Iz auspuha u pluća: Saobraćaj kao zagađivač i električni automobili kao nemoguće rešenje
Najveći procenat zagađenja u Srbiji dolazi iz toplana i individualnih ložišta.
Foto: 021.rs
Značajan doprinos zagađenju daje sektor proizvodnje električne energije.
Iako se često pominje kao dominantni zagađivač, saobraćaj doprinosi emisijama zagađujućih materija tek između šest i 20 odsto. Njegova uloga, ipak, nije zanemarljiva.
U emisiji "Eko grad" razgovarali smo sa stručnjacima o tome kako automobili i druga prevozna sredstva zagađuju vazduh, kako doprinose zagađenju od buke u gradovima i kako ovom problemu pristupiti.
Sagovornici za emisiju bili su nam načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine, doktorka Sanja Bijelović i profesor Ivan Blagojević sa Katedre za motorna vozila Mašinskog fakulteta u Beogradu.
Doktorka Sanja Bijelović kaže da se saobraćaj kao zagađivač nalazi na drugom ili trećem mestu u Novom Sadu, a na nivou Srbije na četvrtom ili petom. Za 021.rs navodi koje su to zagađajuće materije iz saobraćaja koje dospevaju u vazduh.
"Ono što se emituje iz vozila, bez obzira na to da li govorimo o drumskom, železničkom ili vazdušnom saobraćaju su najčešće čestice prašine i to su te suspendovane čestice koje su različitog dijametra. Ono što je karakteristično za saobraćaj jeste da se za te čestice nepotpunim sagorevanjem nafte i naftnih derivata emituje benzoapiren, odnosno emituju se organska jedinjenja koja jesu opasna po zdravlje ljudi, životinja i celokupan živi svet. Takođe, iz vozila se emituje velika količina gasova, ali da li su oni toliko drugačiji u odnosu na druge izvore zagađenja zavisi od vrste. U principu nisu. Iz auspuha će mnogo više izaći organskih jedinjenja koja nastaju razgradnjom nafte i naftnih derivata, dok će iz, možda nekih drugih industrijskih izvora zagađenja biti specifičnije u odnosu na vrstu industrije", objašnjava Bijelović.
Kako dodaje doktorka Bijelović, sve ove zagađujuće materije utiču na zdravlje građana, u zavisnosti od vremena izloženosti. Takođe, deo ovih materija završava i u zemljištu, pa putem hrane ponovo dospevaju u organizam, nanoseći mu štetu. Ona objašnjava na koji tačno način zagađenje utiče na zdravlje građana.
"Uticaj na zdravlje se ogleda u doprinosu nastanku nekih akutnih ili hroničnih oboljenja i, nažalost, i umiranja. Ukoliko smo kratko izloženi visokim koncentracijama zagađujućih materija, da li su u pitanju čestice ili gasovi, kada obično nastupa neka iritacija gornjih delova naših respiratornih organa, kao što je kašalj, kihanje i neprijatan osećaj u grlu, pa i iritacija očiju. Mogu se javiti i neke iritacije po koži koje brzo prolaze. Međutim, nakon dugotrajne izloženosti zagađujućim materijama iz vazduha, može doći do promena koje se mogu manifestovati oboljenjima pluća, srca, mozga i krvnih sudova. Takođe se mogu javiti promene na reproduktivnim organima kod žena. Nakon dugotrajne izloženosti mogu se javiti i promene na organima za varenje, recimo jetra i pankreas", ističe doktorka.
Dodaje da vazduh, nažalost, doprinosi i nastanku karcinoma pluća nakon dugogodišnje izloženosti.
"Zagađeni vazduh takođe doprinosi, nažalost, i umiranju stanovništva. U nekih, otprilike šest do dva odsto smrtnih slučajeva, vazduh predstavlja doprinosni činilac umiranju, najčešće od bolesti srca i pluća... Poslednja istraživanja takođe pokazuju da čestice prašine koje prolaze direktno u krvotok dospevaju i do mozga i njihov se doprinos može vezati za oboljenja koja dovode do propadanja moždane mase, pa se dokazuje i veza sa nastankom Alchajmerove bolesti", kaže Bijelović.
Zagađenje životne sredine bukom predstavlja čest problem u urbanim sredinama, a upravo je drumski saobraćaj jedan od glavnih izvora. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, svaki treći pojedinac je tokom dana iznerviran zbog buke, a svaki peti ima poremećen san. Doktorka Sanja Bijelović iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine za emisiju "Eko grad" priča o saobraćaju kao činiocu zagađenja bukom.
"Mogli bismo reći da je doprinos saobraćaja buci značajniji u odnosu na doprinos zagađenju vazduha zato što buka od drumskog saobraćaja predstavlja jedan od najčešćih i najpoznatijih izvora buke za stanovništvo. Kada se anketira stanovništvo, kao što je rađeno na teritoriji Novog Sada dugi niz godina, stanovništvo buku saobraćaja prepoznaje kao nešto što im najviše smeta", ističe Bijelović.
Dodaje da je stanovništvo, naročito gradsko, stalno izloženo povišenom nivou buke.
"Ona tokom dana prevazilazi propisane norme, a problem je što nažalost i noću beležimo prekoračenja tih propisanih vrednosti u određenim delovima grada", navodi.
Ocenjuje da dugotrajna izloženost povišenom nivou buke doprinosi uznemirenosti i poremećaju sna.
"To sve dalje može stresno uticati na organizam. Dugotrajna izloženost na kraju može dovesti do uticaja na srce, u smislu povišenog krvnog pritiska, i doprineti učestalosti akutnih infarkta miokarda. Dalje, ona takođe može da poremeti sposobnost snalaženja u prostoru. Postoje dokazi da povišeni nivo buke može da poremeti koncentraciju i sposobnost učenja, što se beleži recimo u školskim sredinama i među osobama koje se bave intelekturalnim radom", ističe Bijelović i zaključuje da buka nije nimalo bezazlena.
Profesor Ivan Blagojević sa Katedre za motorna vozila za našu emisiju priča o električnim automobilima koji se često pominju kao alternativa vozilima na motorni pogon. Kako kaže, u Srbiji se između 70 i 75 odsto električne energije iz fosilnih goriva, što u mnogome utiče na ekološku upotrebu ovih vozila.
"Ne može se govoriti o električnom vozilu sa nultum izduvnom emisijom, odnosno to se može tvrditi samo dok je vozilo u eksploataciji zato što u tom slučaju nema izduvne emisije. Međutim, u procesu proizvodnje eletkrične energije aerozagađenje je prilično veliko, odnosno emisija ugljendioksida kao glavnog faktora staklene bašte. Elektrovozilo jeste ekološko vozilo u Norveškoj, gde je procenat proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva svega dva odsto. U slučaju Srbije to se baš ne bi moglo reći", objašnjava Blagojević.
Uzimajući sve ovo u obzir, postavlja se pitanje zašto onda država daje subvencije za kupovinu električnih automobila.
"Subvencije za električna i hibridna vozila, po meni, jesu da bi određen i to vrlo mali broj vozila imao elektromotor. Ne može se govoriti o nekom velikom učinku, pogotovo kada se radi o zemlji gde je prosek starosti automobila 17,5 godina", ističe naš sagovornik.
Kako kaže, u tom smislu, možda bi pre trebalo gledati da se vozni park zanovi sa vozilima koja imaju izduvnu emisiju Euro 6 ili Euro 5 norme, a da se zabrani ulaz polovnih automobila koji su još uvek sa Euro 3 normom.
"S jedne strane imamo subvencije za električna i hibridna vozila koje svakako treba pozdraviti u određenoj meri, a s druge strane ostaje mogućnost da uvezete vozilo koje je staro sada već 22, 23 godine i ima izduvnu emisiju Euro 3", kaže Blagojević.
Budući da drumski saobraćaj u gradovima u velikoj meri doprinosi i zagađenju bukom, pitali smo profesora Blagojevića da li bi, bar u ovom slučaju, električni automobili bili pravo rešenje.
"Mogu vam reći da je primarna emisija buke od motora sa unutrašnjim sagorevanjem samo do određene brzine kretanja vozilom. Znači, to je neka brzina od 20, 25 kilometara na čas. Preko te brzine, vi nemate primarnu emisiju buke od motora, već ta buka jeste od opstrujavanja vazduha, okretanja točkova, i tako dalje. Tako da, kad biste, recimo, sedeli u električnom vozilu vi biste osećali neku tišinu dok je brzina od 20, 25 kilometara na čas, posle toga ne biste imali utisak tišeg vozila, jer su izvori buke druge prirode. U nekim gradskim sredinama može se govoriti o smanjenoj emisiji buke, pogotovo u režimima ubrzanja kada motori sa unutrašnjim sagorevanjem prave najveću količinu buke, ali na kretanjima van grada, u smislu većih brzina kretanja, mislim da je učinak po pitanju jačine buke svakako mali", navodi naš sagovornik.
Čak i da postoje svi uslovi za ekološku proizvodnju struje i baterija, Srbija je i dalje daleko od optimalnog broja električnih vozila na putevima, između ostalog i zbog kupovne moći građana. Profesor Ivan Blagojević objašnjava za 021 šta bi, u ovom smislu, donosioci odluka mogli da urade da smanje štetni uticaj saobraćaja na životnu sredinu i komfor građana.
"Mislim da je glavni način, koji ne bi toliko mnogo koštao i koji ne zavisi mnogo od životnog standarda građana, poboljšanje javnog prevoza. Imamo sada situaciju da su naši gradovi prezasićeni vozilima i da su gužve ogromne, a da uglavnom imate po jednog ili dva putnika u vozilu", kaže Blagojević, ocenjujući, prema tome, da naš sistem prevoza uopšte nije efikasan.
Kako objašnjava, iako jedan autobus znatno više zagađuje životnu sredinu od automobila, kada se to zagađenje svede po putniku, zagađenje je znatno manje.
"Osim toga, železnički saobraćaj je znatno povoljniji nego drumski", ističe.
Za kraj, profesor Blagojević bjašnjava šta je to što učesnici u saobraćaju mogu, na individualnom nivou, da urade kako bi smanjili svoj negativan uticaj na vazduh i buku.
On kaže da je iluzorno da postoje proizvođači vozila koji troše ogromne količine novca da smanje potrošnju fosilnih goriva, a da, sa druge strane imate vozača koji može načinom vožnje da utiče na potrošnju i do 50 odsto.
"Održavanjem određenih preporučenih brzina, sa smanjenom količinom ubrzanja, a samim tim i kočenja, pošto je kočenje negativan proces kojim pretvarate kinetičku energiju u toplotu koja se zapravo ne koristi, mogle bi se postići veće uštede", zaključuje Blagojević.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u emisiji emitovanoj u okviru serijala "Eko grad" na Radiju 021.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Mali broj poljoprivrednika dobio subvencije, a kasni i povrat akciza za gorivo
28.03.2024.•
2
Poljoprivredni proizvođači u Srbiji rekli su da je mali broj njih dobio novac na ime subvencija po hektaru, a da kasni i povraćaj akcize za kupljeno gorivo.
"Šurlangejt": Novi telefonski razgovor - Brnabić, Turčin, tender...
28.03.2024.•
2
Nakon razgovora bivšeg direktora Građevinske direkcije Srbije Nebojše Šurlana sa Sinišom Mali, sada je objavljen snimak njegovog razgovora sa šefom kabineta doskorašnje premijerke.
Napuštene kuće sa nepokošenim dvorištima - adrese fantomskih organizacija koje su dobile milione
28.03.2024.•
4
Napuštene kuće sa nepokošenim dvorištima, stanovi bližih i daljih rođaka, adrese na kojima nema naznaka udruženja - ovo su sedišta fantomskih organizacija koje su dobile milione dinara za projekte.
Uskoro zajednička naplata putarine sa Crnom Gorom, S. Makedonijom i Grčkom: U planu i sa BiH
28.03.2024.•
0
U Vladi Srbije danas je potpisan Memorandum o poslovnoj saradnji u cilju integracije sistema za elektronsku naplatu putarine između Srbije i Bosne i Hercegovine.
"Kritična basna" u subotu: Vožnja beogradskim ulicama, pa blokada ispred Vlade Srbije
28.03.2024.•
1
Kritična masa pod nazivom "Kritična basna" održaće se i subotu, 30. marta u Beogradu, a nakon protestne vožnje ulicama uslediće i blokada puta ispred zgrade Vlade Srbije.
Tadić: Sadašnja vlast u pregovorima Kosovu daje sve, nije greška što sam odbio zahteve Merkel
28.03.2024.•
6
Nekadašnji predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je njegova kosovska politika bila politika kompromisa koja je podrazumeval da uvažimo drugu stranu.
Inicijativa "Ne posmatraj. Reaguj": Zakon o rodnoj ravnopravnosti dobar i za muškarce
28.03.2024.•
3
Inicijativa "Ne posmatraj. Reaguj" smatra opasnim napade institucija, pojedinih verskih zajednica, konzervativnih pojedinaca i nevladinih organizacija na Zakon o rodnoj ravnopravnosti.
Dačić ljut na Grkinju koja je podnela predlog da se podrži ulazak Kosova u SE: "To nije u redu"
28.03.2024.•
17
Ministar spoljnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da "nije u redu" što je predlog Skupštine Saveta Evrope za prijem Kosova u članstvo tog tela podnela glavni izvestilac Grkinja Dora Bakojani.
Tepić: Nastavljena selidba fantomskih birača, nema pomaka u primeni preporuka ODIHR-a
28.03.2024.•
2
Potpredsednica SSP Marinika Tepić izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori.
Spasilac koji je učestvovao u potrazi za devojčicom: Situacija na terenu napeta, uslovi otežani
28.03.2024.•
2
Dejan Ševković iz Gorske službe spasavanja, koji je više od 20 sati učestvovao u potrazi za nestalom devojčicom kod Bora, kaže za RTS da je situacija na terenu bila napeta, a uslovi otežani.
Već godinama "pred Srbijom teški dani": Čemu to služi?
28.03.2024.•
41
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je ponovo izjavio da su pred Srbijom "teški dani", ovaj put pred sastanak sa zemljama Kvinte.
Vozači, obratite pažnju: U Sremu i Bačkoj polomljeno granje na putevima
28.03.2024.•
0
Toplo i sunčano vreme doprinosi boljoj prohodnosti puteva i sigurnijoj vožnji, ali se vozači upozoravaju da na putevima u Sremu i Bačkoj kao i kroz šumska područja još može biti polomljenog granja.
Treći dan potrage za nestalom dvogodišnjom devojčicom
28.03.2024.•
1
Potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić, nakon što je obustavljena pretraga terena, ušla je u treći dan.
Pajtić: Izlazak iz Saveta Evrope bio bi višestruko loš za građane, dotakli smo dno
28.03.2024.•
24
Politički komitet Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope doneo je odluku da preporuči pozivanje Kosova u članstvo Saveta Evrope.
Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?
28.03.2024.•
10
Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.
Kako tim Zaštitnika građana nije video zlostavljanje u Padinskoj skeli dva dana pre smrti penzionera
27.03.2024.•
8
Zamenica Zaštitnika građana obišla je KPZ Padinska Skela samo dva dana pre smrti penzionera S. B, i u izveštaju nije notirano da je on mučen i zlostavljan kontinuirano, kako je navelo tužilaštvo.
Trinaestogodišnjak osumnjičen da je slao preteće poruke školama: Prijava protiv njegovih roditelja
27.03.2024.•
3
Policija je identifikovala i pronašla trinaestogodišnjaka koji je slao poruke preteće sadržine obrazovnim institucijama u Srbiji.
Prosvetari: Stanje u školama gore nego što je bilo, institucije ignorišu probleme
27.03.2024.•
3
Stanje u školama i društvu, gore je nego što je bilo do pre godinu dana, a institucije ignorišu sve probleme koji postoje u prosveti.
Partija evropskih socijalista osudila govor mržnje članova SNS u parlamentu, posebno Orlićeve reči
27.03.2024.•
1
Partija evropskih socijalista (PES) je danas osudila govor mržnje istaknutih članova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) na nedavnoj sednici Skupštine Srbije.
Pokret Branimira Nestorovića se od danas zove "Mi snaga naroda"
27.03.2024.•
8
Pokret Branimira Nestorovića od danas se zove "Mi snaga naroda".
Gorska služba spasavanja Hrvatske ponudila pomoć u potrazi za nestalom devojčicom kod Bora
27.03.2024.•
10
Gorska služba spasavanja Hrvatske ponudila je pomoć u potrazi za nestalom dvogodišnjom devojčicom u Srbiji.
Komentari 13
domacin
Sladjana77
joi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar