Prevencija raka u Srbiji: Šta je skrining, gde se obavlja i ko treba da vas zove na pregled?
Skrining programi koje Srbija ima trebalo bi da služe ranom otkrivanju malignih bolesti, što bi dovelo do spasavanja života. Iako skrining postoji, stopa obolevanja i smrtnost je i dalje ogromna.
Foto: Pexels
Velika smrtnost koju imamo posledica je kasnog otkrivanja raka, koji u poodmakloj fazi ne može uspešno da se leči. Samo 2020. godine od nekog oblika raka umrlo je 20.767 građana Srbije.
I dok za neefikasnost skrininga možemo da krivimo zdravstvene ustanove širom Srbije kojima je skrining poveren, odgovornost nose i građani koji se, pokazuju iskustva lekara dugi niz godina, ne odazivaju u željenom broju na pozive da dođu u dom zdravlja i obave pregled.
Šta je skrining i gde se obavlja?
Skrining je izraz koji se koristi za organizovanu proceduru masovnih pregleda građana određenih godina, koji se testiraju na rak debelog creva, grlića materice i na rak dojke - smrtonosne maligne bolesti koje su izrazito prisutne u Srbiji.
Prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", muškarci u našoj sredini najviše obolevaju od raka pluća, kolona i rektuma i prostate, dok je kod žena najučestaliji rak dojke, pluća i rak grlića materice.
Uspešan skrining podrazumeva da svaki građanin koji je pacijent lokalnog doma zdravlja dobije - u jednom trenutku i u određenim godinama, poziv da dođe na pregled. Već tu se javljaju pitanja - zašto se to ne dešava? Šta je sa marginalizovanim grupama koje nemaju pristup lekarima? Zbog čega se građani, i kad dobiju poziv ustanove, ne odazivaju na preglede? Zašto se na preglede toliko dugo čeka?
Dom zdravlja Novi Sad: Dobro, ali može i bolje
Novosadski dom zdravlja je najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u Srbiji, te ne čudi da statistički obavlja najviše pregleda i ima dobre rezultate - ova ustanova je lider u Srbiji u skriningu raka grlića materice, što znači da ima najbolje organizovanu prevenciju smrtnosti od ovog opasnog raka. Međutim, direktor DZNS "Novi Sad" prim. dr Veselin Bojat kaže za 021.rs da nije potpuno zadovoljan kako se skrining obavlja jer za grad veličine Novog Sada taj posao nije dovoljan.
"Mi radimo tri skrininga u okviru nacionalnog programa - rak debelog creva, rak grlića materice i rak dojke, od kojih svaki ima svoju dinamiku i uslovljen je godinama pacijenata koje mi pozivamo. Dom zdravlja je limitiran jer pokrivamo Novi Sad, Petrovaradin i Sremske Karlovce, van tih mesta, na periferijama, nemamo podatke i nemamo pristup građanima kako bismo pozivali veći broj njih na preglede", navodi dr Bojat.
Na pitanje 021.rs da li ova ustanova ima uslove za skrining - dovoljan broj zaposlenih i svu neophodnu opremu, dr Bojat kaže da, za sada, ovi uslovi postoje.
"Opremu zanavljamo, samo što se ginekologije tiče mi imamo najbolju 'flotu' ultrazvučnih aparata u Srbiji od svih domova zdravlja, a verovatno i od većine opštih bolnica. Iskusne zaposlene već imamo. Sad ćemo kupiti još jedan ultrazvuk, kao i nove ginekološke stolice u koje je već inkorporiran kolposkop, pa pacijentkinje ne morate da šetate. Već imamo ginekološke stolice za osobe sa invaliditetom", navodi direktor Doma zdravlja "Novi Sad".
Na skrining za rak grlića materice ova ustanova treba da poziva žene starosti od 25 do 64 godine, postepeno - što je ogroman broj žena u našoj populaciji. Kad se testom otkrije rizik od ove maligne bolesti ili već formiran rak, te žene se dalje po ubrzanoj proceduri upućuju u Institut za onkologiju Vojvodine. Nekada, kaže dr Bojat, situacija nije bila uigrana i bolesne žene su ispaštale.
"Na početku skrining programa u Srbiji, neki su nam prebacivali jer smo u jednoj godini otkrili 28 žena koje su nam se javile sa sumnjom na rak grlića materice - rečeno nam je da lečenje tih žena 'puno košta'. Mislim da se za samo jednu od tih žena verovalo da 'vrede svih para', odnosno da će lečenje dati efekta i život biti spasen. To je bilo pre oko osam godina. Kad otkrijete problem blagovremeno, lečenje košta dosta manje i imate veću verovatnoću za uspeh, pa tako danas nije ni blizu situacija kao pre tih osam godina", kaže za 021.rs dr Veselin Bojat.
On kaže da se u budućnosti očekuje mnogo veći akcenat na prevenciji raka debelog creva jer je to nešto na čemu institira ministarka zdravlja Danica Grujičić. Kako kaže, u poslednje vreme bio je na nekoliko sastanaka u Ministarstvu zdravlja.
"Podržavam njen (ministarka Grujičić) hirurški način razmišljanja - nema ostavljanja za kasnije i posao se radi, sviđa mi se njeno insistiranje na primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da se u primar ulaže mnogo više nego u tercijarni sektor jer, ako nam je dobra baza, sve manje će biti potrebe za uslugama na tercijalnom nivou. Kod nas je piramida zdravstva dugo bila postavljena naopako, najmanje se ulagalo u primar, a najviše u tercirarni nivo", navodi on.
Skrining raka dojke radi se u okviru odeljenja za ERG dijagnostiku doma zdravlja, gde se na mamografiju u Zmaj Ognjena Vuka pozivaju žene starosti od 50 do 69 godina. Na skrining se pozivaju samo one žene koje u novosadskom domu zdravlja imaju otvoren karton, a pregledi se obavljaju na dve godine kod svake žene. Prema podacima, svaka peta mamografija u Srbiji urađena je u Novom Sadu.

Mamograf - aparat za snimanje dojki; Foto: Pixabay
Kod žena koje su lečene od raka rade se kontrolni pregledi u narednih 10 godina. Na pitanje 021.rs da li se spušta starosna granica za pozivanje žena - budući da stručnjaci beleže sve mlađe žene koje boluju od raka dojke, u DZNS napominju da se granica formira u nacionalnim programima i da, za sada, nema spuštanja tih starosnih granica za preglede.
Skrining raka grlića materice je u Novom Sadu na najboljem nivou, pa je tako svaki treći pregled u Srbiji obavljen u DZNS. Grad Novi Sad je prvi u Srbiji počeo da primenuje najsavremeniji vid prevencije ove bolesti - vakcinu protiv humanog papiloma virusa, što je samostalno finansirao, a praksu je ubrzo preuzela država i uvela besplatnu vakcinaciju protiv HPV u svim domovima zdravlja.
Budući da je prevencija raka grlića materice u Srbiji dugo bila u zapećku i da, za razliku od drugih evropskih država, nismo imali vakcinu, stručnjaci procenjuju da ćemo prve prave efekte videti za oko 10 godina uzastopne primene vakcine u okviru skrininga.
U zapećku je, kaže dr Bojat, bio i skrining raka debelog creva jer su problemi bili brojni - nabavka testova za analize kod građana u okviru ovog skrininga bila je teška, pacijenti su uveliko imali tegobe kad su dolazili kod lekara, a rak je otkrivan u kasnim fazama, kad je izlečenje mnogo teže.
Na pitanje 021.rs da li građanin ili građanka koja nije u okviru 50-74 godine starosti može da se dobrovoljno javi na skrining raka debelog creva ukoliko ima porodičnu istoriju ove bolesti ili neku tegobu, dr Bojat kaže da može i da je prva adresa izabrani lekar. On će, dodaje, na osnovu detaljne anamneze proceniti da li se ide dalje i na koji način.
"Nemamo jako velik procenat neodaziva na skrining u slučaju kad mi pozivamo pacijente. Ipak, ne može dom zdravlja sam da sprovodi edukaciju građana, koja je ovde jako bitna - potrebna je kampanja na nacionalnom nivou u kojoj učestvuju i mediji, a mislim da je više javnih razgovora na ovu temu urodilo plodom i da su ljudi sada upućeniji. Svakako ne dovoljno", naglašava naš sagovornik.

Kolonoskopija (snimanje debelog creva) ne obavlja se u domovima zdravlja, već u ustanovama sekundarne ili tercijarne zaštite - što je u našem slučaju Klinički centar Vojvodine. Na pitanja 021.rs kako izgleda procedura u okviru skrininga, koje sve preglede radi KCV i da li postoje liste čekanja za neke preglede, u ustanovi šturo odgovaraju.
"Klinički centar Vojvodine je efikasna i efektivna visoko specijalizovana zdravstvena, naučno-istraživačka i nastavna ustanova posvećena pružanju kvalitetnih zdravstvenih usluga tercijarnog nivoa, primenom najsavremenijih dijagnostičkih i terapijskih procedura i metoda lečenja. Lekari primarne i sekundarne zdravstvene zaštite upućuju u KCV ali i u druge terciarne ustanove u Vojvodini pacijente radi dodatne dijagnostike, specijalističkih, subspecijalističkih pregleda i lečenja. Klinički centar Vojvodine se bavi preventivnim pregledima u okviru nacionalnih projekata i projekata Ministarstva zdravlja", kažu u KCV, bez detalja o samim pregledima koji su mogući.
Ogromna smrtnost od raka pluća, ali nacionalni skrining ne postoji
Srbija još uvek nema skrining program posvećen raku pluća. Ova bolest je zvanično najčešća maligna bolest kod muškaraca u Srbiji, dok je kod žena takođe visoko kotirana, uz rak dojke i rak grlića materice.

Autonomna pokrajina Vojvodina je prva u Srbiji pokrenula sopstveni skrining na rak pluća i to 2020. godine. Kako za 021.rs navode u Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo, projekat ranog otkrivanja raka pluća niskodoznim skenerom (LDCT) pod nazivom "Požuri, snimi, produži život" otpočeo je u jesen 2020. godine, a od početka realizacije projekta do danas (uprkos pandemiji) urađeno je više od 3.500 LDCT snimanja kod 2.250 osoba.
"Tako je otkriveno 44 karcinoma pluća. Nosilac ovog projekta je Institut za plućne bolesti i on se trenutno odvija na teritoriji Grada Novog Sada. Projekat počinje da se realizuje i na teritoriji Grada Subotice, a nakon toga i u Zapadno-bačkom okrugu", navode za naš portal u sekretarijatu.
Detaljnije o prevenciji raka pluća, kao i o samoj proceduri, potrebi za ovim skriningom i opasnosti zavisnosti poput pušenja nismo uspeli da saznamo u Institutu za javno zdravlje Vojvodine, budući da nisu želeli da govore za naš portal.
Pokretni mamograf po vojvođanskim selima
Kako je rečeno, Novosađanke nemaju previše problema da dođu do mamografa. Ali taj problem imaju stanovnice manjih mesta, koje nemaju ni ginekologa, ni savremenu opremu i gde se rak otkrije kad je već kasno. U nameri da mamograf bude dostupan i ženama u ruralnim sredinama, Pokrajinska vlada je 2019. godine pokrenula projekat "Prva mamografija", koji traje i podrazumeva "putovanje" ovog mamografa u manja mesta. Mamograf faktički stigne do ovih žena i pregledi su besplatni, bez uputa i zakazivanja.
"Uprkos pandemiji korona virusa i nemogućnosti da se projekat realizuje onako kako je prvobitno planiran, od početka realizacije pa do kraja 2022. godine, uz pomoć dva pokretna mamografa, urađeno je više od 14 hiljada mamografija. Otkriveno je skoro 120 karcinoma dojke, a kod više stotina žena su uočene promene koje je neophodno pratiti uz lekarski nadzor", navode u Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo na pitanja 021.rs.
Inače, da postoji namera da primarni sektor preuzme što više posla u okviru skrininga potvrđuje za 021.rs direktor Domna zdravlja "Novi Sad" Veselin Bojat. Kaže da je ministarka zdravlja i sama poručila da će biti zadovoljna kad primarna zdravstvena zaštita bude pokrivala 60 do 80 odsto pacijenata na nivou usluga koje su neophodne.
"Mi smo već preko tih očekivanja jer pokrivamo 92,7 odsto pacijenata koji nam dođu, bez slanja dalje. Delom je tako jer Novi Sad nema opštu bolnicu, pa mi kao ustanova imamo dozvole da radimo neke preglede koji se rade u bolnicama. Nastavićemo da sugerišemo ministarstvu da se neke dijagnostičke metode sa sekundara prebace kod nas na primar, a pre svega mislim na DEXU - merenje gustine kostiju i prevenciju osteoporoze. Rano otkrivanje osteoporoze na primarnom nivou zahteva neko lečenje od 500 do 1.000 dinara mesečno, a lečenje kad su komplikacije već tu, imate prelome, ograničenu pokretljivost i druge tegobe, košta na hiljade evra", zaključuje naš sagovornik.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
VIDEO: Matica srpska otkazala koncert Katarine Jovanović zbog pesme koju je pevala na protestu
01.04.2026.•
26
Matica srpska otkazala je koncert Katarine Jovanović (sopran) i Vanje Šćepanović (klavir) koji je bio najavljen za večeras.
Obeležena godišnjica pogibije Olega Nasova
01.04.2026.•
3
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin položio je venac na spomen-ploču kod Varadinskog mosta, u znak sećanja na poginulog sugrađanina Olega Nasova, koji je nastradao 1. aprila 1999. godine, tokom NATO bombardovanja.
Komemorativna šetnja večeras u Novom Sadu
01.04.2026.•
5
Komemorativna šetnja povodom 17 meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice, te smrti 16 osoba, održaće se večeras u Novom Sadu.
Obeleženo 14 godina od tragedije u Kontrastu
01.04.2026.•
2
Članovi porodica nastradalih u požaru u diskoteci Kontrast obeležili su 14 godina od tragedije u diskoteci Kontrast, u kojoj je nastradalo šest osoba.
Obeleženo 17 meseci od pada nadstrešnice: "Drugi put umireš kada te zaborave. Mi pamtimo i ne opraštamo"
01.04.2026.•
1
Novosađani i Novosađanke okupili su se na raskrsnici kod Železničke stanice kako bi odali šesnaestominutnu počast stradalima u padu nadstrešnice.
Lekarski kadar u Novom Sadu: Evo šta nedostaje gradu
01.04.2026.•
23
Nedostatak lekara u Domu zdravlja Novi Sad ne odnosi se samo na pedijatriju. Odeljenje oftalmologije u Službi za specijalističko-konsultativnu delatnost broji manje lekara specijalista, kažu iz te ustanove za 021.rs.
Pet dekana sa Univerziteta u Novom Sadu: Urušavanje univerziteta pouzdan pokazatelj propadanja društva
01.04.2026.•
7
Pet novosadskih dekana reagovalo je na upad policije u zgradu rektorata Univerziteta u Beogradu.
Direktor Jovine nije došao na sud - zbog bolesti
01.04.2026.•
4
Direktor Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" Radivoje P. Stojković nije se pojavio pred Prekršajnim sudom u Novom Sadu u utorak, gde je pokrenut postupak po prijavi 15 profesora.
Akcija besplatne provere sluha u Novom Sadu
01.04.2026.•
0
Tokom života dešava se dosta važnih trenutaka u kojima želimo da budemo maksimalno prisutni i da ih zapamtimo.
U Novom Sadu za 24 časa rođene 24 bebe
01.04.2026.•
1
U Novom Sadu su u protekla 24 časa rođene 24 bebe.
Povodom 17 meseci od pada nadstrešnice i smrti 16 osoba: Okupljanje kod Železničke stanice
01.04.2026.•
0
Novosadski zborovi u sredu, 1. aprila organizuju skup povodom 17 meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu i smrti 16 osoba.
Počinje nova "NS bajk" sezona u Novom Sadu
01.04.2026.•
0
Nova "NS bajk" sezona iznajmljivanja bicikala počeće u sredu, 1. aprila.
Počinje konkurs za upis dece u vrtiće Radosnog detinjstva, prijave samo onlajn
01.04.2026.•
2
Konkurs za upis dece u vrtiće PU "Radosno detinjstvo" za 2026/2027. godinu počeće u sredu, 1. aprila.
Prva aprilska sreda puna događaja: Novosađani, evo šta vas očekuje
31.03.2026.•
0
Sreda će u Novom Sadu biti vedrija, a očekuje vas i nekoliko događaja koje bi bilo šteta propustiti - sve za prvi april.
FOTO, VIDEO Protest podrške Univerzitetu u Beogradu: Novosađani kreću za Beograd
31.03.2026.•
11
Građani, studenti i profesori okupili su se večeras ispred zgrade Rektorata, kako bi iskazali protest zbog dešavanja na Univerzitetu u Beogradu.
Kako prevarantski kol centri pokušavaju da vam uzmu pare: Iskustvo bivšeg radnika
31.03.2026.•
8
Od prvih 500 dolara do gubitka životne ušteđevine - tako, prema rečima sagovornika 021.rs koji je više godina radio u prevarantskim kol centrima, izgleda put prosečne žrtve.
Protest podrške Univerzitetu u Beogradu večeras ispred Rektorata: "Stojimo jedni uz druge"
31.03.2026.•
6
Protest podrške Univerzitetu u Beogradu održaće se večeras ispred zgrade Rektorata Univerziteta u Novom Sadu.
Poskupljuje taksi prevoz u Novom Sadu, start 265 dinara
31.03.2026.•
42
Taksi start u Novom Sadu poskupeće za 25 dinara, pa će sada iznositi 265 dinara. Poskupljuje i kilometar vožnje u taksiju.
Sutra malo vedrije u Novom Sadu, vikend će biti lep
31.03.2026.•
0
Sreda će u Novom Sadu biti vedrija.
Parking servis: Cene usmeriti na nesrazmerno povećanje u najatraktivnijim lokacijama u gradu
31.03.2026.•
34
JKP "Parking servis" povećaće cenu parkiranja na parkingu kod Srpskog narodnog pozorišta, sa 50 na 80 dinara za sat vremena.
Komentari 4
Jelena
Prle
Ana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar