Prebrojavanje zelenih površina: Zašto je važan katastar?
Prošle godine Novi Sad je predstavio Geografsko-informacioni sistem zelenih površina, što je samo prvi korak u formiranju Katastra zelenila.
Foto: 021.rs
Izrada Katastra zelenila bila je i zahtev ekološkog protesta koji je 2019. godine organizovao Ekološki front Novi Sad.
Katastar zelenih površina prepoznat je kao važan instrument za zaštitu životne sredine, sprečavanje njenog uništavanja i stvaranje mogućnosti za održivu valorizaciju postojećih i planiranja novih zelenih površina.
Popis zelenila naročito je važan jer u gradovima danas živi bar polovina ljudske populacije. Ovo je dovelo do širenja infrastrukture i poslovnih zona nauštrb zelenila, što, posledično negativno utiče na kvalitet života i zdravlje građana.
Mapiranje zelinila sa svim njegovim svojstvima može da doprinese očuvanju prirodnih staništa, ali i odgovornijem budućem planiranju gradova.
U radijskom specijalu "Eko grad" koji se emituje samo na Radiju 021 o značaju popisa zelenila i najefikasnijim načinima da se to učini, razgovarali smo sa pejzažnom arhitektkinjom Olgom Marinčić i članicom Ekološkog fronta Novi Sad Marijanom Mutavčievom.
Mutavčieva kaže da je geo-informacioni sistem zelenih površina Novog Sada, takav kakav sada jeste, nejasan.
"Računate su, na primer, površine krošnje, pa je nejasno da li su na to zbrajani i travnjaci koji su ispod tih krošnji. Što se tiče samog katastra i geo-informacionog sistema, katastar nije geo-informacioni sistem. Geo-informacioni sistem je prvi korak ka stvaranju katastra. Jer u katastru svako drvo praktično mora da ima svoje ličnu kartu i zdravstveni karton. U tom nekom zagovaračkom procesu smo se mi trudili da pokažemo kako to izgleda u državama koje imaju katastre, odnosno kako je svako drvo obeleženo. Na primer, u samom 'zdravstvenom kartonu' se govori detaljno o zdravstvenom stanju i izgledu drveta, kao i o istoriji drveta, odnosno kada je posađeno. Dakle, vrlo se detaljno opisuje svako stablo. Svako drvo se tretira kao objekat sam za sebe", objašnjava Mutavčieva za 021.
Kada se govori o popisu zelenila, uglavnom se posmatra iz ugla benefita za javna preduzeća i gradske službe. Međutim on je bitan i za aktiviste. Zašto je to tako, priča Mutavčieva.
"Katastar je za nas bitan u smislu argumentacije, kada izlazimo pred donosioce odluka sa nekim zahtevima. Takođe nam je bitan i kao način kontrole. U poslednje vreme se sa strane donosilaca odluka marektinški obrađuje ta zelena tema. Zapravo neprestano dobijamo informacije o stvaranju novih zelenih površina i sađenju ogromnog broja mladica, međutim na terenu mi vidimo da se zdrava i vitalna stabla konstantno seku. Takođe, zelene površine se često ne održavaju, pa onda proglašavaju zapuštenim mestima gde je bolje da bude zgrada nego taj nered, kako nam ga predstavljaju. Opet, taj nered, kada treba da se predstavi kao zelena površina, sa ponosom se ističe", navodi naša sagovornica.
Šta je sve potrebno da bi Katastar zelenila predstavio sve informacije bitne za aktiviste i donosioce odluka, za emisiju "Eko grad" pričala je Olga Maričić.
"Takav jedan dodatni plan gde se pojavljuju odnosi, pokrovnost, treba uraditi. Isto tako, treba detaljnije uraditi sve zelene površine, njihovu funkcionalnost, sadržaje, koliko je pod stazama, koliko je pod cvetnjacima, da li ima skulputura, da li ima neka vodena površina", navodi Marinčić.
Dodaje da Katastar nije posao koji se uradi jednom, čak ni jednom u deset godina, nego jedan kontinualni posao, kao što se radi za sve druge sadržaje infrastrukture.
"Za to treba zadužiti neku službu, verovatno 'Gradsko zelenilo' koje najviše i gazduje tim površinama. Ali, ne mogu ni oni da urade sve. Na neki način je to i delatnost svih planera, na svim nivoima - od Generalnog plana pa do drugih urbanističkih ili regulacionih planova. Svaki taj plan mora da ima sadržaj i osnovu postojeće vegetacije", kaže Marinčić ističe da se to, nažalost, najčešće preskače.
Prvi pokušaj da se u Novom Sadu popiše zelenilo, odnosno drveće, bio je osamdesetih godina. Olga Marinčić je tada bila zaposlena u JP "Urbanizam" i učestvovala je u ovom projektu. Za emisiju "Eko grad" pričala je kako je to izgledalo, koji su podaci uzimani u obzir i šta su bili odlučujući kriterijumi.
"U to vreme je bila jasno određena podela na mesne zajednice i to je bio dobar i grafički i terenski obuhvat koji je mogao da bude savladan. Kao anketari predloženi su tada inženjeri koji su radili na održavanju u 'Zelenilu'. Oni su, u stvari, najbolje znali i kakvo je zelenilo i koje su vrste, da li ima bolesnih ili oštećenih stabala i sve ono što u tom upitniku ima. Sadržaj tog upitnika bio je rod, vrsta, mesna zajednica... Jako važna je bila podela namena površina - da li je to javno gradsko zelenilo sa obuhvatom parkova, skverova i uličnog zelenila, da li je to stambena namena u otvorenom bloku, da li su to takozvane ostale namene", priča Marinčić.
Marinčić dodaje da je, uz svoje mane, tadašnji popis obuhvatio bitne podatke i da su nadležni zaista mogli mnogo da nauče iz prikupljenih infomacija.
"U tom katastru je odrađeno mnogo praktičnog posla i obuhvaćeno je ukupno 86.340 komada sadnica. To je velik posao. Onda se tu pojavljuju jako zanimljivi podaci - koliko su zastupljeni četinari i u koliko rodova, koliko je zastupljeno visoko drveće, koliko visoko šiblje... Nije obuhvaćeno ni nisko šiblje, ni travnjaci. Katastar visoke vegetacije - lišćara i četinara, imao je obuhvat stambenih zona u građevinskom reonu Novog Sada, bez topolika na rubnim delovima grada kojima upravlja šumsko gazdinstvo.", kaže naša sagovornica.
Gotovo da nema evropskog grada koji nema popisane zelene površine, rastinje i drveće. Različiti gradovi koristili su različite metode da prikupe ove podatke. Marinčić za našu emisiju kaže da je najvažnije da se gradovi u Srbiji, pa i Novi Sad ozbiljno angažuju u ovom poslu.
"Ti pokazatelji koji se negde iz belog sveta nama predstavljaju se čine jako strašnim i jako neprilagodljivim, ali treba se upustiti u posao, pa raditi deo po deo. Neki konkretan primer, recimo kada bismo rekli koji je to model iz bilo kog grada koji je primenjiv za Novi Sad, ja mislim da to nije bitno. Bitno je da se krene od nekog popisa na bilo kom nivou. Terenski rad mora, bez obzira na sve tehnološke inovacije i satelitske snimke. To je jedna kombinovana opsežna delatnost koju grad treba da prihvati i da nekoga zaduži da to konstantno radi. Sam izbor metoda popisa zavisi od više momenata, pa i finasijskog i kadrovskog", priča Marinčić.
Dodaje da to nije kampanjska stvar, već normalna za održavanje gradske infrastrukture. Plan, naglašava, treba da bude pregledan i da obezbeđuje dovoljnu informisanost, kako za građane, tako i za nadležne službe.
Emisiju emitovanu na Radiju 021 poslušajte na našem MixCloud nalogu.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Cvetna pijaca i ove nedelje kod Spensa: Cveće, zaštita životne sredine i podrška osobama sa autizmom
25.04.2024.•
1
Peta prolećna Novosadska cvetna pijaca održaće se u petak i subotu, 26. i 27. aprila na platou ispred Spensa.
U Kaću otvorena fabrika kineske kompanije "Lianbo", radna mesta za oko 500 ljudi
25.04.2024.•
4
Kineska kompanija "Jiangsu Lianbo Precision Technology", koja od 2011. godine proizvodi metalne delove kao rotore i statore, za sve vrste motora u automobilskoj industriji, otvorena je u Kaću.
Novosađani, napokon je stigao kraj nedelje: Košava, toplije vreme i mnogo događaja
25.04.2024.•
0
Ovaj poslednji aprilski petak pred Novosađanima biće nešto topliji u odnosu na prethodne dane.
MUP demantuje snimak sa društvenih mreža: Državljani BiH se ne prijavljuju na adrese u Novom Sadu
25.04.2024.•
18
MUP ističe da su netačni navodi u vezi sa snimkom koji se pojavio na društvenim mrežama, a u kojem se navodno vide državljani Bosne i Hercegovine koji se prijavljuju na adrese u Novom Sadu.
Dr Vesna Turkulov nosilac liste "Aleksandar Vučić - Novi Sad sutra" na lokalnim izborima
25.04.2024.•
22
Bivša načelnica Infektivne klinike u Novom Sadu i državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Vesna Turkulov biće nosilac liste Srpske napredne stranke na lokalnim izborima u Novom Sadu.
Kreni-Promeni: Danilo Babić kandidat za gradonačelnika Novog Sada
25.04.2024.•
16
Pokret Kreni-Promeni saopštio je danas da će njihov kandidat za gradonačelnika Novog Sada na predstojećim izborima 2. juna biti advokat Danilo Babić.
Detalji o klizištu u Kameničkom parku: Zgrade deo problema, za opasnost se znalo i ranije
25.04.2024.•
11
Deo Kameničkog parka zatvoren je za posetioce zbog aktiviranja klizišta, a deo problema upravo je kompleks zgrada izgrađen uz glavni put u Sremskoj Kamenici.
Počinje kupališna sezona: Štrand se zvanično otvara 1. maja, ulaz slobodan do sredine meseca
25.04.2024.•
3
Prvog maja počinje 113. kupališna sezona na novosadskoj plaži Štrand i trajaće sve do 30. septembra.
Spojena pruga od Novog Sada do Subotice: U septembru probne vožnje
25.04.2024.•
15
U Bačkoj Topoli je spojen poslednji deo koloseka na pruzi Novi Sad - Subotica, čime je završeno postavljanje novih šina na glavnoj deonici.
Manojlović: Opozicija će biti vlast u Novom Sadu nakon izbora
25.04.2024.•
16
Pokret "Kreni-promeni" izlazi i na lokalne izbore u Novom Sadu, najavio je direktor kampanja tog pokreta Savo Manojlović.
Najslađa trka u subotu u Novom Sadu: Puzijada za bebe od osam do 14 meseci
25.04.2024.•
3
Bebiron puzijada održaće se u subotu, 27. aprila od 11 sati u tržnom centru Big u Novom Sadu.
Prosečna plata u Novom Sadu pala, ali i dalje iznad 100.000: Da li je to realno?
25.04.2024.•
29
Prosečna zarada u februaru u Novom Sadu iznosila je 109.534 dinara bez poreza i doprinosa.
Da li će Novosađani slušati Beograd?
25.04.2024.•
25
Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.
Juhas, novi predsednik Skupštine Vojvodine: Pokrajinska vlada najverovatnije do 9. maja
25.04.2024.•
7
Balint Juhas (Savez vojvođanskih Mađara), novi predsednik Skupštine Vojvodine, najavljuje formiranje Pokrajinske vlade u roku.
Novo rukovodstvo Skupštine Vojvodine: Balint Juhas predsednik, Zobenica među potpredsednicima
25.04.2024.•
5
Balint Juhas iz Saveza vojvođanskih Mađara izabran je za predsednika Skupštine Vojvodine, u nastavku konstitutivne sednice parlamenta.
Aleksandar Olenik se učlanio u Ligu socijaldemokrata Vojvodine
25.04.2024.•
21
Advokat i građanski aktivista Aleksandar Olenik učlanio se u Ligu socijaldemokrata Vojvodine - Vojvođani, saopštila je ta stranka.
Sa kolikom imovinom Mirović napušta mesto vojvođanskog premijera?
25.04.2024.•
43
Igor Mirović više neće biti pokrajinski premijer. Od dolaska na tu funkciju 2016. godine, njegova imovina se uvećala, a nedavno se počastio i novim automobilom.
Kreni-promeni izlazi na izbore i u Novom Sadu
25.04.2024.•
45
Pokret "Kreni-promeni" izlazi i na lokalne izbore u Novom Sadu, najavio je direktor kampanja tog pokreta Savo Manojlović.
U Betaniji rođeno 16 beba
25.04.2024.•
0
Prethodnog dana u novosadskom porodilištu bilo je 16 porođaja.
"Srbija protiv nasilja" i koalicija NADA u Novom Sadu izlaze na izbore: Uvereni smo u pobedu
24.04.2024.•
31
Stranka slobode i pravde saopštila je da će sve stranke koalicije "Srbija protiv nasilja" izaći na lokalne izbore u Novom Sadu.
Komentari 7
Mio Ns
Frojle
Boris Milutinovic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar