Možda vam izgleda bezopasno da bacite stari televizor ili računar u kontejner ispred kuće, ali elektronski i električni otpad sadrži između 600 i 1.000 štetnih hemijskih supstanci.
Ove supstance, poput PVC plastike, olova, hroma, polihlorin bifenila, žive, barijuma i kadmijuma mogu da budu izuzetno štetne po životnu sredinu, pa samim tim i po javno zdravlje.
Nagle promene u tehnologiji i opadanje cena elektronskih i električnih uređaja dovele su do toga da ova vrsta otpada ima najveću tendenciju rasta na godišnjem nivou. Prema procenama Eurostata, u Evropskoj uniji je 2016. godine bilo 25 odsto više elektronskog i električnog otpada nego pet godina ranije. Ukupna količina otpadne elektronske i električne opreme u EU, kreće se između 1,6 i 16,5 kilograma po stanovniku.
Prema procenama, više od polovine ukupne otpadne opreme ove vrste pripisuje se velikim uređajima za domaćinstvo, kao što su frižideri i šporeti.
Među glavnim proizvođačima ove vrste otpada su preduzeća i institucije, ali i pojedinci i domaćinstva. Pojedinci se najčešće odlučuju na kupovinu novih proizvoda umesto opravku starih zato što za starije uređaje ne postoje zamenski delovi, a i zato što je ovakav tip opreme znatno pristupačniji nego ranije. Tako se pravi otpad koji se često neodgovorno odlaže. Mnogi televizori, frižideri i računari tako se nađu među komunalnim otpadom.
U zavisnosti od godine proizvodnje, stariji frižideri i zamrzivači, mogu da sadrže freon, gas koji stvara efekat staklene bašte i koji trajno oštećuje ozonski omotač. Prema nekim procenama, frižider koji završi na deponiji sa komunalnim otpadom ili na nekom drugom mestu koje nije predviđeno za to, može da ima isti uticaj na životnu sredinu kao vožnja automobila duga 7.500 kilometara.
Šta raditi sa starom opremom koja vam više nije potrebna?
Elektronski i električni uređaji mogu da se recikliraju. U zavisnosti od uređaja, reciklažom se dobijaju različiti materijali, kao što su plastika, aluminijum, bakar, gvožđe, izolacioni materijali, staklo, i drugi. Za proces reciklaže neophodna je visoka tehnologija koja dozvoljava izdvajanje opasnih materija i pravilno skladištenje. Iz rashladnog uređaja, na primer, mora da se izdvoji freon, prevede iz gasovitog u tečno stanje i skladišti u namenske sudove koji mogu da se koriste i za bezbedan transport. Freon se transportuje u postrojenje za trajno zbrinjavanje kako bi se zatvorio ciklus života jedne mašine i dobio novi proizvod koji može bezbedno da se upotrebi za nove proizvode.
Ostali delovi proizvoda se takođe tretiraju u postrojenju i plasiraju se na tržište gde dobijaju nove uloge. Zbog ovog kompleksnog procesa reciklaža mora da se prepusti profesionalcima. Da biste bili odgovorni i pomogli u očuvanju planete, na vama je samo da obavite telefonski poziv i javite se ljudima koji će doći na vašu adresu u dogovoreno vreme i preuzeti od vas stare frižidere, zamrzivače, klima uređaje, televizore, računare, i slično.
Transport, skladištenje i recikliranje obavljaju iskusni ljudi iz "E-Reciklaže" koja godišnje reciklira oko 15.000 tona električnog i elektronskog otpada.
Na ovaj način, uređaji koji posle upotrebe postaju opasan otpad biće adekvatno zbrinuti i neće uticati negativno na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Kategorije elektronskog i električnog (EE) otpada: Šta se može reciklirati?
Sve informacije o tome da li je vaš uređaj podoban za reciklažu dobićete u razgovoru sa korisničkim centrom "E-Reciklaže". Ipak, treba da znate da postoji više kategorija EE otpada.
1. Veliki kućni aparati: Zamrzivači, frižideri, mašine za pranje i sušenje veša, mikrotalasne peći, mašine za pranje posuđa, klima uređaji, aparati za grejanje i bojleri. Treba da znate da se svi rashladni uređaji drugačije tretiraju zbog freona.
2. Mali kućni aparati: Friteze, usisivači, pegle, tosteri, friteze i drugi.
3. Oprema za informatičke tehnologije (IT) i telekomunikacije: Računari, monitori, štampači, skeneri, faks uređaji...
4. Oprema široke potrošnje za razonodu: Televizijski aparati, radio aparati, video rekorderi...
Za krupnije uređaje: frižidere, zamrzivače, klima uređaje, veš mašine, šporete, sudomašine, crt televizore i monitore, računare, kopir aparate prilikom odnošenja možete dobiti vrednosne vaučere. Vrednost vaučera zavisi od tipa uređaja.
Kako kontaktirati "E-Reciklažu"?
Na području Novog Sada i okoline svoj elektronski i električni otpad možete prijaviti na kontakt telefone: 021/6-313-714 ili 069/635-813 ili putem e-mail adrese: novisad@ereciklaza.com.
Za ostale delove Srbije, zahtev za odvoz otpada možete popuniti onlajn na sajtu: www.ereciklaza.com, ili besplatnim pozivom kol centra na broj telefona 0800-085-085.
Na navedene načine, zaposleni u kompaniji "E-Reciklaža" mogu da vam pružiti sve potrebne informacije vezano za elektronski i električni otpad.
U sredu, 16. septembra, na području Južnobačkog okruga, dogodilo se deset saobraćajnih nezgoda u kojima su tri lica zadobila teške, a pet lake telesne povrede.
Javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" saopštava da je nastala havarija na vodovodnoj mreži u Sremskim Karlovcima u Ulici Dositeja Obradovića.
Na javnom uvidu nalazi se prostorni plan za izgradnju nove biciklističke staze duge 58 kilometara između Novog Sada i Stare Pazove koja će prolaziti kroz tunel u Čortanovcima.
Suđenje okrivljenima za napad kod Futoške pijace 2024. godine, tokom odavanja pošte nastradalima padu nadstrešnice, trebalo bi da bude nastavljeno u petak, 18. septembra, u Višem sudu u Novom Sadu.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin dao je nalog gradskim upravama da se razmotri nabavka sofisticiranih dronova koji će snimati divlje deponije u gradu kako bi se kaznili oni koji nelegalno bacaju smeće.
Na predstojećim parlamentarnim izborima učestvuje i lista "Savez vojvođanskih Mađara - Dr Balint Pastor", na kojoj se nalazi 12 kandidata iz Novog Sada.
Novosadska biciklistička inicijativa (NSBI) podelila je snimak kružnog toka u Holandiji koji ilustruje gde su domaći projektanti napravili greške kada se gradio turbo kružni tok u Novom Sadu.
U Srbiji van Beograda data centar državnog značaja postoji jedino u Kragujevcu, ali bi u skoroj budućnosti svetlost dana mogli da ugledaju još dva, u Nišu i Novom Sadu.
Slobodan univerzitet podržao je Mladena Mikića i Jovana Vukovića, nastavnike Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, koji ostaju bez posla iako ispunjavaju zakonom propisane uslove za reizbor u zvanje.
Radna nedelja prolazi i dolazi još sunčanih i toplih dana u Novi Sad. Sutra vas neće iznenaditi kiša, barem prema RHMZ-u, ali gradske službe jesu najavile isključenja u gradi i prigradskim naseljima.
Deo nastavnika sa DIF-a tvrdi da će dvoje njihovih kolega ostati bez posla iako ispunjavaju sve zakonske uslove, ali se sa time ne slaže dekan Patrik Drid koji je mišljenja da oni nisu ostvarili rezultate.
U utorak, 15. septembra, na području Južnobačkog okruga, dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima su dva lica zadobila teške, a tri lake telesne povrede.