko vaspitanje, sale se koriste za nesto drugo, iznajmljuju se i ko zna sta vec, i onda pricamo o krivoj kicmi, sramota!
  • Jelena

    27.10.2021 10:34
    Sistematski pregledi
    Sistematski pregledi kod dece, koji su se ranije bili obavezni svake školske godine, ne primenjuju se. Na žalost, roditelji nekada ni ne primećuju krivinu dok dete ne počne da se žali na bolove ili vidimo da ne drži pravilno kičmu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Da li će Novosađani slušati Beograd?

Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.