
Samo obećanja Zakona roditelj-negovatelj: Šta je sporno i zašto se toliko čeka?
Roditelji dece sa invaliditetom skoro devet godina vode bitku za donošenje Zakona roditelj - negovatelj, koji je još 2017. godine trebalo da bude usvojen.

Foto: Pixabay
Prikupljena je 61.000 potpisa, a kako saznajemo od brojnih roditelja koji nam se obraćaju, na tom polju gotovo četiri godine nije bilo pomaka. Potpisi su ostali samo na papiru. Nasuprot tome, sve zemlje u okruženju su ovaj zakon donele.
U nadležnim Ministarstvima više od dve nedelje ćute i na ova pitanja 021.rs i prebacuju odgovornost jedni na druge. Ministarstvo za rad zapošljavanje boračka i socijalna pitanja na Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, koje poručuje da u ovom slučaju nije nadležno.
Kratko nam je odgovorio samo Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, ovo pitanje bi trebalo da bude obuhvaćeno izmenama Zakona o socijalnoj zaštiti.
"S obzirom na to da su u radnim grupama za donošenje i/ili izmene zakona i zaposleni iz Sekretarijata, naša saznanja su da će ovo pravo biti obuhvaćeno izmenama Zakona o socijalnoj zaštiti. U ovom momentu, nemamo informaciju o vremenskom okviru usvajanja ovih izmena i samom sadržaju. Prema našim saznanjima, prava roditelja dece sa invaliditetom u formi zakona nisu u proceduri donošenja", navode za 021.rs u ovom sekretarijatu, uz napomenu da u njihovim ingerencijama nije donošenje i izmena postojećih zakona.
U Srbiji živi nekoliko hiljada dece sa invaliditetom kojoj je potrebna stalna nega, zbog čega su roditelji sprečeni da rade, te nemaju dovoljno prihoda. Zakon "Roditelj - negovatelj", trebalo bi da omogući da roditelji imaju ista prava kao hranitelji, kako decu ne bi morali da daju trećoj osobi.
Predsednica Udruženja "Sreća" Sandra Ivanković, koja je i sama majka deteta sa invaliditetom, godinama vodi ovu bitku kao inicijatorka uvođenja statusa roditelj-negovatelj u zakonske okvire. Razočarana je jer je i sama učestvovala u prikupljanju potpisa i organizovanju protesta.
"Ta borba traje skoro devet godina. Mi smo 8. marta 2013. predali Skupštini Srbije 61.000 legalno prikuljenih potpisa peticije za Zakon 'Roditelj - negovatelj'. Od tada se o tome pričalo, pisalo i 'tresla se gora, rodio se miš', žalosno je što je toliko ljudi ovo podržalo. Imali smo i proteste - nikada do tada nije izašlo toliko ljudi na ulice da podrži osobe sa invaliditetom i njihove porodice. Nakon toga sam govorila u Skupštini, svi su upućeni ovo - i sadašnja opozicija koja je tada bila na vlasti, ali i sadašnja vlast. Svi su nas ignorisali", priča Ivanković.
Ona ističe da je važno razdvojiti da mentalna i fizička invalidnost nisu isto, što je česta tema diskusije o ovom zakonu.
"Imamo i ljude iz Saveza koji sve ovo opstruišu. Neki ljudi očito ne mogu da shvate da su fizička i mentalna invalidnost potpuno drugačije. Oni su na papiru isto, ali to mora da se razgraniči. Čovek koji je bez donjih ekstremiteta jeste uskraćen za mnoge stvari, ali je u daleko boljoj poziciji od nekoga kao što je, recimo moj dvadesetogodišnji sin, koji je 100 odsto invalid, jer je na nivou dvogodišnje bebe. To je najveći problem - neki ne mogu da razumeju da je mnogo teža invalidnost biti mentalno ugrožen nego fizički", dodaje naša sagovonica.
Ivanković ističe koliko će ovaj zakon značiti roditeljima dece sa invaliditetom, kojih u Srbiji ima više od 3.000.
"Roditelji bi bili finansijski osnaženi, dobijali bi svoju platu, jer su često potpuno onemogućeni da rade zbog brige o detetu. Zvanične statistike govore da su u 80 odsto to jednoroditeljske porodice - uglavnom samohrane majke, ali ima i očeva koji se sami brinu o deci. Možete li da zamislite koliko je teško živeti samo od tuđe nege? Mnogo je onih koji su uz sve ovo i podstanari, plaćaju kiriju, a da ne pričamo o troškovima lečenja deteta. Situacija bi nam se znatno finansijsku poboljšala i ta deca bi imala kvalitetniji život", dodaje Ivanković.
Zakonom bi bilo regulisano da roditelji dobijaju platu. Zarad ilustracije - pomoć je 26.400 dinara, a negovatelji uz platu i dodatke mogu da prime i do 50.000 dinara.
"Mi želimo da se izjednačimo, da imamo ista prava kao i hranitelji koji usvajaju našu decu. Oni su nagrađeni jednom pristojnom platom, radnim stažom i tuđom pomoći, a roditelj dobija samo tuđu pomoć", ističe Sandra Ivanković
Ivanković poručuje da neće odustati od dalje borbe za ovaj zakon, a da im je zbog pandemije bilo otežano da ponovo protestuju, što ne isključuje kao novu mogućnost naredne godine.
Za dalju borbu je i Ranko Đurđević, otac ćerke sa invaliditetom koji je takođe učestvovao u prikupljanju potpisa za donošenje Zakona "Roditelj - negovatelj".
"Mi praktično nemamo nikakvu sigurnost. Osobe sa blažim invaliditetom su uglavnom zakonski pokrivene, imaju personalne usluge i drugo, međutim, teško ležeći bolesnici koji imaju mnogo veće probleme su potpuno zapostavljeni od strane države. Mi kao roditelji nemamo dovoljno sredstava, lično moja porodica je godinama u kreditima otkako se ćerka razbolela. Ona prima tuđu negu i pomoć koja kompletno ide na troškove njenog lečenja, plus moramo mesečno dodavati 10.000 dinara samo da pokrijemo ono što joj je neophodno za lečenje. Mi smo zapostavljeni od strane države - kome god da se obratimo, a obraćao sam se svim mogućim institucijama, niko nema odgovor, niti predlog i rešenje - jednostavno su svi digli ruke od nas", objašnjava Đurđević.
Usvajanjem zakona "Roditelj negovatelj" bilo bi sprečeno i da deca sa invaliditetom nužno budu izmeštena iz svojih primarnih porodica, jer roditelji nisu u mogućnosti da se o njima brinu. Snežana Lazarević iz Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI ukazuje na to da postoje različiti problemi u sprovođenju samog zakona, navodeći primere iz zemalja u okruženju.
"Odavno postoji inicijativa da se i kod nas uvede zakon o roditelju negovatelju, što je još davno pokrenuo zaštitnik građana. Nakon toga i određen broj roditelja koji su prikupljali potpise da se uvede u skupštinsku proceduru. Koliko je meni poznato, taj zakon je povučen i izgubio se sa agende, a da razlog nije poznat. Mogu samo da pretpostavim da je jedan od razloga taj što je i u samom pokretu osoba sa invaliditetom i roditeljskih organizacija bilo neslaganja. Mnoge zemlje iz našeg okruženja su ga usvojile - Hrvatska ga već godinama sprovodi, nedavno ga je donela i BiH", navodi sagovornica 021.
Ipak, kako dodaje, sam Zakon roditelj-negovatelj morao bi da bude preciziran i bolje formulisan, naročito kada su u pitanju roditelji dece koja imaju terminalne bolesti.
"Dakle, u želji da pruže podršku svom detetu, ljudi napuštaju posao, opredeljuju se da koriste taj zakon čime oni praktično bivaju zaposleni, primaju minimalnu platu, uplaćuju im se porezi i doprinosi, ali ako recimo nažalost dete premine, roditelji ostaju i bez tih sredstava, ali i bez posla, obično nemaju uslov za penziju, a već su u godinama kada se teško zapošljavaju. Ono što možemo da naučimo od tih zemalja jeste da mora veoma pažljivo da se u zakonu reguliše ko ima prava na tu vrstu podrške, u kom trajanju i šta se dešava posle", navodi ona.
Lazarević dodaje da je problematično to što bi statusom roditelj-negovatelj, roditelji radili 24 sata sedam dana u nedelji, za minimalnu platu, bez slobodnog dana, a zapravo bi izgubili sva druga prava (dodatna primanja), sudeći po primerima susednih zemalja koje primenjuju zakon.
"To jeste jedan od oblika podrške, ali mora da se povede računa o tome da se porodicama gde roditelji žele da rade, obezbedi podrška tako što će neko drugi brinuti o detetu dok su, recimo, oni na poslu. To je važno i zbog toga da ne bi došlo do potpune izolacije tog deteta i porodice, jer je onda njegov kontakt sveden samo na roditelja (kada se roditelj registruje kao negovatelj), ne ide u vrtić, u školu...", navodi ona.
Sagovornica 021.rs ističe i da postoje nesuglasice među samim roditeljima dece sa invaliditetom.
"Zakon predviđa da ukoliko se roditelj odluči za ovaj status, onda dete gubi pravo na tuđu negu i pomoć. Samim tim, to bi značilo da vi dobijete nešto na mostu, a izgubite na ćupriji. Dakle, prihodi porodice se ni na koji način ne uvećavaju, a sebi ste nametnuli dodatnu obavezu, jer onda nemate pravo da tražite personalnog asistenta, pomoć u kući, ili bilo koju drugu vrstu podrške na koju porodice imaju pravo, zato što se smatra da ste vi zaposleni, primate za to platu i samim tim sva briga o detetu prepuštena je vama kao roditelju", zaključuje Lazarević.
O ovoj temi još detaljnije poslušajte u emisiji iz serijala "Preseci krug", koja vam je dostupna u nastavku.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
FOTO, VIDEO Blokiran novosadski sud: Na ulazima građani i studenti, tu je i policija u punoj opremi
19.08.2025.•
0
Počela je blokada novosadskog suda, na koju su pozvali studenti u blokadi novosadskih fakulteta.
Novosađani, pred vama topao i promenljivo oblačan dan
19.08.2025.•
0
U Novom Sadu će danas biti promenljivo oblačno i toplo.
Novosađani, spremite se za utorak: Skupovi, isključenja i promenljivo vreme
18.08.2025.•
0
U Novom Sadu će utorak biti promenljivo oblačan i topao, a spremite se i za isključenja struje kao i skup ispred zgrade suda.
Studenti povodom blokade suda u Novom Sadu: "Pravda za uhapšene - sloboda za sve"
18.08.2025.•
1
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, oglasili su se saopštenjem povodom blokade suda koju su najavili za utorak, 19. avgusta, od 6 časova ujutru.
Milivojević (DS): Više javno tužilaštvo u Novom Sadu odmah da sasluša Anu Brnabić
18.08.2025.•
8
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević pozvao je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu da sasluša predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić povodom njene izjave da je pad nadstrešnice "posledica diverzije".
Evropski poslanici Irena Joveva i Helmut Brandštater nominovali srpske studente za nagradu Saharov
18.08.2025.•
7
Poslanici Evropskog parlamenta Irena Joveva i Helmut Brandšteter predložili su srpske studente u blokadi koji predvode građanske proteste za nagradu "Saharov" - za slobodu mišljenja.
Zaštitnik građana danas razgovara sa osumnjičenima za napad na Kobre
18.08.2025.•
1
Zaštitnik građana Zoran Pašalić posetio je u Okružnom zatvoru u Novom Sadu građane koji su uhapšeni tokom protesta u Novom Sadu i Odžacima, a najavljeno je da će danas razgovarati sa osumnjičenima za napad na Kobre.
Akademski plenum: Brnabić da dokaže tvrdnje o diverziji ili da joj se odredi pritvor
18.08.2025.•
17
Akademski plenum osuđuje današnje izjave predsednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić, kojima je tragediju na novosadskoj železničkoj stanici označila kao "planiranu diverziju".
Kreni-promeni: Pripadnicima "Kobri" nije bio ugrožen život, kvalifikacija krivičnog dela sramna
18.08.2025.•
10
Novosadski odbor Pokreta Kreni-promeni ocenio je da je sramna kvalifikacija sukoba sa pripadnicima jedinice "Kobre" u Novom Sadu kao pokušaja teškog ubistva.
Sutra u Novom Sadu promenljivo oblačno i toplo
18.08.2025.•
0
U Novom Sadu će u utorak biti promenljivo oblačno i toplo.
"Crveni karton": Novosadski studenti u blokadi pozvali na novi skup ispred suda sutra ujutru
18.08.2025.•
1
Studenti u blokadi novosadskih fakulteta najavili su novi skup za utorak, 19. avgusta ispred zgrade suda u Sutjeskoj 3.
Studentu FTN-a pritvor do 30 dana: "Primer represije i grubo kršenje osnovnih ljudskih prava"
18.08.2025.•
2
Studentu Fakulteta tehničkih nauka određen je pritvor od 30 dana, nakon što je u četvrtak, 14. avgusta, učestvovao u protestu.
Institut iz Novog Sada tuži Vladu Srbije: Imenovali nekompetentne osobe u Upravni odbor
18.08.2025.•
19
Institut za veštačku inteligenciju Srbije najavio je novu tužbu protiv Vlade Republike Srbije zbog nezakonitog imenovanja Upravnog odbora.
FOTO: Skup podrške uhapšenima u Novom Sadu, studenti pozivaju građane da im se pridruže i sutra
18.08.2025.•
9
Nekoliko desetina građana okupilo se jutros ispred zgrade suda kod Spensa na skupu podrške građanima uhapšenim na protestima prošle nedelje, a kako najavljuju tu će biti do 15 časova.
Vučić juče rekao da je u Novom Sadu i Valjevu bilo terorizma - ministar pravde danas to ponavlja
18.08.2025.•
10
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da se za dešavanja na ulicama ne može više govoriti samo kao o nasilju već sve više kao o oblicima terorizma.
Brnabić u teorijama zavere: Pad nadstrešnice je bio diverzija za početak obojene revolucije
18.08.2025.•
127
Predsednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da inicijativa za savetodavni referendum za opoziv predsednika Aleksandra Vučića u Narodnoj skupštini i da bi poslanici lako, za sat vremena, mogli da iniciraju referendum.
Petoro osumnjičenih za napad na "Kobre" u pritvoru na Klisi, jedan u kućnom pritvoru
18.08.2025.•
13
Petorici osumnjičenih za napad na pripadnike jedinice "Kobra" određen je pritvor na Klisi, dok je jednom osumnjičenom određena mera kućnog pritvora.
Obnova parkinga na Bulevaru oslobođenja usporena: Neko odneo ogradu i saobraćajnu signalizaciju
18.08.2025.•
8
Obnova parkirališta na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu usporena je zbog odnošenja materijala za gradnju, vidi se iz izmena tenderske dokumentacije.
Bursać: Novosadski naprednjaci od starta vuku glupe poteze, to ih koštalo rejtinga, a Vučića i živaca
18.08.2025.•
25
Državni aparat se potpuno raspao, a naprednjaka se više niko u ovoj državi ne plaši, ocenjuje viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać.
Posetioci Štranda danas pomažu lečenje Borislava Stanojevića
18.08.2025.•
0
Posetioci Štranda biće u prilici da danas, 18. avgusta u okviru akcije "Humanitarni ponedeljak" pomognu Novosađaninu Borislavu Stanojeviću.
U Novom Sadu tokom vikenda rođeno 20 beba
18.08.2025.•
0
U Novom Sadu je proteklog vikenda rođeno 20 beba.
Komentari 17
vesna
***
Srdacan pozdrav.
Petar
Sve najbolje!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar