
Prebrojavanje zelenih površina: Zašto je važan katastar?
Prošle godine Novi Sad je predstavio Geografsko-informacioni sistem zelenih površina, što je samo prvi korak u formiranju Katastra zelenila.
.jpg)
Foto: 021.rs
Izrada Katastra zelenila bila je i zahtev ekološkog protesta koji je 2019. godine organizovao Ekološki front Novi Sad.
Katastar zelenih površina prepoznat je kao važan instrument za zaštitu životne sredine, sprečavanje njenog uništavanja i stvaranje mogućnosti za održivu valorizaciju postojećih i planiranja novih zelenih površina.
Popis zelenila naročito je važan jer u gradovima danas živi bar polovina ljudske populacije. Ovo je dovelo do širenja infrastrukture i poslovnih zona nauštrb zelenila, što, posledično negativno utiče na kvalitet života i zdravlje građana.
Mapiranje zelinila sa svim njegovim svojstvima može da doprinese očuvanju prirodnih staništa, ali i odgovornijem budućem planiranju gradova.
U radijskom specijalu "Eko grad" koji se emituje samo na Radiju 021 o značaju popisa zelenila i najefikasnijim načinima da se to učini, razgovarali smo sa pejzažnom arhitektkinjom Olgom Marinčić i članicom Ekološkog fronta Novi Sad Marijanom Mutavčievom.
Mutavčieva kaže da je geo-informacioni sistem zelenih površina Novog Sada, takav kakav sada jeste, nejasan.
"Računate su, na primer, površine krošnje, pa je nejasno da li su na to zbrajani i travnjaci koji su ispod tih krošnji. Što se tiče samog katastra i geo-informacionog sistema, katastar nije geo-informacioni sistem. Geo-informacioni sistem je prvi korak ka stvaranju katastra. Jer u katastru svako drvo praktično mora da ima svoje ličnu kartu i zdravstveni karton. U tom nekom zagovaračkom procesu smo se mi trudili da pokažemo kako to izgleda u državama koje imaju katastre, odnosno kako je svako drvo obeleženo. Na primer, u samom 'zdravstvenom kartonu' se govori detaljno o zdravstvenom stanju i izgledu drveta, kao i o istoriji drveta, odnosno kada je posađeno. Dakle, vrlo se detaljno opisuje svako stablo. Svako drvo se tretira kao objekat sam za sebe", objašnjava Mutavčieva za 021.
Kada se govori o popisu zelenila, uglavnom se posmatra iz ugla benefita za javna preduzeća i gradske službe. Međutim on je bitan i za aktiviste. Zašto je to tako, priča Mutavčieva.
"Katastar je za nas bitan u smislu argumentacije, kada izlazimo pred donosioce odluka sa nekim zahtevima. Takođe nam je bitan i kao način kontrole. U poslednje vreme se sa strane donosilaca odluka marektinški obrađuje ta zelena tema. Zapravo neprestano dobijamo informacije o stvaranju novih zelenih površina i sađenju ogromnog broja mladica, međutim na terenu mi vidimo da se zdrava i vitalna stabla konstantno seku. Takođe, zelene površine se često ne održavaju, pa onda proglašavaju zapuštenim mestima gde je bolje da bude zgrada nego taj nered, kako nam ga predstavljaju. Opet, taj nered, kada treba da se predstavi kao zelena površina, sa ponosom se ističe", navodi naša sagovornica.
Šta je sve potrebno da bi Katastar zelenila predstavio sve informacije bitne za aktiviste i donosioce odluka, za emisiju "Eko grad" pričala je Olga Maričić.
"Takav jedan dodatni plan gde se pojavljuju odnosi, pokrovnost, treba uraditi. Isto tako, treba detaljnije uraditi sve zelene površine, njihovu funkcionalnost, sadržaje, koliko je pod stazama, koliko je pod cvetnjacima, da li ima skulputura, da li ima neka vodena površina", navodi Marinčić.
Dodaje da Katastar nije posao koji se uradi jednom, čak ni jednom u deset godina, nego jedan kontinualni posao, kao što se radi za sve druge sadržaje infrastrukture.
"Za to treba zadužiti neku službu, verovatno 'Gradsko zelenilo' koje najviše i gazduje tim površinama. Ali, ne mogu ni oni da urade sve. Na neki način je to i delatnost svih planera, na svim nivoima - od Generalnog plana pa do drugih urbanističkih ili regulacionih planova. Svaki taj plan mora da ima sadržaj i osnovu postojeće vegetacije", kaže Marinčić ističe da se to, nažalost, najčešće preskače.
Prvi pokušaj da se u Novom Sadu popiše zelenilo, odnosno drveće, bio je osamdesetih godina. Olga Marinčić je tada bila zaposlena u JP "Urbanizam" i učestvovala je u ovom projektu. Za emisiju "Eko grad" pričala je kako je to izgledalo, koji su podaci uzimani u obzir i šta su bili odlučujući kriterijumi.
"U to vreme je bila jasno određena podela na mesne zajednice i to je bio dobar i grafički i terenski obuhvat koji je mogao da bude savladan. Kao anketari predloženi su tada inženjeri koji su radili na održavanju u 'Zelenilu'. Oni su, u stvari, najbolje znali i kakvo je zelenilo i koje su vrste, da li ima bolesnih ili oštećenih stabala i sve ono što u tom upitniku ima. Sadržaj tog upitnika bio je rod, vrsta, mesna zajednica... Jako važna je bila podela namena površina - da li je to javno gradsko zelenilo sa obuhvatom parkova, skverova i uličnog zelenila, da li je to stambena namena u otvorenom bloku, da li su to takozvane ostale namene", priča Marinčić.
Marinčić dodaje da je, uz svoje mane, tadašnji popis obuhvatio bitne podatke i da su nadležni zaista mogli mnogo da nauče iz prikupljenih infomacija.
"U tom katastru je odrađeno mnogo praktičnog posla i obuhvaćeno je ukupno 86.340 komada sadnica. To je velik posao. Onda se tu pojavljuju jako zanimljivi podaci - koliko su zastupljeni četinari i u koliko rodova, koliko je zastupljeno visoko drveće, koliko visoko šiblje... Nije obuhvaćeno ni nisko šiblje, ni travnjaci. Katastar visoke vegetacije - lišćara i četinara, imao je obuhvat stambenih zona u građevinskom reonu Novog Sada, bez topolika na rubnim delovima grada kojima upravlja šumsko gazdinstvo.", kaže naša sagovornica.
Gotovo da nema evropskog grada koji nema popisane zelene površine, rastinje i drveće. Različiti gradovi koristili su različite metode da prikupe ove podatke. Marinčić za našu emisiju kaže da je najvažnije da se gradovi u Srbiji, pa i Novi Sad ozbiljno angažuju u ovom poslu.
"Ti pokazatelji koji se negde iz belog sveta nama predstavljaju se čine jako strašnim i jako neprilagodljivim, ali treba se upustiti u posao, pa raditi deo po deo. Neki konkretan primer, recimo kada bismo rekli koji je to model iz bilo kog grada koji je primenjiv za Novi Sad, ja mislim da to nije bitno. Bitno je da se krene od nekog popisa na bilo kom nivou. Terenski rad mora, bez obzira na sve tehnološke inovacije i satelitske snimke. To je jedna kombinovana opsežna delatnost koju grad treba da prihvati i da nekoga zaduži da to konstantno radi. Sam izbor metoda popisa zavisi od više momenata, pa i finasijskog i kadrovskog", priča Marinčić.
Dodaje da to nije kampanjska stvar, već normalna za održavanje gradske infrastrukture. Plan, naglašava, treba da bude pregledan i da obezbeđuje dovoljnu informisanost, kako za građane, tako i za nadležne službe.
Emisiju emitovanu na Radiju 021 poslušajte na našem MixCloud nalogu.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
VIDEO Studenti ultramaratonci stigli u Ulm: Dijaspora i gradonačelnici na svečanom dočeku
05.05.2025.•
4
Studenti koji trče štafetni ultramaraton ka Briselu, stigli su u grad Ulm u Nemačkoj.
Studenti u blokadi traže raspuštanje Narodne skupštine i vanredne parlamentarne izbore
05.05.2025.•
39
Studenti u blokadi fakulteta u Srbiji objavili su da traže momentalno raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Stiže utorak - šta donosi Novom Sadu?
05.05.2025.•
0
Prvi vodič u maju je tu, sa svim bitnim informacijama koje treba da znate u danu koji nas očekuje.
DSHV podseća na godišnjicu progona Hrvata iz Vojvodine
05.05.2025.•
4
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini podsetio je na godišnjicu progona vojvođanskih Hrvata, te ocenio da je poslednja dekada 20. veka "jedno od najtragičnijih razdoblja u novijoj istoriji Vojvodine".
Profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu: BIA nema nadležnost da se bavi studentskim anketama
05.05.2025.•
9
BIA nema nadležnost da se bavi anketama na fakultetima, istakao je profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Slobodan Orlović.
Dve aktivistkinje sutra na razgovoru u policiji, PSG poziva na okupljanje
05.05.2025.•
1
Organizovana grupa SviĆe objavila je na fejsbuku da su njihove dve aktivistkinje, Darija Stjepić i Jelena Božić, dobile poziv na informativni razgovor u policiji.
Uređenje parkinga na Bulevaru oslobođenja: Radovi od skoro 20 miliona
05.05.2025.•
7
Radovi na uređenju parkinga na Bulevaru oslobođenja koštaće 20 miliona dinara.
Student Pravnog u Novom Sadu: Vučević nije ovlašten da šalje BIA da istražuje glasanje
05.05.2025.•
7
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević najavio je da će BIA istražiti glasanje studenata Pravnog fakulteta u Novom Sadu na kojem su se izjašnjavali o povratku na nastavu.
FOTO Sanacija fasade i dimnjaka na Jodnoj banji: Kulturno dobro i "opasnost od obrušavanja"
05.05.2025.•
6
Specijalna bolnica za reumatske bolesti, poznatija kao Jodna banja, raspisala je tender za radove koji obuhvataju sanaciju fasade i dimnjaka na toj zgradi.
VIDEO Završena blokada dela Bulevara cara Lazara: Maturanti pružili podršku studentima
05.05.2025.•
20
Maturanti Muzičko-baletske škole "Isidor Bajić" u Novom Sadu počeli su u 10 časova blokadu obe trake Bulevara cara Lazara ispred njihove škole.
Ko je uklonio betonske kocke sa krova Železničke stanice u Novom Sadu?
05.05.2025.•
15
Inženjer Startinga i predstavnik kineske kompanije CCCC saslušani su 23. aprila u okviru dopune istrage o rušenju nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Vreme u Novom Sadu: Pljusak, kiša, pljusak, kiša, tmurno
05.05.2025.•
0
Pljuskovi, kiša, pljuskovi, kiša i oblaci - to je prognoza za naredne dane u Novom Sadu.
Ponovo proširena zona naplate parkinga: Veliki broj ulica na Podbari od danas u plavoj zoni
05.05.2025.•
65
Parkiranje u pojedinim ulicama na Podbari počelo je da se naplaćuje od ponedeljka, 5. maja.
Objavljeno kakvo je stanje devojke povređene u padu nadstrešnice
05.05.2025.•
15
Pacijentkinja koja je teško povređena u padu nadstrešnice 1. novembra na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u stabilnom je stanju.
Šestoro novosadskih aktivista 50 dana u pritvoru na Klisi: Njihov advokat najavio dalje korake
05.05.2025.•
0
Pedeset dana šestoro novosadskih aktivista je u zatvoru na Klisi jer su optuženi za podrivanje, odnosno pripreme nasilnog rušenja ustavnog poretka Srbije.
Danas četvorosatna blokada raskrsnice na Limanu, maturanti pozivaju Novosađane da im se pridruže
05.05.2025.•
13
Maturanti Muzičko-baletske škole "Isidor Bajić" u Novom Sadu danas će na četiri sata i 15 minuta blokirati obe trake Bulevara cara Lazara ispred njihove škole.
Studenti koji će iz Novog Sada biciklima ići na protest u Loznici objavili rutu kretanja
05.05.2025.•
1
Studenti koji će od Novog Sada biciklima ići na protest "Marš na Drinu" koji će se u petak, 9. maja održati u Loznici, objavili su rutu svog kretanja.
Premijer Macut osudio skrnavljenje cveća ostavljenog za žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu
05.05.2025.•
7
Premijer Đuro Macut osudio je vandalski čin nepoznatog lica koje je oskrnavilo mesto odavanja pošte stradalima na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
U Novom Sadu proteklog vikenda rođene 23 bebe
05.05.2025.•
0
Novom Sadu su proteklog vikenda rođene 23 bebe.
Drid: Tražio sam policijsku zaštitu jer sam dobio više hiljada pretećih poruka
05.05.2025.•
23
Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu Patrik Drid izjavio je da će, uprkos blokadi i incidentu koji se dogodio 28. aprila, letnji semestar biti nastavljen 12. maja.
Policija: Radimo na identifikaciji osobe koja je urinirala na cveće kod Železničke stanice
04.05.2025.•
26
Policijska uprava u Novom Sadu saopštila je da intenzivno radi na identifikaciji osobe koja je urinirala na cveće kod Železničke stanice.
Komentari 7
Mio Ns
Frojle
Boris Milutinovic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar